Intervju - Odbacite loše navike

Bolesti i stanja / Živčani i mentalni sustav

Potaknuti rezultatima nedavnog istraživanja, zamolili smo akademkinju, i najpoznatiju hrvatsku neurologinju Vidu Demarin da nam ih prokomentira i kaže nešto o epidemiološkim, uzročnim, kliničkim te ostalim aspektima moždanog udara

Uzimajući u obzir visoku učestalost kardiovaskularnih (KV) bolesti i njihovih posljedica, posve su iznenadili rezultati istraživanja koje je provela tvrtka Bayer HealthCare u ožujku ove godine. Istraživanje je provedeno na uzorku od 100 osoba starijih od 40 godina, koji spadaju u skupinu visokog rizika za kardiovaskularne bolesti ili imaju šećernu bolest. Rezultati su pokazali da se čak 59 posto građana Hrvatske ne pridržava propisane terapije acetilsalicilnom kiselinom, to jest zaboravlja uzeti dnevnu terapiju koju im je propisao liječnik, unatoč činjenici da su u skupini visokog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Potaknuti navedenim rezultatima, zamolili smo akademkinju, i najpoznatiju hrvatsku neurologinju Vidu Demarin da nam ih prokomentira i kaže nešto o epidemiološkim, uzročnim, kliničkim te ostalim aspektima moždanog udara.

Kako komentirate zapanjujuće rezultate istraživanja tvrtke Bayer HealthCare? 

Zabrinjavaju podaci da više od polovice građana ne pije redovito lijekove i time ugrožava svoje zdravlje. To samo znači da nas čeka još mnogo posla na promjeni ponašanja ljudi i širenju svijesti o redovitom uzimanja lijekova koji mogu pomoći u sprječavanju cerebrovaskularnih bolesti. Dokazano je da acetilsalicilna kiselina, smanjuje rizik od nastanka moždanog udara 24 posto, no velik je problem u činjenici da, unatoč dokazanim zaštitnim učincima tog lijeka, bolesnici dovoljno ne iskorištavaju te prednosti. Kako bi spriječili moždani udar, nužno je da pacijenti promijene loše životne navike i da se pridržavaju terapije.

Podaci govore kako je moždani udar treći najčešći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama. Kolika je stopa smrtnosti od moždanog udara u Hrvatskoj? ​

Da, to je treći po redu uzročnik smrti u razvijenim zemljama. Ispred njega se nalaze samo koronarna bolest srca i maligne bolesti. U Hrvatskoj je moždani udar na drugom mjestu uzroka smrti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002., u Hrvatskoj godišnje umre između 1000 i 9999 ljudi zbog moždanog udara. Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su 2005. podatke o uzrocima smrti u Hrvatskoj, prema kojima bolesti cirkulacijskog sustava, u koje se ubraja i moždani udar, uzrokuju čak 50,3 posto smrtnosti, tj. 26.029 od ukupno 51.790 umrlih. Diljem svijeta od moždanog udara svake godine umire tri milijuna žena te dva i pol milijuna muškaraca, što čini 10 posto od ukupnog broja smrtnosti na svjetskoj razini. Najnoviji podaci govore da svakih šest sekundi, bez obzira na dob ili spol, netko negdje umre zbog moždanog udara.

Kako prepoznati čimbenike rizika za nastanak moždanog udara i koje su rizične skupine?

Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko naslijeđe, nije moguće utjecati. Ali na mnoge druge može se djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika od moždanog udara. Dob je važan čimbenik rizika (starije osobe češće obolijevaju), no čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine, što ga čini vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom. Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati su: povišen krvni tlak, pušenje, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, znatno suženje karotidnih arterija, nepravilna prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina.

Određenom broju moždanih udara prethode tranzitorne ishemijske atake (TIA), "upozoravajući znaci" koji odgovaraju njegovim simptomima, ali traju znatno kraće i povuku se nakon kratkog vremena. Osobe koje su imale tranzitorne ishemijske atake izložene su znatno većem riziku od nastanka moždanog udara te zahtijevaju detaljnu neurološku obradu.

Koji su simptomi moždanog udara i kolike su šanse za preživljavanje? 

