Emocije je moguće kontrolirati

Zdrav život / Mentalno zdravlje prof. soc. ped.   Saša Tenodi Licensed NLP trainer by dr. Richard Bandler

Naučiti upravljati vlastitim emocijama vjerojatno je najvažnija vještina, ne samo za svakodnevno funkcioniranje na visokoj razini, nego i neprocjenjiv alat za svaku uspješnu promjenu u životu

Jeste li nedavno imali iskustvo u kojem ste na određenu osobu reagirali tako da ste naknadno požalili? Ili ste možda imali situaciju u kojoj je vaša emocija utjecala na pogrešnu prosudbu i pogrešnu odluku?
Vjerujem da se svi mogu složiti kako jedna negativna emocija može upropastiti cijeli dan - čak i više dana, zar ne?

Većina ljudi svakodnevno doživljava popriličan raspon stanja i emocija (nesvjesno) prihvaćajući da su emocije nešto nad čim ne možemo imati kontrolu, odnosno samo naša "normalna" reakcija na ono što nam se događa. Međutim, nemogućnost upravljanja vlastitim emocijama čini nas marionetom događaja (to jest, osobne interpretacije događaja) i može dovesti do stanja anksioznosti, nezadovoljstva, depresije, što se posljedično odražava i na naše zdravlje, kao i na (ne)kvalitetu naših odnosa.

Naučiti upravljati vlastitim emocijama vjerojatno je najvažnija vještina, ne samo za svakodnevno funkcioniranje na visokoj razini, nego i neprocjenjiv alat za svaku uspješnu promjenu u životu (kako se nositi sa stresom, ovisničkim ponašanjem, ljutnjom, čak i gubitkom kilograma). Sposobnost upravljanja vlastitim emocijama može dramatično poboljšati našu motivaciju, zadovoljstvo i osobnu produktivnost.

Um i tijelo međusobno su povezani

Primjera radi, možete se prisjetiti situacije kada ste čuli određenu sretnu vijest, koja vam je trenutačno promijenila emotivno stanje. Ne samo da ste se odjednom počeli osjećati bolje u odnosu na prethodni trenutak, nego se rezultat primanja te vijesti odrazio i na vaše ponašanje - možda ste ustali sa stolca, zauzeli uspravan stav s povišenom bradom i pogledom usmjerenim prema gore, ubrzao vam se ritam disanja... Ili, čuli ste određenu negativnu vijest i odjednom ste skupili tijelo, spustili glavu, a pogled usmjerili prema dolje...

Nemogućnost upravljanja vlastitim emocijama čini nas marionetom događaja i može dovesti do stanja anksioznosti, nezadovoljstva, depresije, što se posljedično odražava i na naše zdravlje, kao i na (ne)kvalitetu naših odnosa

Što možemo zaključiti iz tih primjera? Svima nam je poznata poslovica "U zdravom tijelu, zdrav duh". Ta poslovica zapravo govori o zavisnosti, odnosno povratnoj vezi između dviju komponenti - uma/duha i tijela. Ako razumijemo da su um i tijelo međusobno povezani, kao što vidimo iz navedenih primjera, onda možemo osvijestiti mogućnost da neovisno o negativnosti informacija koje nas svakodnevno obasipaju trenutačno promijenimo svoje stanje.

Ako se vratimo na prethodne primjere, proces izgleda ovako. Zaprimamo pozitivnu ili negativnu informaciju našim osjetilom vida ili sluha. Informacija u umu povlači asocijaciju na nama najbliže (toj informaciji) slično iskustvo. Prisjećanje na tu situaciju okida kemijsku reakciju i, na kraju, ta kemijska reakcija okida naše ponašanje (promjena stava tijela, disanja...). Ovdje je riječ o prirodnom procesu gdje informacije koje zaprimamo iz okoline utječu na naše misli, emocije i ponašanje. S obzirom na to da ovdje govorimo o kontroli i upravljanju emocijama, taj proces možemo osvijestiti i koristiti u vlastitu korist. Stoga ću u nastavku predstaviti dva jednostavna trika o tome kako fiziologijom možemo trenutačno eliminirati ili ublažiti negativna emocionalna stanja:

