Računalo - (ne)prijatelj naš svagdašnji

Bolesti i stanja / Vidni sustav dr. sc.   Nadežda Bilić dr. med., spec. oftalmolog

Mnogi ljudi koji pate od zamagljenja vida zbog rada na računalu stariji su od 40 godina, pa je problem u staračkoj dalekovidnosti

Otprilike 80 posto ljudi koji svakodnevno rade na računalu ima neke od simptoma računalnog zamora očiju. I sve više djece svaki dan sjedi ispred računala, bilo u školi bilo kod kuće, što je za oči stresno i utječe na razvoj vida.

Ako vi ili vaše dijete provodite više od dva sata dnevno ispred računalnog zaslona, postoji vjerojatnost da imate određeni stupanj zamora očiju koji se može očitovati glavoboljom, nemogućnošću fokusiranja, žarenjem (umorom) očiju, dvoslikama (zamagljen vid) ili bolovima u vratu i ramenima. U čemu je problem?

Oči i mozak drukčije reagiraju na slova i znakove sa zaslona nego s tiskanih materijala. Znakovi na računalu najjasniji su u središtu, dok se prema rubovima jasnoća smanjuje, pa se teško fokusiraju, zbog čega nesvjesno slabi akomodacija oka (mogućnost jasna gledanja na blizinu), da bi ponovno došlo do aktivacije akomodacije kako bi znakovi bili što jasniji. Trajno naprezanje očnih mišića odgovornih za fokusiranje (akomodaciju) uzrokuje umor i peckanje očiju koji su češći nakon dugotrajna rada na računalu.

Za odmornije oči i veću produktivnost...

U većini slučajeva naočale za čitanje nisu dovoljne jer se zaslon računala nalazi na većoj udaljenosti (45 - 70 cm) nego kod čitanja (33 - 50 cm). Zato se one određuju prema optimalnoj udaljenosti s koje osoba gleda zaslon računala pa oči postaju odmornije, a osoba za računalom produktivnija. Donosimo nekoliko savjeta kako se smetnje mogu smanjiti ili otkloniti.

Oftalmološki pregled - Najvažniji korak u prevenciji i liječenju problema. Prije početka svakodnevnog rada na računalu trebalo bi obaviti kompletan pregled i ponoviti ga nakon godine dana.

Odgovarajuća rasvjeta - Zamor je često uzrokovan prejakim svjetlom koje dolazi izvana ili prejakom unutarnjom rasvjetom. Za vrijeme rada na računalu prostorija bi trebala biti upola manje osvijetljena nego što je to u većini uredskih prostorija. Vanjsko osvjetljenje treba smanjiti zastorima ili roletama, a unutarnje uporabom nekoliko manjih žarulja, korištenjem žarulja manjeg intenziteta ili fluorescentnom rasvjetom. Dnevno svjetlo trebalo bi dolaziti sa strane, a ne direktno osvjetljavati zaslon ili stražnji dio.

Smanjite odsjaj - Odsjaj sa zidova i računalnog zaslona također uzrokuje zamor očiju. Na naočalama bi trebalo imati antirefleksni sloj koji će spriječiti da odsjaj iz okoline i refleksija koja nastaje na naočalnim lećama dopiru do očiju.

Sjajnost računalnog zaslona - Treba je uskladiti s osvjetljenjem okoline. Kontrast između pozadine zaslona i znakova na zaslonu trebao bi biti maksimalan, a veličina i boja slova podešeni tako da su ugodni za oči. Idealna veličina slova na zaslonu jest ona kod koje su slova tri puta veća od najmanjeg teksta koji još možete pročitati s radne udaljenosti. Najbolja je kombinacija crnog teksta na bijeloj podlozi. Bitna je i frekvencija osvježavanja monitora koja pokazuje koliko često vaš monitor ocrtava sadržaje na zaslonu. Ona ne bi smjela biti ispod 75 Hz, jer je preniska loša za oči, a vrlo niska uzrokuje iritirajuće treperenje zaslona.

