Najbolje je imati 0,00 promila

Bolesti i stanja / Opća medicina Goran Šarić dipl. ing. preh. teh.

Zdrava jetra razgrađuje alkohol različitom brzinom, ovisno o vrsti i količini alkoholnog pića, ali i o genima osobe koja ga uzima

Učinci umjerene količine alkohola

Kad kažemo alkohol, većina ljudi pomisli na opijajući sastojak u vinu, pivu ili žestokim alkoholnim pićima. Kemičari, pak, pod tim nazivom podrazumijevaju grupu organskih spojeva koji u sebi sadrže OH-skupinu. Zapravo je riječ o etilnom alkoholu ili etanolu (C2H5OH) koji je ujedno i najvažniji alkohol u ljudskoj prehrani. S obzirom na to da su mnogi alkoholi toksični, upotrebljavaju se i kao dezinficijensi. Etanol je također toksičan, ali ipak manje od ostalih alkohola. U daljnjem tekstu pod nazivom alkohol podrazumijevat će se etanol.

Već u davna vremena ljudi su, vjerojatno slučajno, otkrili kako se prave alkoholna pića. Naime, alkohol prirodno nastaje iz ugljikohidrata (šećera) kad ih određeni mikroorganizmi metaboliziraju u odsutnosti kisika (fermentacija). S obzirom na to da većina biljaka (plodovi, sjeme, gomolji) sadrže veći ili manji udio ugljikohidrata, velik broj njih može poslužiti kao dobar materijal za izradu alkoholnih pića. Vino i pivo dobivaju se samo fermentacijom, a takozvana žestoka alkoholna pića, kao što su viski, rum i votka, koja sadrže i do 50 posto alkohola, daljnjom destilacijom produkata fermentacije.

Dovoljno razrijeđen i uzet u malim količinama, alkohol izaziva euforiju - osjećaj koji ljudi zapravo traže kad uživaju alkoholna pića. U svrhu postizanja takvih učinaka alkohol je opijat (droga), tj. tvar koja može promijeniti jednu ili više funkcija u organizmu. Ako se umjereno dozira, djeluje opuštajuće, smanjuje inhibicije i ohrabruje ljude na poželjne društvene interakcije. Tako uziman, može produljiti život i dobro zdravlje, iako se točna i univerzalna doza ne može utvrditi. U narodu je opće prihvaćena priča da je alkohol (vino, ždrijepčeva krv) dobar za srce. Dokazano je da povisuje razinu HDL-a, tj. lipoproteina visoke gustoće u krvi, koji su indikatori srčanog zdravlja. Ispostavilo se, međutim, da postoje dva tipa HDL-a - jedan povezan sa sniženjem mogućnosti srčanog udara i drugi koji je povezan s umjerenim uzimanjem alkohola. Otkrilo se da alkohol povisuje potonji, dakle nema utjecaja na srčano zdravlje.

JEDNO PIĆE = CCA...

- 0,33 L 4,5-postotnog piva;
- 0,11 L 14-postotnog vina;
- 0,015 - 0.03 L 50-postotnoga žestokoga alkoholnog pića.

Resorpcija počinje već u želucu

Uzet na usta, alkohol vrlo brzo stiže u želudac, gdje se zbog male veličine molekula apsorbira već oko 20 posto unesene količine. To je razlog da do mozga može doći za samo jednu minutu, pa čovjek vrlo brzo može osjetiti blagu euforiju, pogotovo ako se pije na prazan želudac. Kad je želudac pun, molekule alkohola imaju manju mogućnost apsorpcije, pa se njegov utjecaj ne osjeća tako brzo. Za usporavanje apsorpcije alkohola najbolje su ugljikohidratne grickalice (smoki, čips i sl.), a pomaže i hrana s visokim udjelom masti jer usporava peristaltiku.

Najveća količina apsorbira se u tankom crijevu, odakle portalnom venom odlazi u jetru, gdje se metabolizira. U slučaju prekomjerna konzumiranja, jetra ne može razgraditi svu količinu alkohola, pa on prelazi u krv te se širi u tjelesne prostore ispunjene tekućinom. S obzirom na to da žene imaju manje tih prostora, a veću količinu masnog tkiva, kod njih se razina alkohola u krvi višestruko povećava.

Zdrava jetra razgrađuje alkohol procesom oksidacije različitom brzinom, ovisno o vrsti i količini alkoholnog pića, ali i o genima osobe koja ga uzima (npr. Kinezi i sjevernoamerički Indijanci apsorbiraju alkohol mnogo brže nego bijelci). Može oksidirati oko 15 g etanola na sat, što je količina prisutna u jednom piću. Za razgradnju alkohola u jetri odgovoran je enzim alkohol-dehidrogenaza, čija količina prisutna u jetri ovisi o učestalosti uzimanja hrane. Ako se rijetko jede (npr. jednom dnevno), to uzrokuje razgradnju enzima, što dovodi do slabog učinka u metabolizmu alkohola. Dakle, ne samo da pijenjem na prazan želudac osjećamo njegove učinke vrlo brzo, nego se alkohol i dulje zadržava u krvi i jače utječe na mozak.

