Srebrne godine u top formi

Je li moguće da s godinama, kao s dobrim vinom, budemo sve bolje? U neku ruku da, i to održavajući zdravlje i tjelesnu aktivnost. Istraživanja pokazuju da osobe treće životne dobi koje ostaju tjelesno aktivne imaju manje zdravstvenih tegoba nego što bi odgovaralo njihovim godinama.

Starenje i njegove funkcionalne posljedice različito pogađaju svakog pojedinca. Vremenom se pojavljuju anatomske promjene uzrokovane prirodnim starenjem, koje su osobito vidljive na kralježnici, tj. općenito na sustavu za kretanje (lokomotorni sustav). Kod većine osoba te se promjene pojavljuju neprimjetno i polako napreduju. Zbog tihog nastanka mnogi i ne primjećuju da su prisutne, nego ih postaju svjesni tek nakon rutinskoga liječničkog pregleda ili pojave komplikacija.

Među njima su najčešće degenerativne promjene kralježnice, koje su vrlo složene i često nepredvidive, a uzrokuju anatomske i funkcionalne promjene. Poremećaj može zahvatiti samo određeni segment, ali i veća područja, kao što su vratni, prsni ili slabinski dio kralježnice. Najteži oblici degenerativnih promjena zahvaćaju cijelu kralježnicu. Najčešće reumatske i degenerativne bolesti kralježnice su: osteoporoza, osteoartritis, degenerativne promjene diskusa, spondiloza... Prvi su simptomi degenerativnih promjena zglobova bol i oteklina te smanjena pokretljivost i funkcionalna sposobnost.

Na sreću, možemo izbjeći ili smanjiti bolove u leđima u starijoj dobi. A najvažnije je održavati kralježnicu i ostatak tijela zdravima, jer redovita tjelesna aktivnost pomoći će da živimo dulje i kvalitetnije.

U svijetu je sve više osoba treće životne dobi s tendencijom porasta životnog vijeka na 86 i više godina. Pohvalno je da se sve više ljudi uključuje u rekreativne programe sportskog sadržaja, no većina starijih osoba još je, nažalost, nedovoljno tjelesno aktivna. Takva neaktivnost, kažu američki stručnjaci, uz neodgovarajuću prehranu, drugi je po redu (poslije pušenja) uzrok smrtnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo redovita tjelovježba može utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja i spriječiti pojavu nekih bolesti i poremećaja.

Svi se stručnjaci slažu da redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću pridonosi:
• duljem i kvalitetnijem životu,
• jačim i otpornijim kostima,
• smanjenju bolova u zglobovima i mišićima,
• povećanju i održanju pokretljivosti i ravnoteže,
• smanjenju rizika od prijeloma (to se posebno odnosi na prijelom kuka i slične ozljede uzrokovane padom),
• sporijem gubljenju mišićne mase.

Prije uključivanja u određene programe vježbanja, svakako se posavjetujte s liječnikom. Porazgovarajte o vrsti aktivnosti za koju ste zainteresirani i budite sigurni da se i on slaže s vašim odabirom, uzimajući u obzir vaš zdravstveni status. Raspitajte se o kvaliteti programa, stručnoj osposobljenosti voditelja i uvjetima. Kineziolozi, tj. profesori tjelesne i zdravstvene kulture, stručni voditelji, uputit će vas u čari
programa i odgovoriti na sljedeća pitanja:

• je li vježbanje sigurno i zdravo za vas,
• koji su programi i vrste vježbi za vas najbolji,
• koje vježbe i položaje tijela treba izbjegavati ako imate neke teškoće sa zdravljem,
• što vam je od opreme potrebno i koja je najbolja za sigurno vježbanje.

Postoje različiti programi koji u većini slučaja odgovaraju modnim trendovima, brzo se pojavljuju, a još brže nestaju. Takvi programi u mnogim slučajevima ne odgovaraju stvarnim potrebama i zdravstvenom statusu osoba koje vježbaju.

Zbog loše odabrana programa pod utjecajem medija povećan je rizik nastanka novih tegoba. Ti problemi jednako pogađaju sve dobne skupine, no kod starijih osoba posljedice loše izabrana programa vježbanja mogu biti mnogo opsežnije.

