Sve ljetne (ne)zgode
Uz malo pažnje možete izbjeći ove ponekad nezaobilazne suputnike i ujedno zadržati dobro raspoloženje...
Ljeto je već u punom jeku i mnogi od nas su na dugo iščekivanom odmoru. Odmor je nužan za fizičku i psihičku obnovu, pridonosi očuvanju radnog potencijala i prevenciji bolesti, u čijoj podlozi se krije svakodnevni stres. To je vrijeme opuštanja i slobodnih aktivnosti, ali i sitnih ludosti, kad kočnice popuštaju, a oprez postaje smetnja koja kvari užitak. Stoga su nezgode katkad nezaobilazan suputnik koji može pokvariti cijeli odmor. No, je li sve to razlog da si pokvarite godišnji odmor ili da ipak, uz malo vještine, vratite dobro raspoloženje?
Što nam prijeti ljeti
Nakon dolaska na željeno odredište svakako se treba raspitati gdje je ambulanta. Putna ljekarna s prijeko potrebnim lijekovima obvezni je dio prtljage, ali dobro je unaprijed znati gdje se obratiti u slučaju ozbiljnijih problema.
Brojne sportske aktivnosti, sloboda kretanja, pa i sam boravak u prirodi često dovode do različitih ozljeda. Obično je riječ o manjim ogrebotinama, ubodnim i reznim ranama. Kad već dođe do ozljede, prva pomoć uključuje dezinfekciju rane, a daljnji postupak ovisi o izgledu rane - duboke ubodne rane (čavao i sl.) kao i veće rezne rane treba zbrinuti liječnik, a površne ozljede nakon dezinfekcije valja prekriti sterilnom gazom (kompresom) ili ostaviti otvorene da se suše na zraku. Ne treba ih mazati nikakvim mastima jer to usporava proces cijeljenja. Ako rana natekne ili rubovi pocrvene, svakako konzultirajte liječnika. Na tupe ozljede (nagnječenja) najbolje je odmah staviti hladan oblog, jer se tako smanjuje razvoj hematoma. Ako je rana posljedica ugriza životinje, a u posljednjih pet godina se niste cijepili protiv tetanusa, nužno je posjetiti liječnika kako biste se cijepili.
Kupanje katkad završi ubodom morskog ježa, čija se bodlja često lomi. Najbolje ju je pokušati izvaditi sterilnom iglom, a mjesto uboda dezinficirati (npr. antiseptikom na bazi oktenidina). Ako je zahvaćena površina velika, obradu prepustite stručnom osoblju.
Ljetna odjeća otkriva i izlaže kožu ubodima različitih insekata. Stoga je svakako dobro koristiti repelente. Ako do uboda ipak dođe, nemojte češati ubodno mjesto nego ga dezinficirajte i imajte na umu da može doći do toksične, a u osjetljivih osoba i alergijske reakcije.
Na mjestu uboda pčele ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka, koji se postupno oslobađa i izaziva lokalne ili opće simptome. Zato ga je potrebno što prije ukloniti i područje dezinficirati antiseptikom na bazi oktenidina.
Ose i stršljeni ne ostavljaju žalac, ali njihovi otrovi sadrže kemijski aktivnije tvari, pa su alergijske reakcije teže. Posljedica može biti otežano disanje, a u najtežem obliku i gubitak svijesti. Prva pomoć uključuje stavljanje hladnog obloga na mjesto uboda, a u slučaju alergijske reakcije treba što prije potražiti liječničku pomoć.
Uporne preporuke liječnika da se izbjegava boravak na suncu između 10:00 i 16:00 sati obično se ne slušaju, osobito na moru. Posljedice mogu biti opekline, sunčanica i toplotni udar.
Opekline su jedan od najčešćih problema pretjerana izlaganja suncu i želje za što bržom preplanulošću. Kako biste ih izbjegli, tijelo izlažite suncu do 10:00 i poslije 16:99 sati; obvezno koristite kremu za zaštitu od sunca s faktorom zaštite prilagođenim tipu kože i ne zaboravite je nanijeti prije i nakon svakog kupanja, kao i tijekom boravka u sjeni (zbog refleksije UV zraka). Prvih dana se krećite na suncu, a nemojte nepomično ležati, a vrijeme najintenzivnijeg sunčeva zračenja provedite u sjeni, uživajući u prekrasnom pogledu na pučinu, dobrom štivu, ugodnu ćaskanju ili sportskim aktivnostima; djecu do šest mjeseci ne izlažite suncu, a onu do godine dana zadržite u sjeni, odjevenu u laganu odjeću.
