Manje poznata karika

Bolesti i stanja / Opća medicina Maja Perković Pajk dipl. ing. bioteh.

Kalcij i vitamin D doista jesu najvažniji čimbenici koji kostima osiguravaju odgovarajuću gustoću, no je li to dovoljno?

Osteoporoza je kronični sistemski progresivni poremećaj koštanog sustava, karakteriziran smanjenjem koštane mase i promjenama mikroarhitekture, što povećava rizik od prijelom (osobito kostiju kuka, kralježnice, podlaktice i šake), kao i sklonost prijelomima, čak i nakon minimalne ozljede (tzv. patološke frakture). Prijelom može biti i prvi znak poremećaja. Na veličinu problema osteoporoze upozorava i podatak da je kod žena starijih od 60 godina rizik od nastanka frakture kuka jednak ukupnom zbroju rizika obolijevanja od karcinoma dojke, maternice i jajnika. Uz to, polovica žena nakon prijeloma više ne prohoda, a 13 posto njih umre od komplikacija u prvih šest mjeseci nakon prijeloma.

Osteopenija je pojam koji označava smanjenje koštane mase bez klinički opipljivih simptoma.

Kako je od osteoporoze ugrožena jedna od tri žene, velik naglasak stavlja se upravo na njezinu prevenciju. Već godinama nas savjetuju kako valja jesti mliječne proizvode i puno se kretati. Preporučena dnevna doza unosa kalcija kod žena koje imaju osteopeniju ili osteoporozu je 1000-1200 mg, s tim da se preporučuje konzumacija hrane bogate kalcijem i dodataka prehrani koji ga sadrže. Preporuka je unositi 600 mg kalcija putem dodatka prehrani, a ostatak putem hrane.

Ne smijemo zaboraviti ni vitamin D, koji poboljšava apsorpciju kalcija iz hrane i potiče njegovu ugradnju u mrežu koštane tvari. Dnevno ga je potrebno unositi u količini od 400 do 800 i.j. (internacionalnih jedinica). Na njegov dovoljan unos posebno trebaju paziti starije osobe koje vrlo često nisu dovoljno izložene sunčevoj svjetlosti, nužnoj za proces endogene (unutarnje) sinteze ovog vitamina u koži.

No, je li to dovoljno? Iako u smislu očuvanja zdravlja kostiju i sprječavanja napredovanja osteoporoze naglasak liječnika, nutricionista, biokemičara i ostalih zdravstvenih radnika jest upravo na pravilnoj prehrani obogaćenoj kalcijem i vitaminom D, znanstvenici se u posljednje vrijeme pitaju jesu li oni uistinu dovoljni ili uz njih postoji još nešto. Iako kalcij i vitamin D doista jesu najvažniji čimbenici koji bi kostima trebali osigurati odgovarajuću gustoću, a time i zdravlje, ima tu i nekih zabluda. Naime, novije medicinsko-nutritivne studije pokazuju da je nadoknada samo kalcija, a bez ostalih minerala, osobito bez dovoljne količine magnezija, neučinkovita u prevenciji osteoporoze.

JEDAN OD NAJVAŽNIJIH MINERALA

Sadržaj magnezija u biljnim i živežnim namirnicama u posljednje se vrijeme smanjio zbog osiromašenja tla i intenziviranja metoda uzgoja. Dio magnezija iz hrane gubi se i mljevenjem žita, kuhanjem i slično, a zalihe magnezija u organizmu ugrožavaju i loše prehrambene navike (previše masnoća i alkohola, premalo integralnih proizvoda...), što na kraju rezultira njegovim manjkom i poremećajem ravnoteže u odnosu na kalcij.

