Mutno na blizinu mutno na daljinu

Dalekovidnost ili hipermetropija je optička nesavršenost oka koja se manifestira zamućenim vidom i na daljinu i na blizinu, a najčešći tip je tzv. osna dalekovidnost.

Oko bez dioptrije dugo je 24 mm, a kod dalekovidnosti je kraće. Zbog toga se dalekovidnost najčešće i viđa već u ranoj dječjoj dobi. Djeca se rađaju s dioptrijom od oko +3.0D, koja, kako oko raste, postupno nestaje u ranom djetinjstvu. Kod djece koja su se rodila s još većom dioptrijom, rast oka najčešće ne može u potpunosti sustići "idealna" 24 mm, pa je kod takve djece potrebna korekcija pomoću naočala. Viši stupnjevi dalekovidnosti često su praćeni strabizmom - bježanjem jednog ili oba oka prema nosu.
Dioptrija se tijekom djetinjstva najčešće smanjuje jer mišićna akcija mladog oka može nadoknaditi i do 3.0 D, zbog čega većina djece s manjim plus dioptrijama najčešće prestaje nositi naočale do puberteta.

Dalekovidnost se drugi put u životu javlja u kasnim tridesetima ili ranim četrdesetima, a najprije se primjećuje zamućen vid na blizinu kod umora, a zatim zamućen vid i na daljinu. To vrlo često stvara zabrinutost jer osobe koje nikad u životu nisu nosile naočale (ili su ih nosile u ranom djetinjstvu) sada odjednom trebaju naočale i za daljinu i za blizinu. Naime, s godinama slabi mišićna aktivnost oka, pa se tako polako počne ispoljavati mala plus dioptrija na daljinu, koja je godinama bila dobro "skrivena" mišićnom akcijom. Najčešće se događa nekoliko godina prije pojave tzv. čitalačke dioptrije (staračke dalekovidnosti), koja je također uzrokovana slabljenjem mišića.

Dalekovidnost i čitalačka dioptrija (staračka dalekovidnost) su dva potpuno različita pojma i imaju različit mehanizam nastanka. Dalekovidnost se može javiti tijekom cijelog života (najčešće u djetinjstvu) i oko je tada kraće od 24 mm, a staračka dalekovidnost javlja se kod svih osoba nakon četrdesete godine života zbog slabljenja mišića oka.

Dalekovidnost se u djetinjstvu najčešće ispravlja naočalama, u adolescenciji naočalama i kontaktnim lećama, a nakon osamnaeste godine života dolaze u obzir i zahvati refraktivne kirurgije. Refraktivna kirurgija dijeli se na metode koje se izvode na površini oka (rožnici) uz pomoć lasera, te metode skidanja dioptrije uz pomoć različitih vrsta intraokularnih leća. Izbor metode ovisi o pacijentovoj dioptriji i životnoj dobi. Kirurške metode u pravilu se ne izvode u dječjoj dobi, dok ne završi rast i razvoj organizma i oka.

Lasersko skidanje dioptrije
Najprikladnije je za osobe između 18 i 50 godina s dioptrijom od - 10.0 do +6.0, odnosno do ±6.0 cilindara astigmatizma. Kod hipermetropije, od metoda laserskog skidanja dioptrije dolazi u obzir samo LASIK. LASIK je tzv. dubinska metoda i podrazumijeva skidanje dioptrije u sredini rožnice, ispod tzv. rožničnog flapa (poklopca). Oporavak je iznimno brz, a rezultati stabilni.

Fakične leće
Dobri kandidati su osobe od 18 do 50 godina života s iznimno visokom dioptrijom (većom od - 10.0 ili +5.00) i sve osobe koje zbog debljine ili nepravilnosti reljefa rožnice nisu prikladni kandidati za lasersko skidanje dioptrije. Fakična leća (Staar ICL, Verisyse) ugrađuje se iza ili ispred zjenice te funkcionira kao naočale u oku. Operativni zahvat gotovo je u potpunosti lišen komplikacija i iznimno je poštedan za sve strukture oka. Pogodan je za mlade osobe koje još nisu izgubile mogućnost akomodacije, tj. mogućnost oka da se prilagodi i izoštri sliku i na blizinu i na daljinu. Osoba ne može osjetiti da u oku ima leću, niti se ona može vidjeti prostim okom. Leća u oku ostaje cijeli život.

