Koža u zimskim uvjetima

Hladnoća, vjetar, varljivo zimsko sunce, boravak u zagrijanim prostorijama, nagle temperaturne promjene, smanjen postotak vlažnosti zraka... Sve su to nepovoljni utjecaji za našu kožu, a ako je ona i inače osjetljivija ili postoje neke promjene, u takvim uvjetima problemi postaju još izraženiji. Upravo iz tog razloga njega kože tijekom zime postaje zahtjevniji zadatak.

Ruke, lice i vrat najizloženiji su dijelovi tijela, pa su stoga na najjačem udaru nepovoljnih vremenskih uvjeta. Koža na tim mjestima vrlo brzo reagira pojačanim isušivanjem, pojavom crvenila, iritacijama i pojačanim ljuštenjem.

U normalnim se uvjetima iz lojnih žlijezda, smještenih u dermisu kože, izlučuje sebum (loj), koji podmazuje kožu i na njoj stvara zaštitni sloj koji je štiti od negativnih utjecaja iz okoline. Kad padne temperatura, proizvodnja sebuma se usporava, zbog čega slabe čvrste veze među stanicama rožnatog sloja, pojačava se dehidracija, koža gubi prirodnu napetost i elastičnost te se narušava njezina zaštitna funkcija. Stoga postaje suha, crvena i sklona pucanju. Kod osoba s osjetljivijom i tanjom kožom to je još izraženije, pa je osjećaj nelagode i zatezanja gotovo neizbježan, a ekcemi vrlo vjerojatni.

Povećan gubitak vlage može biti i posljedica korištenja sredstava koji agresivno djeluju na kožu i pospješuju njezino isušivanje.

Tijekom zime pogoršava se i stanje nekih kožnih bolesti, kao što su atopijski ili seborejički dermatitis i psorijaza, pa su u to doba češći posjeti dermatologu. Uz pridržavanje uputa i savjeta liječnika o njezi osjetljive kože i liječenju ozbiljnijih kožnih problema, mogu se smanjiti nepovoljni utjecaji na kožu, a dermatoze držati pod kontrolom.

Kako je koža ruku, u usporedbi s kožom tijela, više izložena vanjskim utjecajima, na njima se tijekom zime najprije pojave znakovi dehidracije - crvenilo, svrbež, peckanje, a katkad i ispucanost gornjega sloja.

No, kožu na rukama isušuju ne samo hladnoća i suhi zrak, nego i različiti deterdženti i voda obogaćena klorom, što ponajprije pogađa osobe koje većinu radnog vremena provedu u kontaktu s vodom. Međutim, ni sjedenje u uredu neće poštedjeti kožu vaših ruku od isušivanja, jer je koža u zatvorenim prostorima izložena toplom i suhom zraku, što također doprinosi pojačanom isušivanju. Stoga se zimi savjetuje izbjegavati prečesto pranje ruku, jer ono dodatno isušuje kožu. Nakon pranja ruku, valja ih dobro posušiti, ali pritom izbjegavati uređaje koji ispuštaju topli zrak, jer to dodatno isušuje kožu. Potom je poželjno na ruke nanijeti hidratantnu kremu ili proizvode koji će kožu dodatnu hidratizirati. Po potrebi, takve proizvode treba nanijeti i nekoliko puta dnevno.

Kao i u svemu ostalom, tako i u slučaju kože postoje velike individualne razlike i različita tolerancija na vanjske uvjete - od kože koja prilično dobro podnosi hladnoću i vjetar do one kod koje nepovoljni uvjeti mogu dovesti i do alergijskih reakcija (npr. urtikarija na hladnoću). Stoga je važno kožu pravodobno zaštititi specifičnim preparatima individualno prilagođenima tipu i strukturi kože. Osjetljivost kože može se manifestirati brojnim stanjima, pa je važno odrediti o čemu je riječ i na temelju toga donijeti odluku kakve terapijske postupke ili tretmane valja koristiti. Ako i vi imate suhu i osjetljivu kožu, morat ćete joj pružiti više pozornosti. Iako nije moguće utjecati na sve uzroke suhe kože, pravilnom hidratacijom mogu se ukloniti znakovi suhoće.

Jedna od mogućnosti zaštite su proizvodi obogaćeni srebrnim česticama koje prodiru u kožu i pružaju joj dugotrajnu hidrataciju. Upotreba srebra datira još iz doba starih Egipćana, Feničana i Grka, koji su ga koristili za čuvanje hrane, a danas je njegova primjena gotovo neograničena i pruža brojne dobrobiti, ponajviše u njezi kože. Srebro sprječava isušivanje i održava optimalnu količinu vlage, te obnavlja kožu i vraća joj ravnotežu. Ima sposobnost prirodne stimulacije proizvodnje kolagena i elastina u koži bez štetnih posljedica, što pomaže sanaciji suhe i oštećene kože, te joj poboljšava strukturu i izgled. Uz to, djeluje i antibakterijski. Mikročestice srebra ne prodiru u kožu nego se zadržavaju na njezinoj površini, te je štite od negativnih vanjskih utjecaja.

Ostali tretmani koji se primjenjuju za vitaminiziranje i hranjenje kože podrazumijevaju preparate na bazi esencijalnih masnih kiselina, vitamina E, glicerina, odnosno glicerola, ceramida i ostalih oligoelemenata koji koži tijekom zime najviše nedostaju. O tome koji tretman, odnosno preparat najviše odgovara vašem tipu kože, poželjno je posavjetovati se s dermatologom.

Ako je koža vrlo osjetljiva, izbjegavajte preparate koji mogu sadržavati potencijalne alergene, poput onih na biljnoj ili životinjskoj bazi, kao što su kavijar, med i čokolada, te proizvode koji sadrže parabene, mirise i bojila. Kako biste dodatno zaštitili kožu, u prostorije u kojima najčešće boravite i spavate postavite ovlaživače zraka ili jednostavno posude s vodom na radijatore.