  1. Pokreti očiju - Kada se nalazite u određenom emotivnom stanju, vaš pogled automatski skreće prema dolje (gledate u pod). Savjet: kad vam se pojavi negativna emocija, okrenite oči prema gore (prema čelu). U tom će trenutku vaša negativna emocija (ako ne skrećete pogled prema dolje) za maksimalno dvadesetak sekundi nestati.
  2. Smiješak - Ako znate da vas čeka stresna situacija, bilo s autoritetom ili nekom drugom osobom koja u vama izaziva negativno stanje, neposredno prije samog ulaska u komunikaciju zategnite svoje usnice u smiješak i zadržite ih u tom položaju desetak sekundi. S obzirom na to da su um i tijelo dio istoga sustava i utječu jedno na drugo, vaš um će putem određene pozicije mišića smještenih oko vaših usana okinuti isti kemijski proces kao da se doista smijete, što će rezultirati opuštenošću i mnogo boljim stanjem pri ulasku u tu komunikaciju.

Emocije kao odraz jezičnog izričaja

Jezik kojim komuniciramo svoje iskustvo je, baš kao i tijelo, u direktnoj vezi s unutarnjim stanjem. Na primjer, kada izgovorite rečenicu "Neću se zbog toga osjećati loše", u njoj imate negaciju i negativnu riječ "loše". Naš će asocijativni um na negativne riječi povući i negativne asocijacije, tako da ćemo za rezultat imati negativno stanje. No, uz male kozmetičke promjene jezika, utjecat ćete na asocijacije uma, a samim time i na stanje. Umjesto da izgovorite "Neću se osjećati loše", možete preoblikovati svoj jezik na "Od sada ću se osjećati dobro" - značenje je identično, no reakcija uma na pozitivno oblikovanu rečenicu uvelike se razlikuje. Isti model funkcionira i u komunikaciji s drugim osobama:
"Nemoj zaboraviti pospremiti sobu." - "Sjeti se pospremiti sobu."
"Nemoj da ti opet nalazim pogreške." - Provjeri ispravnost svoga rada prije nego što mi ga pošalješ."

Ono što ćete tom kozmetičkom prilagodbom jezika doživjeti od drugih je ne samo znatno manje otpora u komunikaciji, nego se možete i silno iznenaditi koliko je odgovor na vašu naredbu emotivno pozitivniji, čime ćete dobiti brži rezultat i manje konflikata te, najvažnije, zadržati dobro emotivno stanje, i svoje i svojeg sugovornika.

Utjecaj promjene značenja

Još jedna, za ovu temu zanimljiva poslovica glasi: "Život se sastoji od 99 posto doživljaja i jedan posto događaja." Ta poslovica nije nužno istina, no može nam pružiti potrebne resurse za upravljanje emocijama. Ovdje ću se na vlastitome primjeru dotaknuti značenja koja dajemo određenoj situaciji.

Ako razumijemo da su um i tijelo međusobno povezani, kao što vidimo iz navedenih primjera, onda možemo osvijestiti mogućnost da neovisno o negativnosti informacija koje nas svakodnevno obasipaju trenutačno promijenimo svoje stanje

Naime, moja su djeca dobila vodene kozice, a to je značilo da moja supruga ili ja moramo uzeti bolovanje/godišnji ili pronaći dadilju, što može imati i financijske posljedice. To je jedan način na koji možemo interpretirati tu situaciju. Kada sam zbog te situacije odgađao sastanke, odgovori koje sam dobivao glasili su: "Baš mi je žao"; "Baš koma" i slično. No, jedna osoba dala je sasvim drukčiji odgovor: "Pa to je fantastično. Sada ćete se toga riješiti i više nikada ne morate razmišljati o tome." Sljedeći zanimljiv odgovor glasio je: "Moje dijete ima četiri godine i nije preboljelo kozice. Mogu li ga dovesti na igru da se zarazi kako bismo to što prije riješili?"

