Optimalna hidracija

Koža je vrlo složen i heterogen organ, čiji je primarni zadatak zaštita unutarnjih organa od negativnih utjecaja iz okoline. Ima i druge važne funkcije: sekrecijsku, osjetilnu, termoregulacijsku i, vrlo bitnu, imunosnu. Prirodno, u koži se nalazi oko 20 posto ukupnoga tjelesnog sadržaja vode. Njezin srednji sloj sadrži 60 do 70 posto vode, za što su zaslužne krvne žile koje dovode vodu u dermis. Voda iz dermisa difuzijom prelazi u gornji sloj kože, epidermis, natapajući pritom njegove različite slojeve. Voda omogućava normalno odvijanje biokemijskih procesa i koži daje elastičnost, prozračnost i baršunast izgled.

Kroz kožu se svaki dan izlučuju velike količine vode: manji dio gubi se bez znojenja, na neprimjetan način procesom perspiracije (perspiratio insensibilis), a ostatak odlazi znojenjem (perspiratio sensibilis, transpiratio), koje uzrokuje mehaničko čišćenje kože, a sadržava 99 posto vode.

Fiziološki metabolički procesi u organizmu ovise, među ostalim, o dostatnoj količini vode. Koža je organ na kojem se može jako dobro uočiti neravnoteža vode u organizmu. Izgubi li se veća količina tekućine iz organizma, primjerice zbog povraćanja, proljeva, jačega fizičkog napora ili boravka u vlažnoj i toploj atmosferi, koža se prekomjerno isušuje i gube se metaboliti. Nakon duljeg boravka u suhoj i toploj klimi voda s površine kože trenutačno hlapi, a uz to što koža postaje suha i neelastična, na njoj se stvaraju bore. U hladnoj, pak, atmosferi sužavaju se krvni kapilari i usporava rad žlijezda znojnica i lojnica, što opet dovodi do isušivanja kože, koja postaje hrapava i neelastična.

Onečišćenje zraka, iritirajuća sredstva za čišćenje, neodgovarajuća kozmetika i neki dermatološki tretmani također pridonose promjenama u zaštitnom površinskom hidrolipidnom sloju, pa koža gubi previše vode.

Hidracija kože zasniva se na stalnom protoku vode kroz različite slojeve epidermisa, što se naziva transepidermalni gubitak vode. Površinski rožnati sloj epidermisa, koji je prirodno zaštićen hidrolipidnim površinskim slojem, usporava isparavanje vode. Međutim, nastane li poremećaj u toj fiziološkoj barijeri, transepidermalni gubitak vode se ubrzava i koža postaje suha. Dehidrirana koža u epidermisu sadrži manje od deset posto vode, a zamjećuju se promjene i u zaštitnom hidrolipidnom sloju, uz neorganiziran i dehidriran površinski rožnati sloj. Kad je dehidrirana, koža pokazuje i povećanu osjetljivost.

Naravno, pritom ne smijemo zaboraviti da je za ljepotu kože, uz odgovarajuću njegu, potrebna hidracija cijelog organizma, koju ćemo osigurati svakodnevnim unosom dovoljne količine vode. Odrasla osoba treba dnevno popiti između jedne i pol i dvije litre vode, najbolje u manjim obrocima tijekom cijelog dana. Tako se izbjegava osjećaj žeđi, koji, kad se pojavi, znači da je organizam već dehidriran. Isto je i s kožom - kad jednom postane dehidrirana, potrebno je dugo vremena da se vrati u ravnotežu.

Hidracija je nužna svakom tipu kože, bila ona normalna, suha, mješovita ili masna. Stoga je svakodnevno vlaženje hidrirajućom njegom, ključno za njezino zdravlje i ljepotu, te osjećaj ugode.

 

• Kao dnevna njega: nanesite nježnim pokretima, od sredine lica na cijelo lice i vrat.
• Kao noćna maska: nanesite prije spavanja u debelom sloju na lice i vrat. Sljedećeg jutra otkrit ćete iznenađujuće osvježeni ten.
• Kao njega područja oko očiju: nanesite tapkajući od unutarnjeg ka vanjskom kutu oka.