Šaka ponovno u funkciji

Bolesti i stanja / Kosti - mišići - zglobovi Damir Starčević dr. med., spec. ortoped

Ne želite trpjeti bol i imati ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti? Zahvaljujući suvremenoj medicini i najnovijim dostignućima u ortopediji, stručni ortopedski tim omogućit će vam uspješan povratak svakodnevici

Šaka i ručni zglob imaju nemjerljivu ulogu u životu svakog pojedinca. Nažalost, neprekidna upotreba i svakodnevna izloženost raznim (pre)opterećenjima mogu dovesti do različitih bolesti i ozljeda, s posljedično mogućom funkcionalnom nesposobnošću šake i smanjenjem svakodnevne praktične, stvaralačke, ali i socijalne sposobnosti bolesnika.

Ne želite trpjeti bol i imati ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti? Zahvaljujući suvremenoj medicini i najnovijim dostignućima u ortopediji, stručni ortopedski tim omogućit će vam uspješan povratak svakodnevici. 

U slučaju akutne ozljede ili kroničnih tegoba potrebno je učiniti klinički pregled uz eventualnu dijagnostičku obradu (RTG, ultrazvuk, MR, CT i sl.), nakon čega će liječnik propisati odgovarajuće liječenje.

Sindrom karpalnog kanala

Najpoznatiji je kanalikularni sindrom kod kojeg dolazi do pritiska na medijani živac (n. medianus) u karpalnom kanalu na korijenu šake ispod samog dlana. Učestalo se pojavljuje kod ljudi koji puno rade na računalu, tako da se naziva i "computer disease" (bolest računala), ali i kao posljedica posttraumatskih stanja u tom području i profesionalnih oštećenja uslijed velikog opterećenja.

Bolest se očituje promjenama osjeta, pojavom trnaca, žarenja, pečenja ili smanjenim osjetom u prva tri prsta šake, a zatim i pojavom boli u području korijena šake, najčešće noću, a može se širiti kroz dlan i prste, sve do ramena. Kod dugotrajnije kompresije živca javljaju se i motoričke smetnje, nastaje hipotrofija mišića tenara (područje šake ispod palca), tako da se pacijenti žale na smetnje prilikom hvatanja predmeta i ispadanje predmeta iz ruku.

Ako konzervativnim liječenjem (ortoza, fizikalna terapija, injekcije) ne uslijedi poboljšanje ili su tegobe izrazite i dugo traju, potrebno je operacijsko liječenje, koje se prije svega sastoji od presijecanja poprečnoga karpalnog ligamenta, čime se postiže dekompresija karpalnog kanala i uklanja pritisak na medijani živac.

Dupuytrenova kontraktura

Zahvaća površinsku fasciju (potkožnu ovojnicu) dlana te fascije prstiju (najčešće četvrti i peti prst dominantne ruke), pri čemu dolazi do pojave potkožnih čvorića, tračaka i na kraju fleksijskih kontraktura prstiju (savijanja). Može zahvatiti i kožu i uzrokovati skvrčavanje kože. Smatra se da se genetski nasljeđuje. Deset puta je učestalija kod muškaraca nego kod žena i obično se javlja nakon četrdesete godine života, kad se pacijenti javljaju liječniku zbog nemogućnosti ispružanja prsta ili prstiju, što im stvara teškoće u profesionalnim i svakodnevnim aktivnostima.

Liječenje Dupuytrenove kontrakture može biti neoperacijsko samo u početnim stadijima. Kad nastupi savijanje (kontraktura), to jest nemogućnost ispružanja prsta, potrebno je invazivno liječenje.

Postoji nekoliko oblika operacijskog liječenja. Najčešće se provodi djelomična fasciektomija, što znači izrezivanje bolesnih, zadebljalih dijelova fascije dlana. Rijetko je potrebna dermofasciektomija, pri čemu se izrezuje i dio zahvaćene kože. Ponekad je moguća perkutana fasciotomija iglom, odnosno presijecanje zadebljane fascije pomoću višekratnih uboda iglom u zahvaćenu fasciju. U novije vrijeme sve češće se primjenjuje i injekcija enzima kolagenaze direktno u zadebljale tračke palmarne fascije (ovojnice dlana), koji onda razgrađuje kolagen u tračcima i omogućuje njihovo pucanje i samim time ispružanje prsta.

Tijek ove bolesti je progresivan, odnosno kontraktura s vremenom napreduje. Zbog nemogućnosti ispružanja prsta dolazi i do skvrčavanja kože, skraćenja krvnih žila i živaca, zglobne čahure i ligamenata te skraćenja ovojnica fleksornih tetiva. A kako sve to otežava liječenje i utječe na konačni ishod, bolesnicima savjetujemo da se na vrijeme jave liječniku.

Rizartroza ili osteoartritis korijena palca

Degenerativna bolest koja se najčešće javlja kod žena nakon menopauze. Zbog većih opterećenja, ozljeda, hormonalnih poremećaja i labavosti ligamenta troši se i gubi hrskavica te nastaje destrukcija zgloba. Očituje se bolovima u području korijena palca, osobito prilikom opterećenja, te deformacijom zgloba i cijelog palca, što znatno smanjuje funkciju šake.

