Svi stupnjevi suhoće kože

U današnje vrijeme mnogi ljudi imaju problema sa suhoćom kože, koja se javlja ovisno o različitim unutarnjim i vanjskim čimbenicima.

Osnovni je problem nedostatak masnoća i vode, što kožu čini vrlo osjetljivom i zbog čega pojačano reagira na vanjske podražaje, kao što su hladnoća, vjetar i voda. Koža može postati suha i zbog primjene neodgovarajućih sredstava za higijenu, poput sapuna. Unutarnji čimbenici su oni koji pridonose suhoći kože iznutra, a to su genetska predispozicija i hormonalni utjecaj.

Suha koža najčešće pogađa djecu, pa i one najmlađe. Od toga neugodnog problema nisu pošteđeni ni stariji, no većinom pogađa žene, koje imaju više problema sa suhoćom kože od muškaraca. Kod djece se suha koža javlja dijelom zbog utjecaja nasljednih čimbenika, a dijelom zbog pretjerana korištenja sapuna i/ili neprilagođenih proizvoda za higijenu i njegu. Dodatni je problem što su kod djece vrlo česti i atopijski ekcemi, a njihovu pojavu, uz suhoću kože, prate upala i jak svrbež.

Razlikujemo nekoliko stupnjeva i oblika suhe kože, s tim da se intenzitet patoloških promjena može kretati od lakših do težih. No, kod svih se zapaža nedostatak lipida i vlage, što kožu čini ljuskavom, hrapavom i grubom, zategnuta je i pojačano svrbi. Osim normalne suhe kože, najčešće se javljaju atopijska suhoća kože i različiti oblici ihtioze.

Normalna suha koža tretira se emolijentnim kremama s dodatkom masnih kiselina, ceramida i ovlaživača, poput uree, te upotrebom sredstava za higijenu kože, kao što su uljne kupke bez dodatka sapuna, koji osiguravaju da se koža dodatno ne isušuje.

Atopijska suhoća kože naziv je za isušenu kožu koja se često poistovjećuje s atopijskim dermatitisom. Atopiji sklona koža je blijeda, ispucana, sklona ljuštenju i s uzdignutim folikulima. Prisutni su i svrbež, crvenilo, pucanje i iritacija kože. Biokemijskim istraživanjima uočen je nedostatak masnih kiselina koje sudjeluju u prirodnoj hidrataciji kože, zbog čega se u terapiji atopiji sklone kože preporučuje primjena emolijentnih krema bogatih omega 6 masnim kiselinama i ceramidima, koje obnavljaju zaštitnu barijeru kože.

Ihtioza je kronična bolest kože, koja se nasljeđuje autosomno dominantno i najčešće pojavljuje između prve i četvrte godine života. Koža cijelog tijela postaje suha, gruba i izrazito ljuskava (ljuske poput ribljih). Promjene se pojavljuju na cijelom tijelu, no najviše su izražene na udovima i donjim dijelovima trupa, dok su na licu i vlasištu slabije, a na pregibima zglobova, preponama i pazuhu se ne pojavljuju. Osim izrazite suhoće kože, povezane s osjećajem nelagode na koži i estetskim problemima, prisutni su svrbež i izostanak znojenja. 

S obzirom na intenzitet bolesti te veličinu i debljinu naslaga ljusaka, postoje različiti klinički oblici bolesti. Kod polovice bolesnika tijekom djetinjstva se pojavljuju i simptomi atopijskog dermatitisa. 

S obzirom na karakteristike bolesti, ihtioza zahtijeva tretman tijekom cijelog života. Liječenje se sastoji u primjeni lokalnih keratolitika, kao što su masti s dodatkom salicilne ili mliječne kiseline te emolijentnih krema s dodatkom uree koje vlaže kožu. Kod težih oblika bolesti uzimaju se retinoidi, lokalno ili peroralno (na usta).