Dječja koža i repelenti

Bolesti i stanja / Opća medicina Tajana Buhač mag. pharm.

Uvažavajući specifičnosti dječje kože, zaštita od uboda insekata poželjna je već od rođenja, i to primjenom mješavine esencijalnih, sigurnih, nenadražujućih, netoksičnih i djelotvornih ulja

Iako se kalendarski još nalazimo u proljeću, temperature su sve više i ubrzo ćemo biti okruženi komarcima, krpeljima i muhama. Stoga raste i briga ne samo o zaštiti od njihovih uboda nego i od mogućih posljedica, posebice kod djece koja su osjetljivija od odraslih. Spas donose različiti repelenti koji smanjuju mogućnost uboda, a time i vjerojatnost pojave bolesti koje prenose.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), komarci su najčešći prenositelji bolesti, kao što su malarija i pojedine vrste gripe, od kojih su neke i smrtonosne, zbog čega neposredno uzrokuju smrt milijuna ljudi diljem svijeta. Trenutačno najpoznatiji virus kojeg prenose komarci je zika virus, kojega je SZO proglasio globalnom prijetnjom.

Glavni prijenosnik je komarac Aedes aegypti, koji je u Europi pronađen samo na otočju Madeira, u Portugalu. Bez obzira na činjenicu da glavni prijenosnik zika virusa nije prisutan u Hrvatskoj, s komarcima uvijek treba biti na oprezu zbog vrlo brzog prilagođavanja na uvjete života, popratne mutacije i razvijanja otpornosti na različita zaštitna sredstva.

U Hrvatskoj je poznato 50 različitih vrsta, što je relativno mali broj ako se zna da je dosad u svijetu definirano 33.000 vrsta. Osim autohtonih domaćih vrsta, posljednjih desetak godina u nas se nastanio i azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), kojeg Državni zavod za zaštitu prirode ističe kao opasnu vrstu.

Klasični repelenti

Klasične repelente dijelimo na konvencionalne (DEET, picaridin / KBR 3023) i biopesticidne (eterično ulje limunskog eukaliptusa, p-metan-3,8-diol /PMD/, IR 3535, eterično ulje citronele).

Od konvencionalnih, najdulje je u uporabi DEET (N,N-dietil-3-metilbenzamid), i to od pedesetih godina prošlog stoljeća. Apsorbira se kroz kožu i, prema istraživanjima objavljenjima u Pharmaceutical Information Associates Ltd izvješću, više od 56 posto DEET-a primijenjenog lokalno prodire u kožu, pri čemu se 17 posto apsorbira u krvotok, te može izazvati neželjene učinke, poput negativnog djelovanja na živčani sustav.

Picaridin (hidroksietil izobutil piperidin karboksilat) je u uporabi od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Za razliku od DEET-a, nema neugodna mirisa i manje je neurotoksičan, no nakon aplikacije kroz kožu odraslog čovjeka apsorbira se šest posto, a ispitivanja na štakorima pokazala su da se apsorbira čak 60 posto.

IR 3535 (etil 3-(acetil(butil)aminopropanoat) upotrebljava se u Europi posljednjih dvadesetak godina. Djelovanje mu je kraće od DEET-a, a nema neugodan miris. Ne postoje podaci o njegovoj neurotoksičnosti.

Posebnosti dječje kože

Osnovne funkcije kože iste su tijekom cijelog života: zaštita, fotoprotekcija, termoregulacija, nadzor funkcija imunosnog sustava, sinteza hormona, prevencija gubitka tekućine, osjet. No, postoje značajne razlike između dječje kože i kože odrasle osobe. Najbitnije među njima, ako govorimo o ograničenju primjene pojedinih vrsta repelenata, su tankoća i manja otpornost (dječja koža burno reagira na kemijske, mehaničke i mikrobne utjecaje). Koža se lakše isušuje, apsorpcija tvari kroz dječju kožu je lakša i one prodiru u dublje slojeve. Upravo iz toga razloga ne preporučuje se primjena navedenih repelenata koji imaju relativno velik postotak apsorpcije u krvotok, s obzirom na to da je površina dječjeg tijela znatno veća u odnosu na masu, pa postoji opasnost od sustavne toksičnosti. Dodatnu opasnost kod djece, čiji je imunosni sustav još u razvoju, je često vrlo burna reakcija nakon uboda insekta.

Esencijalna ulja kao repelenti

U skladu s tim, postavlja se pitanje postoji li neki drugi način zaštite, odnosno kako zaštititi dijete od sve opasnijih komaraca, i to već od njegova rođenja? Odgovor je primjenom mješavine esencijalnih, sigurnih, nenadražujućih, netoksičnih i djelotvornih ulja. Mješavina takvih ulja, koja se priprema u ulju slatkog badema, ne masti kožu, vlaži je i njeguje, što je dodatna prednost.