Dakle, možemo reći da naša emocija ovisi o značenju koje smo sami dodijelili određenom događaju. Zato, ako naučimo promijeniti značenje našeg doživljaja, trenutačno će se mijenjati i naš emotivni odgovor na situaciju.

Kondicioniranjem ponašanja mijenjamo emocije

Što je kondicioniranje? Ako želimo potaknuti određeno dobro ponašanje kod djeteta, možemo uvesti sustav nagrada (za željeno ponašanje), odnosno izostanaka nagrade (za neželjeno ponašanje). Sustav nagrada funkcionira tako da će, svaki put kad dijete demonstrira ponašanje koje je prema našim kriterijima poželjno, dobiti nagradu i obratno, ako se pojavi neželjeno ponašanje, nagrada će izostati. Nagrada ne mora biti velika - to može biti bombon, a može i zagrljaj... Jedini važan kriterij je dosljednost. Kad nagrađujemo određeno ponašanje, bilo djeteta ili kolege na poslu, njihov um napravit će poveznicu: ovo ponašanje = dobro.
Kondicioniranje je model koji je nastao Pavlovljevim eksperimentom sa psima 1901. godine koji je, ukratko, izgledao ovako:

  • polazišna točka: psi posjeduju automatski odgovor na miris hrane (bezuvjetni refleks)
  • miris hrane automatski okida reakciju slinjenja
  • Pavlov dodaje jedan stimulans prije hranjenja: stimulans je zvono
  • proces: prvo zvono pa onda hrana; proces se ponavlja X puta
  • rezultat: zvono i bez donošenja hrane okida reakciju slinjenja.

Zvuk zvona je auditivni stimulans koji ne bi trebao imati utjecaj na reakciju slinjenja jer nju može izazvati samo mirisni ili okusni stimulans pa se zato taj naučeni stimulans naziva uvjetovani (kondicionirani) refleks.

Možemo zaključiti da razumijevanjem kondicioniranja možemo asocirati bilo koji stimulans s bilo kojim (željenim) odgovorom, i to svjesno, a samim time i ciljano. Osim toga, razumijevajući kondicioniranje lako i poprilično brzo možemo zamijeniti sve one automatizirane negativne reakcije s bilo kojom reakcijom koju bismo željeli imati u određenoj situaciji.

Kao jedan od jednostavnih primjera, izdvojit ću proces apliciranja "sidra" za automatsko ustajanje iz kreveta (za one koji imaju problema sa snooze, snooze i opet snooze akcijom). Ono što vas sprječava da ustanete iz kreveta je emocija, i to ona koja vam pruža veće zadovoljstvo pri pritisku na snooze od onog drugog što zahtijeva akciju, zar ne? U tom slučaju proces kondicioniranja izgledao bi ovako:

  • odaberite trenutak u danu kada ne osjećate umor
  • uzmite mobilni telefon i namjestite zvono na budilici za pet minuta
  • legnite u krevet i zatvorite oči
  • opustite se i pričekajte zvuk zvona
  • odmah čim čujete zvuk zvona, energično ustanite iz kreveta
  • postupak ponovite pet do sedam puta i "javite mi rezultat".

Odluka je na vama

Zamislite koje sve pozitivne učinke možete ostvariti ako znate kako upravljati svojim emocijama. Možda je riječ o reakciji na određenu osobu iz ureda koja negativno utječe na vaše stanje ili o sastanku s određenom osobom ili s nadređenim... Možda se loše emocije pojavljuju i pri samoj pomisli na prezentaciju i/ili javni nastup, ili možda pri pomisli na partnera ili partnericu... Ako znate prepoznati svoja negativna stanja u komunikaciji s bilo kime i promijeniti ih prije ulaska u samu komunikaciju, možete izbjeći 8 od 10 potencijalnih konflikata. Alati su ukratko prezentirani, no prvi je korak odluka da želite preuzeti kontrolu. Što čekate...?

Datum objave članka: 23. 10. 2018.