Trepćite češće - Normalno treptanje od velike je važnosti jer se tako oči stalno vlaže, pa se izbjegava suhoća i iritacija. Dokazano je da prilikom rada na računalu osobe trepću pet puta manje nego inače, zbog čega suzni film brže isparava, pa nastaju simptomi suhog oka. Zrak u uredskim prostorima obično je suh zbog klimatizacije, što dodatno smanjuje suzenje. Kod ozbiljnijih simptoma suhog oka treba koristiti umjetne suze u obliku kapi za oči.

Vježbajte oči - Svakih 30 minuta trebalo bi odvratiti pogled od zaslona i pet do 10 sekundi fokusirati neki udaljeni predmet. Tako se sprječava zamor očiju kod duljeg gledanja na blizinu, odnosno dolazi do popuštanja akomodacije i opuštanja mišića odgovornih za fokusiranje.

Uzimajte češće odmore - Ako koristite računalo za cijeloga radnog vremena, trebali biste svakih sat vremena napraviti desetominutnu stanku, a ako ga koristite povremeno, nakon sat i pol vremena, a nakon toga češće. Osjećate li potrebu za češćim stankama, dobro bi bilo obaviti kompletan oftalmološki pregled.

Napravite izmjene na radnome mjestu - Stalno gledanje u tiskani materijal na stolu pa zatim u zaslon može uzrokovati zamor očiju. Tiskani materijal trebao bi stajati na držaču uza zaslon i biti prikladno osvijetljen, primjerice stolnom lampom, pri čemu treba paziti na to da ne svijetli u oči ili prema zaslonu. Treba podesiti i visinu stolca.

Vježbajte i dok sjedite - Svi koji imaju sjedeći posao, posebice ako se koriste računalom, trebali bi povremeno ustati i prošetati se, a potom razgibati ruke, noge, leđa, vrat i ramena.

Uobičajene naočale ne pomažu

Mnogi ljudi koji pate od zamagljenja vida prilikom rada na računalu stariji su od 40 godina, a problem leži u staračkoj dalekovidnosti. Naime, monitor se nalazi na srednjoj udaljenosti za koju nisu pogodne ni naočale za blizinu ni za daljinu. Osobe srednje i starije životne dobi imaju problema i s akomodacijom (fokusiranje na blizinu), pa učestalo mijenjanje pogleda na blizinu i srednju udaljenost uzrokuje naprezanje očiju i zamagljenje vida, a pokušaj čitanja s neodgovarajućom korekcijom može rezultirati glavoboljom. Zato, nošenje naočala prilagođenih za rad na računalu znatno pridonosi ugodi očiju, jer otklanja spomenute tegobe.

Bolovi u vratu, ramenima i leđima mogu biti uzrokovani pokušajem da se sadržaj na zaslonu pročita kroz donji dio bifokalnih naočala, ali i lošim ergonomskim držanjem. Da bi se to spriječilo, monitor mora biti postavljen točno ispred očiju na udaljenosti od 50 do 70 cm, ni previsoko, ni prenisko. Najbolje je ako se središte zaslona nalazi 10 do 20 cm ispod očiju pri pogledu ravno naprijed. Za vrijeme tipkanja ruke bi trebale biti paralelne s podom, a stopala položena ravno na pod. I na kraju, bitan je i pravilan položaj pri sjedenju - leđa ravna, a ramena postavljena što više natrag.

Za rad na računalu najpopularnije su progresivne naočalne leće, multifokalne leće bez horizontalne linije na sredini koje omogućuju jasan vid na blizu, srednjoj udaljenosti i daleko. Postoje razne varijante s obzirom na širinu zone gledanja (daleko, srednje i blizu), primjerice leća samo za ured koje omogućuju jasan vid za male i srednje udaljenosti (od radnog stola do zida prostorije) ili samo za čitanje i rad na računalu (tzv. interview naočale). Naočale za rad na računalu svakako bi trebale imati i antirefleksni sloj koji znatno smanjuje postotak štetnoga, reflektiranog svjetla i neugodno zablješćivanje. Osim što omogućuje jasan vid, nošenje ovakvih naočala uklanja i neugodnu glavobolju te bolove u vratu, ramenima i leđima.

Datum objave članka: 1. 2. 2005.