Operacijsko liječenje provodi se ako su bolovi i nefunkcionalnost šake izraženi unatoč poduzetim konzervativnim mjerama. Operacijske mogućnosti liječenja rizartroze su brojne. U početnim stadijima moguće ja artroskopski, uvođenjem kamere i instrumenata, ukloniti oštećene zglobne plohe i umetnuti tetivni presadak u zglobnu pukotinu. Drugi oblik liječenja je odstranjenje oštećene kosti (trapezium) uz stabilizaciju pomoću tetivnog ili umjetnog presatka.

Ove metodu čuvaju pokretljivost palca i uklanjanju bolove. Međutim, ako je pacijentu/ici šaka potrebna za teže fizičke poslove, potrebno je učiniti artrodezu, to jest ukočenje palca.

Prijelomi i ozljede

Prijelom i ozljede česti su prilikom svakodnevnih aktivnosti, profesionalnih i sportsko-rekreativnih aktivnosti te nezgoda, a najčešće nastaju zbog pada na ruku.

Prijelom palčane kosti

Jedan je od najčešćih prijeloma uopće i najčešći prijelom u području šake i ručnog zgloba. Liječenje može biti konzervativno i operacijsko.

Konzervativno liječenje se sastoji od eventualne repozicije i imobilizacije tijekom četiri do šest tjedana. Operacijsko liječenje je potrebno u slučaju unutarzglobih, višedijelnih i nestabilnih prijeloma, kod kojih konzervativnim načinom liječenja nije moguće postići i zadržati zadovoljavajući položaj prijelomnih ulomaka. Operacijsko liječenje ima za cilj postići zadovoljavajuće anatomske odnose koštanih ulomaka, ali i susjednih zglobnih tijela, prije svega radiokarpalnog zgloba i distalnoga radioulnarnog zgloba, što omogućuje normalnu funkciju ručnog zgloba.

Postoji nekoliko metoda operacijskog liječenja:

  • zatvorena repozicija i osteosinteza (spajanje kosti) Kirschenrovim žicama
  • otvorena repozicija i osteosinteza pločicom i vijcima
  • osteosinteza vanjskim fiksatorom
  • kombinacija navedenih tehnika.

Posljednjih godina kod unutarzglobnih prijeloma sve veću ulogu ima artroskopija ručnog zgloba, koja omogućuje preciznu repoziciju prijelomnih ulomaka i provjeru mogućih udruženih unutarzglobnih ozljeda.

Prijelom čunjaste (skafoidne) kosti

Najčešći je prijelom u području karpusa (pešće; malene koščice šake). Čunjasta kost ima izrazito osjetljivu krvnu opskrbu, zbog čega cijeljenje tih prijeloma može biti kompromitirano. Liječenje može biti neoperacijsko imobilizacijom minimalno šest tjedana, ako nije došlo do pomaka ulomaka.

U slučaju da postoji pomak ulomaka ili se prijelom nalazi proksimalnije, preporučuje se operacijsko liječenje kako se ne bi razvila pseudoartroza ili da bi se skratilo vrijeme neoperacijskog liječenja, koje ponekad može zahtijevati i nekoliko mjeseci imobilizacije ručnog zgloba. Operacijsko liječenje sastoji se od fiksacije prijeloma pomoću specijalnih vijaka. Osteosinteza vijkom može se izvoditi perkutano, to jest kroz samo jednu ubodnu inciziju (rez), gdje se vijak postavlja pod kontrolom rtg pojačivača. Posljednjih se godina i osteosinteza ovih prijeloma izvodi uz artroskopiju ručnog zgloba. Ako je došlo do značajnog pomaka ulomaka, izvodi se otvorena repozicija i osteosinteza čunjaste kosti. Operacijsko liječenje potrebno je i ako se razvije pseudoartroza (nesraštanje) čunjaste kosti i iznimno je zahtjevno.

U određenim slučajevima moguće je artroskopsko liječenje pseudoartroze, kad se pomoću artroskopa prikaže mjesto pseudoartroze koje se potom očisti i na to mjesto presadi vlastita kost uzeta iz distalnog dijela palčane kosti (dio koji sudjeluje u formiranju ručnog zgloba), što osigurava odgovarajuće cijeljenje. U ostalim slučajevima potrebno je kroz operacijski rez pristupiti na čunjastu kost, očistiti mjesto pseudoartroze, učiniti repoziciju ulomaka te postaviti presadak vlastite kosti iz distalnog dijela palčane kosti (dio koji je u zglobu s kostima pešća) ili iz zdjelice, uz eventualnu fiksaciju pomoću vijka ili Kirschnerovih žica.

Katkad je potrebno učiniti presađivanje kosti iz distalnog dijela palčane kosti na krvnoj peteljci, što omogućuje revaskularizaciju i cijeljenje čunjaste kosti.

Datum objave članka: 1. 3. 2017.
izdvojeni proizvodi