Multifokalne leće (leće s više fokusa)
Dobri kandidati za ovu vrstu korekcije dioptrije su stariji od pedeset godina koji nose naočale i za daljinu i za blizinu, kao i osobe kod kojih se razvija siva mrena. Nema gornje dobne granice za ugradnju. Jedini uvjet za uspješnu ugradnju i odličan rezultat je očuvano zdravlje žute pjege. Multifokalne leće na tržištu postoje više od 20 godina, a sam zahvat se već dugo smatra uspješnim i sigurnim rješenjem korekcije dioptrije.
Najveće zamjerke dosadašnjim modelima multifokalnih leća bile su rasipanje svjetla tijekom noći i ograničenje kvalitete vida na blizinu. Leće su imale vrlo slabu kvalitetu vida na srednju udaljenost (računalo) ili su bile zadane udaljenostima, zbog čega je vid bio dobar na 66 i 35 cm, što je značilo da su osobe s nekim specifičnim uvjetima i udaljenostima rada na blizinu ipak morale nositi i naočale kao dopunsku korekciju. Međutim, prije nekoliko mjeseci tvrtka AMO (Abbot Medical Optics) dizajnirala je potpuno drukčiju multifokalnu leću, koja optičkim karakteristikama "imitira" oko mlade osobe i pruža kvalitetan vid na daljinu, koji je gotovo u potpunosti lišen rasipanja svjetla po noći, a vid na blizinu funkcionira po principu produženog fokusa i pruža kvalitetnu sliku bez ograničenja udaljenosti od oka. Leća se naziva Symfony i od kolovoza ove godine dostupna je na tržištu. Klinika Svjetlost ponosi se činjenicom da je sudjelovala u kliničkoj studiji tijekom razvoja ove leće i da je prva na području jugoistočne Europe bila u mogućnosti ponuditi svojim pacijentima i ovu, potpuno novu tehnologiju.

Monofokalne leće (leće s jednim fokusom) - Ugrađuju se osobama nakon pedesete godine života bez obzira na dioptriju (moguće je skinuti dioptrije veće od - 30.0 ili +10.00). Pružaju dobar vid na daljinu nakon operacije, a za rad na blizinu i dalje je potrebno nositi naočale. Ugrađuju se osobama s iznimno visokom dioptrijom, zatim onima kod kojih je narušeno zdravlje žute pjege ili očnog živca te slabovidnim osobama (koje na jedno ili oba oka vide slabo unatoč optimalnoj korekciji).

Ne postoji univerzalna korekcija dioptrije ili tehnologija koja je najbolja. Pristup korekciji dioptrije mora biti potpuno individualiziran i primarno prilagođen medicinskoj kvaliteti oka, a potom vidnim zahtjevima i željama pojedinca. Zahvaljujući izumu brojnih vrsta leća, proširene su mogućnosti korekcije svih vrsta dioptrije, tako da se gotovo 99 posto osoba može podvrgnuti nekoj od dostupnih metoda. Nove tehnologije i unaprjeđenje tehnike operativnih zahvata, uz velik izbor mogućnosti korekcije dioptrije, omogućile su i iznimno brz oporavak, koji je danas sveden na samo tri do četiri dana, bez obzira na to je li posrijedi laserska tehnologija ili tehnologija intraokularnih leća. Za pacijenta je važno da za korekciju dioptrije izaberu ustanovu koja, osim lasera, posjeduje i tehnologiju ugradnje intraokularnih leća, kako odluka o operaciji ne bi bila vođena raspoloživom opremom, nego isključivo medicinskom logikom.