Alkohol izrazito negativno utječe na djelovanje mnogih lijekova. Ako se u jetri istodobno nađu alkohol i lijek, ona će zbog potrebe enzima za metabolizam alkohola smanjiti razgradnju lijeka, i tako rastu mogućnosti nastanka lijekom izazvanih nuspojava. Starije osobe podložnije su nuspojavama lijekova, s tim da ta osjetljivost raste s godinama. Uzme li se lijek bez alkohola, razgradnja će se odvijati puno brže. Osobe koje istodobno piju alkohol i uzimaju lijekove, moraju biti svjesne mnogih opasnosti koje takva kombinacija nosi. Primjerice, čak se ni najmanje doze alkohola ne bi smjele konzumirati s antihistaminicima i nekim drugim lijekovima koji imaju sedirajući učinak (antidepresivi, opijati), a acetilsalicilna kiselina može povećati dostupnost alkohola, povećavajući njegove nepoželjne učinke.

Alkohol smanjuje i produkciju antidiuretskog hormona (ADH) što ga luči hipofiza i koji je odgovoran za zadržavanje vode u organizmu, tj. ravnotežu tekućina. Zbog djelovanja alkohola povećava se gubitak vode, odnosno mokrenje je učestalije, što izaziva žeđ te zahtijeva ponovno konzumiranje pića, najčešće alkoholnog. Jedina tekućina kojom u tom slučaju možemo utažiti žeđ je voda. S vodom gubimo i minerale kao što su kalij, kalcij, magnezij i cink, koji su važni za očuvanje ravnoteže tekućina u organizmu, te za mnoge kemijske reakcije u stanicama, uključujući kontrakciju mišića.

Mnoge namirnice (koje nisu alkoholna pića) u svom sastavu imaju određeni postotak alkohola - ocat (može sadržavati do devet posto etanola), neki slatkiši, prezrelo voće i povrće, neki sirevi i sl., ali je njegova količina u njima neznatna. Naime, normalnom i umjerenom konzumacijom takvih namirnica udio alkohola u krvi ili dahu ne bi se smio bitno povećati. Treba, međutim, imati na umu da je svaki čovjek poseban po svojoj konstituciji, tjelesnoj masi, metabolizmu, a samim time i razini tolerancije na alkohol.

Bolje je ne piti, ali ako već pijete...

Ako već želite popiti neko alkoholno piće i voziti, pojedite nešto prije jer će to usporiti apsorpciju alkohola i smanjiti njegovo nepoželjno djelovanje. Žene su podložnije utjecaju alkohola od muškaraca, pa i o tome treba voditi računa. Ljudi često pogrešno vjeruju da će se prije otrijezniti ako prošeću, popiju kavu, istuširaju se hladnom vodom i sl. Nažalost, te su mjere uzaludne i ne pomažu. Jedini je lijek vrijeme. Treba čekati da se alkohol razgradi i da ga organizam eliminira. Dakle, ako ste popili jedno ili dva pića, pričekajte nekoliko sati i tek onda sjednite za upravljač. U svakom slučaju, izbjegavajte istodobno konzumiranje alkohola i bilo kakvih lijekova jer bi moglo doći do nuspojava. Što se tiče kozumiranja namirnica koje sadrže manji postotak alkohola, ne bi smjelo biti straha od vožnje.

ALKOHOLIZIRANA STANJA

- trijezno stanje (0,0 - 0,5 g/L alkohola u krvi): lagani znakovi euforije, pričljivost, ljudi se dobro osjećaju (nakon jednog do četiri popijena pića);
- pripito stanje (0,5 - 1,5 g/L alkohola u krvi): ljudi postanu nekritični, precjenjuju vlastite sposobnosti (nakon pet, šest popijenih pića;
- pijano stanje (1,5 - 2,5 g/L alkohola u krvi): nestaju samokritičnost i kontrola, javlja se prostorna dezorijentiranost, mogući su povremeni gubici svijesti, vrtoglavica i povraćanje (nakon šest do osam pića);
- teško pijano stanje (2,5 - 3,5 g/L alkohola u krvi): prevladava gubitak svijesti, tijek misli je kao u stanju između sna i jave (nakon osam do deset pića);
- stanje teškog trovanja alkoholom (3,5 - 4,0 g/L alkohola u krvi): stanje stupora koje se može pogoršati do kome, uz dvoslike i zamućen pogled (nakon 10-15 popijenih pića);
- donja granica smrtonosne koncentracije (4,0 g/L alkohola u krvi): slabe svi refleksi i potpuno se gubi svijest, a zbog paralize centra za disanje, može uslijediti i smrtni ishod (nakon 15 i više popijenih pića).

Datum objave članka: 1. 3. 2013.