Kalijev jodid

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.  /  Katarina Kujundžić

Važno je znati kada, zašto i kako se koristi kalijev jodid koji, kao i svaki drugi lijek, ima svoja ograničenja i ne smije se uzimati na svoju ruku bez prethodnog savjetovanja s liječnikom

Svijet je danas više informiran nego ikada, no to ne znači da je svaka informacija provjerena i točna. Stoga u ovom članku želimo objasniti kada, zašto i kako se koristi kalijev jodid te da kod nas nema mjesta panici iako je strah zbog nedavnih događaja opravdan.

Što je kalijev jodid?

Kalijev jodid, molekulske formule KI, je sol stabilnog (neradioaktivnog) joda sa svojstvima zaštite štitnjače. Koristi se kao lijek u liječenju hipertireoze (pojačanog rada štitne žlijezde), kod operativnog uklanjanja štitnjače, nekih upalnih dermatoza i kao zaštita štitnjače od učinaka radioaktivnog joda, bilo udahnutog ili progutanog.

Kalijev jodid može blokirati apsorpciju radioaktivnog joda putem štitnjače tako što preplavi štitnjaču neradioaktivnim jodom i spriječi unos radioaktivnih molekula, čime smanjuje rizik od nastanka raka štitnjače uzrokovanog zračenjem. Osim toga, ovaj agens djeluje i kao tvar koja potiče iskašljavanje.

Kalijev jodid štiti samo štitnjaču i ne sprječava ulazak radioaktivnog joda u tijelo te ne može spriječiti već nastala oštećenja štitnjače uzrokovana radioaktivnim jodom. Također, može zaštititi štitnjaču samo od radioaktivnog joda - ukoliko radioaktivni jod nije prisutan, upotreba kalijeva jodida nema zaštitni učinak i može narušiti zdravlje.

Bilo kakvi dodaci prehrani s jodom ili jodirana sol te hrana bogata jodom ne sadrže dovoljnu koncentraciju joda koja bi mogle blokirati ulazak radioaktivnog joda u štitnjaču. Stoga nemojte povećavati unos joda, u bilo kojem obliku, kao zamjenu za kalijev jodid. Jod u prekomjernim količinama može uzrokovati zdravstvene probleme.

Kako djeluje kalijev jodid?

Kalijev jodid ima nekoliko mehanizama djelovanja na funkciju štitnjače.

Najbrži učinak, u farmakološkim dozama, smanjuje proteolizu (razgradnju) tireoglobulina što dovodi do smanjenja lučenja hormona štitnjače - trijodtironina (T3) i tiroksina (T4).

Drugi učinak odnosi se na sintezu hormona štitnjače na način da dovodi do privremenog smanjenja biosinteze hormona štitnjače. Međutim, unutar dva do četiri tjedna od kontinuiranog izlaganja višku joda biosinteza se normalno nastavlja (Wolff-Chaikoff fenomen), s tim da kod pacijenata s autoimunim bolestima štitnjače suprimirajuće djelovanje visokih doza joda može imati produljeno djelovanje.



Već smo utvrdili da u slučaju zračenja i u prisutnosti radioaktivnog joda kalijev jodid može spriječiti ulazak radioaktivnog joda u štitnjaču. Nakon što osoba uzme kalijev jodid, stabilni jod iz molekule apsorbira se u štitnjači. Tablete kalijeva jodida sadrže veliku količinu joda koji preplavi štitnjaču i popuni njezine zalihe zbog čega ona ne može apsorbirati dodatne količine joda, bilo stabilnog ili radioaktivnog, u sljedeća 24 sata.

Važno je napomenuti da kalijev jodid nije stopostotna zaštita od zračenja i radioaktivnog joda. Zaštita ovisi o tri bitna čimbenika:
  • vrijeme nakon kontaminacije - osoba treba uzeti kalijev jodid u što kraćem vremenu od početka radijacije kako bi štitnjača imala više vremena „napuniti“ se stabilnim jodom (no to ne znači da kalijev jodid treba uzimati preventivno i na svoju ruku!)
  • apsorpcija - količina stabilnog joda koja uđe u štitnjaču ovisi o brzini apsorpcije kalijevog jodida u krvi
  • doza radioaktivnog joda - minimiziranje količine radioaktivnog joda kojoj je osoba izložena može smanjiti količinu radioaktivnog joda koji štitnjača može apsorbirati.

Tko treba uzimati kalijev jodid?

Osoba koja s vama mora donijeti odluku o uporabi kalijeva jodida je isključivo vaš liječnik. On poznaje vaše zdravstvene probleme i zna procijeniti rizike uzimanja ovog lijeka koji se propisuje na recept.

Kalijev jodid se koristi zajedno s antitireoidnim lijekovima u pripremi štitnjače za kirurško odstranjivanje, liječenju određenih hiperaktivnih stanja štitnjače (hipertireoza), kod upalnih dermatoza i za zaštitu štitnjače kod uzimanja radiofarmaceutika te kod slučajnog izlaganja radioaktivnom jodu, kao na primjer u slučaju nuklearnih nesreća.
Uloga kalijevog jodida u pripremi za tireoidektomiju (kirurško odstranjene štitnjače) je smanjenje prokrvljenosti štitnjače, što smanjuje rizik od postoperativnog krvarenja.

Točan mehanizam kojim KI djeluje na upalne dermatoze još uvijek nije poznat. Smatra se da jod potiskuje proizvodnju toksičnih kisikovih međuprodukata čime ispoljava svoj protuupalni učinak.