Ulje slatkog badema
I
ma velik broj pozitivnih učinaka na dječju kožu. Dobiva se od stabala koja cvatu bijelim cvatom, za razliku od ulja gorkog badema koja se dobivaju od stabala koja cvatu ružičastim cvatom. Bogat je izvor glikozida, minerala magnezija i kalcija, vitamina A, B1, B2, B6 i E, fitosterola i proteina te sadrži tri vrste esencijalnih masnih kiselina (omega-9, omega-3 i omega-6). Upravo zbog bogatog sastava masnih kiselina, ulje slatkog badema je idealan "ovlaživač“ dječje kože, koji je ujedno omekšava i hrani. Važno je naglasiti da ne začepljuje pore na koži pa omogućuje njezino normalno funkcioniranje. U bademovu ulju nalazimo i ursoličnu kiselinu, koja zajedno s oleinskom smanjuje blage upale kože, a vitamini A i E dodatno smanjuju suhoću i osjetljivost kože.

Geranij (Pelargonium graveolens L. Her., Geraniaceae)
Biljna je vrsta iz koje se dobiva ulje rosa geranium. Slično citronella ulju, u njegovu sastavu nalazimo citronellol, nerol i geraniol, zbog čega također ima repelentni učinak. Zanimljivo je da se ulje geranija često naziva "ružinim uljem siromašnih“ zbog iste terapijske primjene kao i ružino ulje, te se često koristi kao patvorina. Uz repelentni učinak, djeluje i kao adstringens, te ima i antibakterijsko, antigljivično i antioksidativno djelovanje (ispitivana je inhibicija bakterija Brevibacterium linens i Yersinia enterolitica, te gljivice Aspergillus niger).

Limunska trava (Cymbopogon nardus L., Rendle, Poaceae)
Biljna je vrsta iz čijih se nadzemnih dijelova dobiva esencijalno ulje citronella. Citronella je najupotrebljavanije ulje u zaštiti od uboda insekata. U primjeni je od sredine prošlog stoljeća i ubraja se u netoksične biopesticide.

Važno je razlikovati cejlonsku od javanske limunske trave (Cymbopogon winterianus), koja ima znatno veći udio aldehida i geraniola u sastavu, pa može djelovati kao iritans na kožu djeteta. Uz geraniol, u obje vrste nalazimo citronellol i citronellal, kao glavne djelatne tvari. Prema članku objavljenom u International Journal of Advanced Research, citronella ulje učinkovito štiti od komaraca i treba se nanositi svakih dva sata. Ispitivana je i njegova učinkovitost na vrstu Aedes aegypti. U članku objavljenom u časopisu Tropical Medicine & International Health 2011. godine, koji je obuhvatio ukupno 11 ispitivanja, potvrđen je njegov repelentni učinak i djelovanje slično konvencionalnom DEET-u. Također, ističe se i njegov antigljivični učinak na vrste Aspergillus, Penicillium i Eurotium. Antibakterijski i antiseptički učinak pripisuju se metil izoeugenolu, koji se nalazi u sastavu ulja.

Lavanda (Lavandula angustifolia Mill., Lamiaceae)
Lavanda i njezino eterično ulje u našim se krajevima koriste od pamtivijeka. Njezin miris odbojan je komarcima i muhama, tako da grm lavande pored vrata i prozora ili svežanj suhog cvijeta na tim mjestima, kao i aromatična lampa s esencijalnim uljem, mogu poslužiti kao učinkovita mjera za zaštitu od navedenih insekata, a koja nije štetna. Nanošenje ulja na mjesto uboda insekta umiruje svrbež i crvenilo te ubrzava proces oporavka kože.

Litsea (Litsea cubeba, Lauraceae)
Biljna je vrsta iz čijih se plodova dobiva esencijalno ulje. Glavna djelatna tvar ulja je citral. S obzirom na to da je bogat aldehidima, koristi se u niskim koncentracijama. Ulje djeluje i kao repelent te ima iznimno osvježavajući mirisa.

Paprena metvica (Mentha piperita L., Lamiaceae, menta)
Još je jedna biljna vrsta koja se stoljećima koristi u našoj narodnoj medicini, zajedno s njezinim esencijalnim uljem. Dobro su poznata njezina ljekovita svojstva, poput antibakterijskih i antigljivičnih, no esencijalno ulje ima i insekticidna svojstva pa se može uspješno primijeniti kao repelent.

Datum objave članka: 1. 6. 2016.