Artroskopija - uz pomoć kamere do najfinijih struktura

Bolesti i stanja / Kosti - mišići - zglobovi Damir Starčević dr. med., spec. ortoped

Artroskopija omogućuje da se minimalno invazivnim pristupom provede precizna dijagnostika te preciznije liječenje ozljeda unutarzglobnih struktura, uz manji ožiljak i znatno bolju funkciju zgloba

Minimalno invazivno liječenje u ortopediji pomoću artroskopije značajan je tehnološki i medicinski napredak u kirurškom liječenju. Izvodi se kroz nekoliko incizija (rezova) veličine pet do 10 mm, kroz koje se u zglob uvode artroskop (kamera) i instrumenti.

Artroskopija ručnog zgloba počela se izvoditi tek nakon artroskopije drugih zglobova, poslije 1986. godine, i polako se razvijala. Ovaj zahvat omogućuje da kroz rez od samo tri do četiri milimetra izravno prikažemo unutarzglobne strukture sa svih strana, uz izrazito povećanje tih struktura na ekranu te detaljnije i preciznije liječenje ozljeda. Takav minimalno invazivan pristup osigurava manji ožiljak u zglobu, a time i puno bolju funkciju.

Dijagnostička artroskopija ručnog zgloba još uvijek iznimno važna, jer nam direktnim prikazom zgloba omogućuje uvid u stanje struktura unutar njega. Na taj način možemo precizno odrediti o kakvom se problem uradi i u skladu s tim odrediti optimalno liječenje

Ručni zglob sastavljen je od osam karpalnih kostiju i završnog kraja palčane i lakatne kosti, s brojnim zglobnim plohama i intrizičnim i ekstrizičnim ligamentima, te triangularnim fibrokartilaginoznim kompleksom (TFCC). Za izvođenje artroskopije ovih zglobova upotrebljava se specijalna oprema i instrumenti promjera od 1,7 do 3,0 mm. Uz to, potrebna je i distrakcija zgloba kako bi se omogućilo lakše uvođenje instrumenata u zglob i stvorio prostor u iznimno malom i uskom zglobu. Distrakcija zgloba postiže se pomoću posebnih držača za šaku koji su spojeni na specijalne uređaje za distrakciju.

Precizna dijagnostika

Artroskopiju ručnog zgloba upotrebljavamo za dijagnostiku i liječenje različitih bolesti i ozljeda.

Strukture u ručnom zglobu izrazito su male i složene su građe, a da ne spominjemo da se na iznimno malom prostoru nalazi velik broj struktura, tako da katkad unatoč detaljnom kliničkom pregledu i dijagnostičkim metodama nije moguće s lakoćom utvrditi koja je struktura ozlijeđena. Stoga je dijagnostička artroskopija ručnog zgloba još uvijek iznimno važna, jer nam direktnim prikazom zgloba omogućuje uvid u stanje hrskavičnih pokrova zglobnih ploha i procjenu stupnja artroze, prikaz ligamenata i procjenu instabiliteta, prikaz triangularnog fibrokartilaginoznog kompleksa, prikaz i odstranjenje slobodnih zglobnih tijela, pregled ligamenata kod prijeloma završnog dijela palčane kosti ili skafoida te izvođenje biopsije. Na taj način možemo precizno odrediti o kakvom problemu unutar zgloba se radi i u skladu s tim odrediti optimalno liječenje.
 

Terapijske mogućnosti

Ganglion je cistična tumorska tvorba u području ručnog zgloba koja se razvija iz zglobne čahure i ispunjena je gustim želatinoznim sadržajem. Nastaje zbog slabosti zglobne čahure kod mlađih ljudi, obično u 20-im ili 30-im godinama života. Artroskopija u tom slučaju omogućuje prikaz bolesne zglobne čahure, njezinu resekciju i evakuaciju sadržaja ciste. Artroskopska resekcija gangliona provodi se ako su tegobe prisutne dulje vrijeme unatoč provedenom liječenju pomoću punkcije i primjene ortoza.