Što se tiče slučajnog izlaganja radioaktivnom jodu kod nuklearnih nesreća, izložene skupine stanovništva značajno se razlikuju po riziku obolijevanja od raka štitnjače induciranog zračenjem. Novorođenčad, dojenčad i mala djeca najosjetljivije su skupine. Osobe s niskom količinom joda u štitnjači su također u povećanom riziku od oštećenja štitnjače.

Američka administracija za hranu i lijekove (FDA) sugerira korištenje preporučene doze kalijevog jodida u osoba između 18 i 40 godina, makar su oni manje osjetljivi na učinke radioaktivnog joda nego djeca. Trudnice i dojilje obavezno trebaju slušati upute liječnika te misliti na nerođeno dijete jer uzimanje velikih količina stabilnog joda može blokirati funkciju štitnjače djeteta i posljedično dovesti do poremećaja fizičkog i psihičkog razvoja. Odrasle osobe starije od 40 godina imaju najmanji rizik razvoja raka štitnjače i oštećenja štitnjače pa je kod njih zbog uzimanja kalijevog jodida vjerojatniji razvoj alergijskih reakcija i nuspojava. Također, nema smisla uzimati kalijev jodid ukoliko je porast radioaktivnosti na području na kojem se nalazimo malen ili nikakav.

Kako se kalijev jodid uzima?

Kalijev jodid dolazi u obliku otopine i tableta te se uzima „na usta“. Na hrvatskom tržištu, jedna tableta sadrži 65 mg kalijevog jodida. Jedna doza od dvije tablete KI-a štiti štitnjaču tijekom 24 sata te se smatra da je kao jednokratna doza sve što je potrebno za zaštitu štitnjače. Ako je u pitanju izloženost radioaktivnom jodu dulje od 24 sata, službenici javnog zdravstva i službe za hitne slučajeve dat će potrebne upute.


 
Nikako nemojte uzimati kalijev jodid bez prethodnog savjetovanja s liječnikom i bez uputa službe javnog zdravlja! Uzimanje većih doza ili češće uzimanje od preporučenog ne nudi veću zaštitu i može uzrokovati teška oboljenja pa čak i smrt.

Nuspojave kalijevog jodida

Najčešće nuspojave su probavne prirode, gastrointestinalna netolerancija i gorak (metalni) okus u ustima. Preporučuje se uzimati ga sa sokom ili mlijekom radi zaštite od iritacije probavnog sustava.

Značajne nuspojave mogu se pojaviti kod uzimanja visokih doza (kao što su doze u slučaju nuklearnih nesreća). Akutne nuspojave uključuju proljev, mučninu, povraćanje i bolove u želucu. Dulja upotreba kalijevog jodida može uzrokovati jodizam ili intoksikaciju kalijem (hiperkalemiju).

Jodizam se očituje boli u zubima i desnima, jakom glavoboljom, crvenilom očne spojnice (hiperemija konjunktive), suzenjem, zamagljenim vidom, iscjetkom iz nosa i pojačanim lučenjem sline.

Primjena kalijevog jodida u slučaju oštećenja bubrežne funkcije ili istodobno s drugim lijekovima koji sadrže kalij, diureticima koji štede kalij i inhibitorima angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitorima) može rezultirati povišenjem razine kalija (hiperkalemija).

Kontraindikacije za upotrebu kalijevog jodida

Kalijev jodid je kontraindiciran u bolesnika koji imaju bolest štitnjače ili koriste bilo koji lijek koji može promijeniti funkciju štitnjače te u slučaju alergije na jod. Trebaju ga izbjegavati i bolesnici s kroničnim zatajenjem bubrega zbog više razine kalija te bolesnici koji koriste prethodno navedene lijekove.

Imunokompromitirani bolesnici, oboljeli od autoimunih bolesti, dijabetičari s loše reguliranom bolešću, bolesnici s transplantiranim organima i oni koji koriste kortikosteroide ne bi trebali koristiti kalijev jodid jer utječe na imunosni sustav.



Posebna kategorija su trudnice i dojilje, kod kojih neopravdana upotreba kalijevog jodida uzrokuje neonatalnu hipotireozu (smanjen rad štitnjače kod novorođenčeta), povećanje štitnjače, opstrukciju dišnih putova kod fetusa i produljeni porod. Kalijev jodid u trudnoći je lijek kategorije D, što znači da je primjena lijeka opravdana samo ako korist za majku nadilazi rizik za fetus.

Kalijev jodid i nuklearna opasnost

Tri godine nakon nuklearne katastrofe u Černobilu Svjetska zdravstvena organizacija je izdala 'Smjernice za profilaksu jodom nakon nuklearnih nesreća' na poticaj dviju država članica - Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. A kako bi reagirale pravodobno i primjereno, nacionalne vlasti su razvile plan za hitne slučajeve. U slučaju nuklearnih događaja, sve informacije o zaštiti zdravlja i važne upute komuniciraju službe zadužene za takve izvanredne situacije.


Na vama je osobna odgovornost da nikako ne uzimate kalijev jodid bez prethodnog savjetovanja s liječnikom, jer on može napraviti više štete nego dobra ukoliko ne postoji indikacija za njegovu primjenu.


„Mir je vrlina civilizacije. Rat je njezin grijeh.“ - Victor Hugo

Datum objave članka: 3. 3. 2022.
izdvojeni proizvodi