Programi moraju biti usmjereni prema dijelovima koji su najviše podložni degenerativnim promjena i rizicima nastanka ozljeda, a to su kralježnica, kukovi, koljena i ramena. Programi za osobe treće životne dobi moraju biti primjereni njihovoj dobi i funkcionalno-morfološkom statusu, te sadržavati vježbe snage, izdržljivosti, fleksibilnosti i pokretljivosti, relaksacije i opuštanja.

Intenzitet izabranog programa mora biti prilagođen kondiciji korisnika jer svako preopterećivanje može izazvati ozbiljne ozljede. Osobe koje se kontinuirano preopterećuju postaju iscrpljene i umorne, što rezultira lošijim stanjem negoli prije vježbanja. Mnogi stručnjaci upozoravaju na to da preintenzivno vježbanje može izazvati srčani udar, čak i kod zdravih osoba. Stoga prilikom izbora programa valja imati na umu da svi oblici nisu jednako dobri za sve osobe. Programi aerobnog karaktera, poput hodanja, trčanja, plivanja i vožnje bicikla, pri kojima se događaju ritmične kontrakcije i relaksacije velikih skupina mišića, omogućuju bolji protok krvi kroz arterije. Za izvođenja izometričkih ili statičkih vježbi, kao što su vježbe s opterećenjem, mišići ostaju u kontrakciji određeno vrijeme, zbog čega je ograničen protok krvi pritiskom na male arterije, što otežava vraćanje krvi u srce. Naglo povećanje krvnog tlaka pri izometričkim vježbama može biti opasno za osobe s bolestima srca i krvnih žila.

Fiziološke dobrobiti vježbanja prije svega se mogu pripisati održavanju funkcije srca i pluća. Kako s godinama funkcija srca opada, usporava se distribucija kisika u mišiće. Dišni sustav opskrbljuje tijelo kisikom i odstranjuje CO2. Vježbanje povećava veličinu srčanog mišića i volumni kapacitet, što pozitivno utječe na njegovu učinkovitost.

Zdrav način života i tjelesna aktivnost su nedjeljivi. Zajedno su jedan od osnovnih preduvjeta razvijanja i održavanja tjelesnoga i psihičkog zdravlja. Pri uključivanju u organizirane programe redovite tjelesne aktivnosti valja odbaciti sve predrasude koje tjelesnu aktivnost asociraju na natjecanje, strogoću, prisilu i vojnu disciplinu. Glavni je dobitak od uloženog truda u tjelesnu aktivnost osjećaj stečene snage, lakoće, vedrine i dobre kondicije. Ako tjelesnu aktivnost shvatimo kao nužnu potrebu i nastojimo radni tjedan provesti vježbajući (preporuka svakodnevno), steći ćemo pozitivne navike i održati dobru tjelesnu kondiciju. Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti omogućuju svima koji su odabrali vježbanje zdraviji i dulji život. Nasuprot tomu, neaktivnost je glavni razlog mnogih zdravstvenih tegoba: kod djece se nepovoljno odražava na rast i razvoj, kod odraslih je potencijalno opasna za zdravlje, a u starijoj dobi može biti pogubna.

Oko 30 posto Europljana smatra se nedovoljno aktivnima i upravo takvi statistički podaci alarmantno signaliziraju da je potrebno mijenjati način života. "Nemojte odlagati jer se ovaj dan više neće vratiti", riječi su pjesnika s Dalekog istoka. Naši su svi dani i samo o nama ovisi hoćemo li ih učiniti korisnima!

PRAVILA

Pridržavajte se pravila za sigurno vježbanje, uz najbolji utjecaj na vaše tijelo:
• ako niste otprije tjelesno aktivni ili niste dulje vježbali, počnite s manjim intenzitetom i opterećenjem,
• unosite dovoljno tekućine za vrijeme vježbanja,
• mislite na to što radite dok vježbate,
• vježbanje treba biti ugoda, a pojava boli može biti alarmantan znak.

U slučaju da tijekom vježbanja primijetite neke od navedenih simptoma, odmah prekinite aktivnost i potražite savjet liječnika:
• osjećaj gubitka daha,
• bol u prsima,
• osjećaj mučnine i slabosti,
• osjećaj ubrzana srčanog pulsa, podrhtavanja i preskakanja,
• osjećaj trnjenja udova.