PASIVNO PUŠENJE: mogući rizik od astme za buduće generacije
Prema novoj studiji, veća je vjerojatnost da će djeca razviti astmu ako je njihov otac bio izložen pasivnom pušenju dok je i sam bio dijete
Rezultati nove studije, objavljeni u rujnu 2022. u časopisu European Respiratory Journal, upućuju na veću vjerojatnost razvoja astme kod djece čiji je otac bio izložen pasivnom pušenju dok je i sam bio dijete.
Istraživanje, koje su vodili g. Jiacheng Liu i dr. Dinh Bui sa Sveučilišta u Melbourneu, dodatno ukazuje i na to da je rizik od astme kod djece još i veći ako je njihov otac bio ne samo izložen pasivnom pušenju nego je kasnije postao pušač.
Istraživanje, koje su vodili g. Jiacheng Liu i dr. Dinh Bui sa Sveučilišta u Melbourneu, dodatno ukazuje i na to da je rizik od astme kod djece još i veći ako je njihov otac bio ne samo izložen pasivnom pušenju nego je kasnije postao pušač.
50 posto veći rizik razvoja nealergijske astme
Studija se temeljila na podacima iz Tasmanian Longitudinal Health Study (TAHS), koju je vodio profesor Shyamali Dharmage sa Sveučilišta u Melbourneu. TAHS studija započela je 1968. i jedna je od najvećih i najdužih respiratornih studija u svijetu.
Za potrebe te studije, istraživači su promatrali 1689 djece koja su odrasla u Tasmaniji te njihove očeve i bake i djedove po ocu. Usporedili su podatke o tome jesu li djeca razvila astmu do dobi od sedam godina s podacima o tome jesu li očevi odrasli s roditeljima koji su pušili kad su bili mlađi od 15 godina. Također su uključili podatke o tome jesu li očevi sadašnji ili bivši pušači.
Gospodin Liu je rekao: "Otkrili smo da se rizik od nealergijske astme kod djece povećava za 59 posto ako su njihovi očevi bili izloženi pasivnom pušenju u djetinjstvu, u usporedbi s djecom čiji očevi nisu bili izloženi. Rizik je bio još veći (72 posto) ako su očevi bili izloženi pasivnom pušenju i sami kasnije bili pušači."
Dr. Bui je istaknuo kako otkrića pokazuju da šteta uzrokovana pušenjem može utjecati ne samo na pušače, već i na njihovu djecu i unuke te nadodao: "Za muškarce koji su kao djeca bili izloženi pasivnom pušenju, naša studija sugerira da ipak mogu smanjiti rizik koji prenose na vlastitu djecu ako izbjegavaju pušenje".
Za potrebe te studije, istraživači su promatrali 1689 djece koja su odrasla u Tasmaniji te njihove očeve i bake i djedove po ocu. Usporedili su podatke o tome jesu li djeca razvila astmu do dobi od sedam godina s podacima o tome jesu li očevi odrasli s roditeljima koji su pušili kad su bili mlađi od 15 godina. Također su uključili podatke o tome jesu li očevi sadašnji ili bivši pušači.
Gospodin Liu je rekao: "Otkrili smo da se rizik od nealergijske astme kod djece povećava za 59 posto ako su njihovi očevi bili izloženi pasivnom pušenju u djetinjstvu, u usporedbi s djecom čiji očevi nisu bili izloženi. Rizik je bio još veći (72 posto) ako su očevi bili izloženi pasivnom pušenju i sami kasnije bili pušači."
Dr. Bui je istaknuo kako otkrića pokazuju da šteta uzrokovana pušenjem može utjecati ne samo na pušače, već i na njihovu djecu i unuke te nadodao: "Za muškarce koji su kao djeca bili izloženi pasivnom pušenju, naša studija sugerira da ipak mogu smanjiti rizik koji prenose na vlastitu djecu ako izbjegavaju pušenje".
Interakcija čimbenika okoliša s genima
Iako istraživači ne mogu biti sigurni kako se to oštećenje prenosi kroz generacije, profesor Dharmage kaže kako to može biti povezano s epigenetskim promjenama.
"Čimbenici iz okoliša, poput duhanskog dima, stupaju u interakciju s našim genima kako bi modificirali njihovu ekspresiju. Te promjene mogu biti naslijeđene, ali i djelomično reverzibilne za svaku generaciju. Moguće je da duhanski dim stvara epigenetske promjene u stanicama koje će nastaviti proizvoditi spermu kada dječaci odrastu. Te se promjene zatim mogu prenijeti na njihovu djecu."
Istraživači će sada istražiti traje li povećani rizik od astme i u odrasloj dobi i prenose li očevi, koji su kao djeca bili izloženi pasivnom pušenju, na svoju djecu bilo kakav porast alergija ili drugih plućnih bolesti.
"Čimbenici iz okoliša, poput duhanskog dima, stupaju u interakciju s našim genima kako bi modificirali njihovu ekspresiju. Te promjene mogu biti naslijeđene, ali i djelomično reverzibilne za svaku generaciju. Moguće je da duhanski dim stvara epigenetske promjene u stanicama koje će nastaviti proizvoditi spermu kada dječaci odrastu. Te se promjene zatim mogu prenijeti na njihovu djecu."
Istraživači će sada istražiti traje li povećani rizik od astme i u odrasloj dobi i prenose li očevi, koji su kao djeca bili izloženi pasivnom pušenju, na svoju djecu bilo kakav porast alergija ili drugih plućnih bolesti.
Izvor: www.sciencedaily.com
Izvor fotografije: Shutterstock