Najčešći simptomi i znaci moždanog udara su: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge jedne strane tijela; poremećaji govora; naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovici vidnog polja; nagla jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasna uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezan s drugim simptomima; omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Nakon moždanog udara trećina bolesnika u potpunosti se oporavi, a u trećine zaostane trajni neurološki deficit (motorički ili kognitivni) ili trajni invaliditet. Najčešće posljedice su fizička i radna nesposobnost u mlađoj populaciji te depresija, demencija i promjene ponašanja. Moždani udar prvi je uzrok invaliditeta, što ima velike posljedice za pojedinca, obitelj i društvo u cjelini. Trećina preživjelih bolesnika potpuno je ovisna o okolini, oko 20 posto ih treba pomoć pri kretanju, a oko 15 posto završi u specijaliziranim ustanovama. Smrtni ishod nastupi kod trećine bolesnika.

Kolika je važnost prehrane u prevenciji? ​

Znanstveno je dokazano da hrana ima velik utjecaj na zdravlje i funkcioniranje mozga. Najzdravija je mediteranska prehrana, za koju su velika istraživanja pokazala da je vrlo pogodna za očuvanje krvnih žila mozga i funkcioniranje moždanih stanica. Kako bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara, treba prekinuti s hranom koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenom i hranom bogatom kolesterolom. Prednost treba dati hrani u kojoj dominiraju nezasićene masti i ulja, pogotovo maslinovo ulje, zatim voću i povrću, hrani bogatoj neprobavljivim biljnim vlaknima, ribi, posebice plavoj. Hrana koja se preporučuje uključuje i tamnu čokoladu (najmanje 70 posto kakaoa).

Što možemo sami napraviti da ne dođe do moždanog udara? ​

Najprije treba postupno mijenjati životni stil i okrenuti se zdravom načinu života. Valja prijeći na mediteransku prehranu i svakako prestati pušiti, jer već pet godina nakon prestanka rizik se izjednačava s rizikom nepušača, alkoholna pića konzumirati umjereno (preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno) i smanjiti prekomjernu težinu, jer je ona dokazani čimbenik rizika, kao i tjelesna neaktivnost. Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, znatno suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa liječnika i uzimaju sve propisane lijekove, jer se mogućnost nastanka moždanog udara može znatno smanjiti samo odgovarajućom kontrolom bolesti.

Na simpoziju za kardiologe, održanom u Rigi u siječnju 2011., govorilo se, među ostalim, i o tome koji pacijenti mogu imati koristi od liječenja acetilsalicilnom kiselinom protiv rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Prof. Gaziano, kardiolog i epidemiolog za kronične bolesti, profesor na Medicinskom fakultetu na Harvardu te voditelj Odjela za starije i nemoćne u bolnici Brigham and Women’s u Bostonu (SAD), rekao je kako je u više od 400 kliničkih ispitivanja dokazano da je acetilsalicilnom kiselinom jedan od najučinkovitijih, sigurnih i najisplativijih terapija za akutno liječenje infarkta miokarda i moždanog udara, kao i za prevenciju sekundarnih događaja među bolesnicima s poznatom kardiovaskularnom bolešću.

Istaknuo je i njegovu dokazanu učinkovitost u primarnoj prevenciji vaskularnih bolesti. U skladu s tim, osvrnuo se na potrebu boljeg razumijevanja dijela stanovništva koje nema kardiovaskularne bolesti, ali je izloženo riziku koji opravdava liječenje acetilsalicilnom kiselinom u primarnoj prevenciji. Naglasio je i potrebu usporedbe njegove jasne prednosti u prevenciji nasuprot malog, ali stvarnog rizika od krvarenja, te usporedbe koristi i rizika u terminima apsolutnih stopa budućih događaja. Dakle, u prvi plan stavio je individualni rizik od kardiovaskularnih bolesti. Iako trenutačno većina smjernica za upotrebu acetilsalicilnom kiselinom strogo preporučuje procjenu ukupnog rizika, mnoge smjernice za druge mjere prevencije pri razvoju preventivne strategije preporučuju i procjenu pojedinačnog rizika pojavljivanja budućih vaskularnih bolesti. Tako ovaj pristup dopušta odabir najprikladnijeg dijela stanovništva za liječenje acetilsalicilnom kiselinom u primarnoj prevenciji. Daljnji tijek kliničkih ispitivanja svakako će pomoći nastavku pročišćavanja tih preporuka.

Intervju: akademkinja Vida Demarin, spec. neuropsihijatrica, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb
Razgovarala: Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Datum objave članka: 1. 6. 2011.