Simptomi nedostatka magnezija mogu biti: opća slabost organizma, nesvjestica, vrtoglavica, poremećaj sna, grčenje mišića, nepravilan rad srca, alergije, uznemirenost, nervoza, razdražljivost, drhtavica, niska razina šećera u krvi. Magnezij se ne proizvodi u našem organizmu i zato je nužno osigurati njegov svakodnevni unos (prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije 330-380 mg/l dnevno). Namirnice bogate magnezijem su: banane, zeleno lisnato povrće, mahunarke, sjemenke bundeve, zob, indijski oraščići, bademi, jogurt i tamna čokolada.

Međuovisnost kalcija i magnezija

Iako možda putem hrane i dodataka prehrani unosite dovoljno kalcija u organizam, može se javiti problem njegova manjka. Naime, rezultati posljednjih studija kojima se ispitivao učinak nadoknade kalcija i magnezija kažu da, ako ste poput većine žena u razvijenim zemljama (pa i onda ako povremeno uzimate kombinirane preparate minerala i vitamina), velika je vjerojatnost da imate manjak magnezija u odnosu na kalcij, zbog čega većinu kalcija koju unesete vaš organizam neće moći apsorbirati. Jer magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto - kalcij pomaže u apsorpciji magnezija. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je dva prema jedan, što znači da u organizmu na 600 mg kalcija treba biti 300 mg magnezija kako bi apsorpcija i kalcija i magnezija bila odgovarajuća. Pritom je važno naglasiti da se preporučuje kalcij uzimati odvojeno od magnezija, te da je apsorpcija kalcija bolja ako se uzima navečer, a magnezija ujutro.

Višak neapsorbiranog kalcija odlaže se u: mišiće - uzrokujući pretjerane mišićne kontrakcije, povećanu sklonost grčevima i "neobjašnjivim" bolovima u mišićima (fibromialgije); bubrege - gdje postoji rizik od nastanka bubrežnih kamenaca; stijenke krvnih žila - podupirući razvoj aterosklerotskih plakova.

U zaključku možemo reći kako su kalcij i vitamin D u preporučenim dnevnim količinama neizostavan dio terapije osteopenije i osteoporoze, no da pritom ne smijemo zanemariti ni koncentraciju magnezija u organizmu, kojeg se u slučaju osteopenije ili osteoporoze preporučuje uzimati u koncentraciji od 300 do 400 mg dnevno.

DOBROBITI MAGNEZIJA ZA ZDRAVLJE

Koštani sustav

Nekoliko znanstvenih studija pokazalo je da nadoknada magnezija može poboljšati mineralnu gustoću kostiju.

Srčanožilni sustav
Bolesti srca među glavnim su "ubojicama" žena zrele dobi, a brojne studije pokazale su nedostatak magnezija u osoba koje su imale infarkt srca. Zna se da magnezij sprječava odlaganje kalcija u stijenke krvnih žila i djeluje preventivno protiv nastanka ovapnjenja i aterosklerotskih plakova. Uz to, magnezij pomaže i održavanju pravilna ritma srčanih otkucaja, jer djeluje kao mišićni relaksator, za razliku od kalcija koji pojačava kontraktilnost srčanog mišića. Nekoliko studija pokazalo je da magnezij uspješno smanjuje krvni tlak u slučaju blage do umjerene hipertenzije.

Opstipacija
Magnezij opušta crijeva i čini stolicu mekšom, za razliku od previše kalcija koji može prouzrokovati zatvor.

Šećerna bolest
Magnezij poboljšava učinkovitost inzulina. Osobe sa šećernom bolešću tipa 2 često imaju nisku razinu magnezija u krvi, što smanjuje djelotvornost inzulina, kojeg je za regulaciju šećera u krvi onda potrebno više nego inače.

Ostali učinci
Pomaže kod astme i alergija, stresa, migrene, tjeskobe, nesanice, depresije, kroničnog umora, PMS-a (prema mišljenju nekih stručnjaka jedan od uzroka PMS-a je upravo niska razina magnezija), križobolje, bubrežnih kamenaca itd.

Datum objave članka: 1. 9. 2013.