Triangularni fibrokartilaginozni kompleks (TFCC) predstavlja kompleks hrskavice i cijelog niza ligamenata. Njegova funkcija je stabilizacija zgloba između završnog dijela palčane i lakatne kosti (DRUJ), ulnokarpalnog zgloba i manjim dijelom prijenos opterećenja sa šake na podlakticu. Akutne ozljede nastaju prilikom pada na ruku, osobito pri nagloj i jakoj rotaciji podlaktice. Degenerativne promjene nastaju zbog preopterećenja, obično ako je lakatna kost duža od palčane, što može biti prirođeno ili nakon prijeloma završnog dijela palčane kosti. Ozljede rezultiraju bolovima s unutarnje (ulnarne) strane ručnog zgloba i/ili nestabilnosti DRUJ-a. Tegobe se obično očituju prilikom rotacije podlaktice protiv opterećenja, poput rada s odvijačem. Artroskopija omogućuje da se prikaže mjesto rupture TFCC-a i provede odgovarajuće liječenje.

Skafolunatni ligament je spoj između skafoida i lunatuma i ima oblik slova "C". Zbog rupture dorzalnog dijela skafolunatnog ligamenta remeti se prijenos opterećenja između kostiju i zglobova, pa se javljaju bolovi. Ako se to stanje ne liječi na vrijeme, promjene progrediraju i nastaju degenerativne promjene u zglobu. Akutne rupture skafolunatnog ligamenta katkad je moguće liječiti uz primjenu artroskopije, kad se pomoću konca šivaju krajevi ligamenta uz dorzalnu čahuru.

Artroskopsko liječenje intraartikularnih prijeloma završnog dijela palčane kosti ima dvostruku ulogu. Omogućuje preciznu repoziciju svih unutarzglobnih ulomaka, što je izrazito važno za funkciju zgloba, a vrlo je teško postići klasičnim operacijskim metodama. Druga uloga artroskopije u ovom slučaju je precizan uvid u stanje drugih struktura, posebno skafolunatnog ligamenta i triangularnog fibrokartilaginoznog kompleksa i njihovo liječenje, ako je to potrebno.

Pseudoartroza (nesraštanje) skafoidne kosti nastaje zbog specifične vaskularne opskrbe i/ili neodgovarajućeg liječenja, i može dovesti do izraženih degenerativnih promjena i ubrzanog propadanja ručnog zgloba. Ako se pseudartroza nalazi u području trupa i proksimalnog dijela kosti i nije došlo do značajnog poremećaja anatomske građe kosti, moguće je učiniti artroskopsku spongioplastiku skafoidne kosti. Kroz nekoliko manjih rezova u zglob uvedu se instrumenti i prikaže se mjesto pseudartroze koja se očisti od vezivnog tkiva, potom se izbrusi tvrdi, sklerotični dio kosti do normalne kosti, što omogućuje uspostavljanje normalne cirkulacije. Zatim se kroz vodilicu na mjesto svježe pseudartroze postavlja spongiozna kost uzeta iz završnog dijela palčane kosti i učini se privremena fiksacija.

Upalne bolesti poput reumatoidnog artritisa mogu dovesti do pojave hipertrofične, zadebljane sinovijalne ovojnice, što uzrokuje pojavu otekline i ograničenja kretnji u ručnom zglobu uz bolove, a može dovesti i do destrukcije zgloba. Artroskopska sinovektomija, uklanjanje promijenjene sinovijalne ovojnice, omogućuje uklanjanje simptoma i očuvanje funkcije zgloba.

Katkad se nakon ozljeda u području ručnog zgloba, osobito unutarzglobnih prijeloma, javljaju priraslice vezivnog tkiva unutar zgloba i zadebljanja zglobne čahure, što dovodi do kontrakture zgloba i ograničenja kretnji. Pomoću artroskopije moguće je ukloniti priraslice i presjeći zglobnu čahuru te na taj način poboljšati opseg pokreta.

Prednosti artroskopskopije ručnog zgloba

Kao terapijska opcija, artroskopija ime određenih prednosti u liječenju različitih bolesti i ozljeda, a odnose se na:

  • minimalna oštećenja okolnih struktura
  • bolji prikaz anatomskih struktura, koje često nije ni moguće vidjeti prilikom klasičnih zahvata
  • dijagnosticiranje brojnih ozljeda i bolesti u području ručnog zgloba koje nerijetko nije moguće prepoznati niti kliničkim pregledom, niti slikovnim metodama (RTG, CT, MR)
  • liječenje brojnih bolesti i ozljeda
  • znatno kraći boravak u bolnici te brži oporavak i povratak svakodnevnim funkcijama
  • minimalni ožiljci nakon operacije.
Datum objave članka: 1. 6. 2017.
izdvojeni proizvodi