Ako ipak "izgorite", stavite hladne obloge ili sredstva u obliku gela koja hlade, pijte dovoljno tekućine, a u slučaju eventualnih bolova uzmite analgetik.
Opasnija od sunčanih opeklina svakako je sunčanica, koja nastaje zbog izravnog izlaganja suncu i manifestira se glavoboljom, povišenom temperaturom, povraćanjem i dehidracijom. U tom slučaju osobu treba smjestiti u zamračenu i klimatiziranu prostoriju, stavljati joj hladne obloge na glavu, dati sredstvo za snižavanje temperature i ublažavanje glavobolje (paracetamol, ibuprofen) te svakako nadoknaditi izgubljenu tekućinu (hladni čaj, voda), a u slučaju povraćanja uzeti i oralnu rehidracijsku tekućinu.
Toplotni udar sličan je sunčanici, ali ne nastaje nužno kao posljedica izravna izlaganja suncu. Do njega dolazi u uvjetima povišene temperature i visokog postotka relativne vlažnosti zraka, kao i kod pregrijanosti i dugotrajna mišićnoga rada. Može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti toplinom. Zbog otkazivanja termoregulacijskih mehanizama dolazi do naglog porasta temperature iznad 40 ºC, koža je suha i vrela, disanje otežano, rad srca ubrzan (160 do 180 otkucaja u minuti), krvni tlak nizak, javljaju se vrtoglavica, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje, grčevi, nesiguran hod, gubitak svijesti... Pretjerana toplina denaturira proteine, destabilizira fosfolipide i lipoproteine, što može dovesti do kolapsa kardiovas-kularnog sustava, konvulzija i kome, a u najtežem slučaju i do smrti. Posebno osjetljive skupine su djeca i starije osobe. Osnovni vid prevencije je unos dovoljne količine tekućine.
Visoke temperature mogu kod osoba koje imaju problema sa srcem ili krvnim žilama biti uzrok srčanog ili moždanog udara. U oba slučaja vrlo je važno prepoznati simptome, pružiti eventualno prvu pomoć i neodgodivo pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi srčanog udara su stežuća bol u prsima koja ne prestaje dulje od 15 minuta, i širi se prema ramenu, vratu ili ruci. Bolesnika može hvatati nesvjestica, obično se znoji i ne može "uloviti zrak". Ako bolesnik izgubi svijest do dolaska hitne pomoći, uz telefonsku pomoć liječnika treba provesti kardiopulmonalno oživljavanje. Osobama s visokim tlakom može se dati i nitroglicerin.
Simptomi moždanog udara su iznenadna glavobolja i slabost ili utrnulost lica, ruke ili cijele jedne strane tijela. Može doći i do gubitka vida, nerazumljiva govora, vrtoglavice, pa čak i gubitka svijesti. Nužno je neodgodivo pozvati liječničku pomoć, a svaka pružena unutar tri sata smanjit će trajne posljedice.
Mučnina, povraćanje i bol u trbuhu (katkad uz povišenu temperaturu i zimicu) gotovo uvijek su posljedice trovanja hranom, koja su znatno češća ljeti, kad je zbog vrućine hrana podložnija kvarenju. Najčešći izvor zaraze su jaja, meso, posebice perad, mlijeko, sladoled i kremasti kolači, no opasnost vreba i iz sirovih ili nedovoljno kuhanih školjki i hrane koja nije termički dovoljno obrađena. Prvi simptomi mogu se javiti već jedan sat nakon obroka, ali i tek za nekoliko dana, ovisno o vrsti bakterije uzročnika.
Svakako je potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Ako je riječ o umjerenom trovanju, poboljšanje će nastupiti najdulje za 12 sati. U suprotnom, valja potražiti liječničku pomoć koja je nerijetko nužna i ranije kod djece, starijih i inače bolesnih osoba, koje lakše dehidriraju jer nisu u stanju popiti dovoljno tekućine izgubljene proljevom ili povraćanjem.