Koža kao ogledalo imunosnog odgovora

Bolesti i stanja / Kožne bolesti Suzana Levarda dr. med., spec. dermatovenerolog

Bez obzira na to kojem tipu pripada, koža s vremena na vrijeme može biti izrazito osjetljiva i snažno reagirati na podražaje

Napokon je stiglo lijepo i sunčano vrijeme i sve češće smo u prirodi i na otvorenom. No, osim što se nakon duge i hladne zime bude naš duh i tijelo, budi se i priroda, što je okidač za neželjene alergijske reakcije na alergene iz zraka, ubode insekata, itd. Statistike alergija su alarmantne, jer prema tim pokazateljima gotovo četvrtina stanovništva pati od nekog oblika alergije, a među oboljelima je sve veći postotak djece. Uz to što statistički pokazatelji alarmiraju, čini se da ne obećavaju previše, jer broj alergičnih osoba u stalnom je porastu. Pobuna imunosnog sustava na tvari koje prepoznaje kao alergene može biti vidljiva i na koži. U nastavku donosimo najčešće alergijske pojave na koži.

Kontaktni alergijski dermatitis

Ova alergijska manifestacija javlja se nakon inicijalnog izlaganja kože uzročnom alergenu iz okoline, ali i sa svakim sljedećim izlaganjem, obično na nepokrivenim dijelovima kože. Prema rezultatima ispitivanja, često je povezana s radnim mjestom, pa se tako najčešće javlja kod osoba koje većinu vremena provode u doticaju s deterdžentima, biološkim ili kemijskim agensima ili nekim drugim kemikalijama (frizeri, kozmetičari, zdravstveni radnici i sl.).

U akutnoj fazi, koja obično nastaje naglo, na mjestu kontakta s alergenom javljaju se crvenilo i oteklina, mjehurići koji pucaju i vlaže, nakon čega nastaju kraste, a kasnije koža postaje suha i ispucana. Osim nepoželjna estetskog dojma, promjene prati i neugodan svrbež (pruritus). Svrbež kože čest je simptom i kod različitih osipa, psorijaze ili dermatitisa drugog podrijetla, ali može upućivati i na probleme s unutarnjim organima, jetrom ili bubrezima. U dijagnostici od pomoći je epikutani ("patch") test, kojim se provodi testiranje na antigene s kojima je oboljeli najčešće u kontaktu. Cilj liječenja je ublažiti promjene i spriječiti isušivanje kože, a kad god je moguće, izbjeći kontakt s uzročnim alergenom, odnosno zaštititi se ako je doticaj nemoguće izbjeći (rukavice).

Urtikarija (koprivnjača)

Utikarija je manifestacija sistemske reakcije vidljiva na koži, koja se subjektivno očituje pojačanim osjećajem osjetljivosti kože i žarenjem, a objektivno pojavom urtika, tj. svjetlijih ili tamnijih uzdignuća kože različite veličine i oblika. Urtike nastaju, ali i nestaju u roku od nekoliko sati, mogu biti pojedinačne ili višestruke te se pojaviti bilo gdje na koži. Moguća je reakcija i na drugim organima (hunjavica, smetnje disanja, asmatski napadaji, povišena temperatura, otok zglobova i anafilaktički šok kao najteži oblik alergijske reakcije). Ključnu ulogu u njihovu nastanku imaju mastociti, stanice koje se nalaze u potkožnom tkivu i iz kojih se oslobađa histamin i drugi medijatori upale.

Uzroci urtikarije mogu biti neki sastojci iz hrane, lijekovi, ubodi insekata, itd. No, urtikarija ne mora nužno imati alergijsku prirodu, jer u podlozi nastanka mogu biti psihogeni čimbenici, kronična upalna žarišta, izlaganje fizikalnim agensima (sunce, hladnoća), neke sistemske i nasljedne bolesti i slično. U otkrivanju uzroka najvažniji su anamnestički podaci, praćenje unosa potencijalno sumnjivih tvari i provođenje različitih alergoloških i ostalih testova. Što se liječenja tiče, najvažnije je izbjegavati uzročne čimbenike, uz primjenu antihistaminika i kortikosteroida.

Medikamentozne erupcije

Kožne promjene u vidu osipa koje se javljaju nakon primjene uobičajenih doza lijekova, a u čijem nastanku najčešće sudjeluju alergijski mehanizmi, nazivaju se medikamentozni egzantemi. Neki od lijekova koji ih mogu uzrokovati su antibiotici, lijekovi protiv povišene temperature i bolova, lokalni anestetici, itd. Uz promjene na koži, koje su obično simetrično raspoređene, prisutan je i svrbež, a mogu se pojaviti i opći simptomi, poput povišene temperature, glavobolje, opće malaksalosti, mučnine, itd.

Atopijski dermatitis

Upalni odgovor kože alergijskog podrijetla naziva se atopijski dermatiis i njegova je učestalost u stalnom porastu. Obično nastaje zbog djelovanja čimbenika okoliša u osoba koje imaju genetski uvjetovanu sklonost alergijskim reakcijama. Bolest obično počinje već u dojenačkoj dobi, a najčešće se poboljšava u pubertetu. No, može se pojaviti i kod odraslih.

Pojave li se kožne alergije, može pomoći voda obogaćena česticama srebra, koje prodiru u kožne pore i trenutačno umiruju bol, crvenilo, peckanje i pojačanu osjetljivost. Uz to, hidratiziraju kožu i ubrzavaju njezin oporavak.

Alergija na sunce

Zbog burne reakcije na koži, više od 20 posto populacije ne smije se izlagati izravnoj sunčevoj svjetlosti. Alergija na sunce u 90 posto slučajeva javlja se kod žena jer je njihova koža tanja i prirodno slabije zaštićena, a nastaje kao posljedica iritacije žlijezda lojnica, što rezultira upalnom reakcijom.

Primjena nekih lijekova uz izlaganje UV zrakama može izazvati takozvanu fotosenzitivnu reakciju, jer lijek djeluje kao fotosenzibilizirajuća tvar i izaziva promjene na koži slične sunčanim opeklinama, koje se bez izlaganja UV zrakama ne bi pojavile. Ovisno o uzroku, reakcija može biti:

  • fototoksična, kad se lijek aktivira zbog izlaganja suncu, ali se ne ponavlja nakon izbacivanja iz uporabe lijeka koji ju je izazvao;
  • fotoalergijska, koja nastaje zbog promjene strukture lijeka uslijed djelovanja sunčeve svjetlosti na izložene dijelove kože. Promjena je takvog karaktera da se može ponoviti i nakon ponovnog izlaganje kože suncu bez prisutnosti lijeka. Češće se javlja nakon primjene nekih tvari na kožu, kao što su parfemi, kozmetički proizvodi ili kreme za zaštitu od sunca.

Pojave li se pojačane reakcije na koži, treba prestati s primjenom fotosenzitivne tvari i savjetovati se s liječnikom.

Datum objave članka: 1. 6. 2013.