Postbiotici i zdravlje kože

Dermokozmetika / Njega kože odraslih prof. dr. sc.   Darija Vranešić Bender dipl. ing.

Iako izvore termalnih voda ne povezujemo s probiotičkim bakterijama, suvremena znanost pokazuje sasvim suprotno

Ravnoteža mikrobiote – put do zdravlja

Veliki mislioci su još davno prepoznali suživot s mikroorganizmima, a posebno znakovito je Hipokratovo učenje o tome da „sve bolesti započinju u crijevima“.

Još početkom dvadesetog stoljeća predložena je terapija za liječenje neravnoteže crijevne mikroflore (koju danas nazivamo mikrobiotom), a uključivala je unos „korisnih“ bakterija. Danas znamo da je mikrobiota znatno složenijeg sastava i ne limitiramo je isključivo na mikrobiotu probavnog sustava, budući da je poznata i mikrobiota usne šupljine, respiratornog sustava, urogenitalnog sustava i posteljice (placente), a posebna pažnja posvećuje se i mikrobiomu kože.

Za čovjeka kažemo da je holobiont: organizam domaćina sa svim mikrobnim simbiontima, prolaznim i stalnim. Dakle, ako želimo živjeti zdravo i dugovječno, moramo biti u prijateljskom odnosu s mikroorganizmima koji žive u nama i na nama.

Pojam mikrobiota odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji nastanjuju probavni sustav ili druge organe i organske sustave, i ne odnosi se samo na bakterije - mikrobiotu čine i gljive (kvasci), arheje (prabakterije), virusi i protozoe (praživotinje).

Iako se ranije smatralo da se crijevna mikrobiota sastoji od 500 do 1000 vrsta mikroba, novija istraživanja pokazuju da se mikrobiota čovjeka sastoji od 35.000 različitih vrsta. Zdrava mikrobiota je uravnotežen sustav sastavljen od simbionata (mikroorganizama s funkcijama koje pozitivno utječu na organizam) te patobionata (bakterija i drugih mikroorganizama koji potencijalno mogu uzrokovati patološka stanja). Disbioza se javlja kada je narušena ravnoteža mikrobiote, tj. kada simbionti i patobionti nisu u ravnoteži, što može izazvati metabolički ili imunosni odgovor domaćina. Okolišni čimbenici, poput prehrane, stresa, primjene antibiotika i infekcija, mogu uzrokovati pomak ravnoteže prema patobiontima, odnosno disbiozu.

Specifičnosti mikrobioma kože

Zadnjih godina se sve više značaja pridaje mikrobiomu kože kao bitnom čimbeniku održanja ravnoteže i zaštite od kožnih poremećaja i osjetljive kože. Dodatno, poznato je da mikrobiom crijeva „komunicira“ s kožom putem signalnih molekula te da se disbioza probavnog sustava može povezati s brojnim kožnim poremećajima. Štoviše, danas je znanstveno potvrđeno da postoji povratna komunikacija između mozga, crijeva i kože, a u toj komunikaciji ključnu ulogu igra mikrobiom.

Modulacija crijevnog mikrobioma utječe na imunosne signalne puteve i tako, primjerice, smanjuje štetu koja nastaje UV-zračenjem. Stoga se probiotici koriste i u svrhu fotoprotekcije u pripravcima koji se primjenjuju oralnim putem, a u novije vrijeme pojavila se ideja primjene postbiotika (metabolita ili komponenti staničnih membrana probiotika) u svrhu održanja lijepe i zdrave kože. Naime, sastojci stanica probiotika sadrže hijaluronsku kiselinu, sfingomijelinazu, egzopolisaharide, peptidoglikane i mliječnu kiselinu, odnosno molekule koje imaju povoljan učinak na obnavljanje kože, pospješuju urođeni imunitet kože i štite je od fotostarenja.

Usporedo s primjenom probiotika, prebiotika i postbiotika iznutra, razvija se interes za moduliranjem mikrobiote kože primjenom pripravaka izvana. Kozmetička industrija danas temelji razvoj pripravaka upravo na istraživanjima prirodnih sastojaka koji povoljno djeluju na mikrobiom kože. Općenito, mikrobiom kože je zajednica svih mikroorganizama i njihovih genoma - bakterija, gljiva, virusa, parazita... - koji obitavaju na koži i u njezinim dubljim slojevima. Slično kao i kod mikrobioma probavnog sustava, mikrobiom kože odlikuje se velikom raznolikošću mikroorganizama, a ravnoteža kožne mikrobiote preduvjet je zdravlja i ljepote kože. Iako je mikrobiom kože za svaku osobu specifičan poput otiska prsta, ujedno je i dinamičan, jer na njega djeluju brojni vanjski čimbenici poput kozmetičkih i higijenskih pripravaka, okolišnih uvjeta, klime te brojnih drugih unutarnjih i vanjskih čimbenika.

Što su postbiotici?

Za razliku od probiotika koji predstavljaju žive kulture bakterija ili drugih mikrroorganizama s povoljnim učinkom na zdravlje čovjeka,  postbiotici su molekule koje nastaju kao rezultat metabolizma probiotika. Može se reći i da je postbiotik ekstrakt bakterijske biomase koji potiče rast i/ili aktivnost korisnih endogenih mikoorganizama. Točnije, to su mrtve mikrobne stanice, mikrobne frakcije ili lizati stanica (stanice kojima je razorena stanična membrana) za koje se smatra da mogu imati povoljna fiziološka djelovanja i dodatno bioaktivno djelovanje, uz poznata djelovanja probiotika.

Postbiotici u užem smislu predstavljaju topljive spojeve ili produkte metabolizma živih bakterija koje one izlučuju u svoj okoliš, ili se nalaze u staničnoj tekućini i postaju raspoloživi nakon stanične lize ili razaranja mikrobne stanice. Postbiotici su najčešće enzimi, peptidi, organske kiseline, peptidoglikani, polisaharidi te proteini i vitamini.

U grubo ih dijelimo na gradivne jedinice stanice mikroorganizma te na metabolite (spojeve koje luče mikroorganizmi). Odlikuje ih sadržaj različitih signalnih molekula koje mogu imati protuupalno, imunomodulatorno, antihipertenzivno, hipokolesterolemično, antiproliferativno i antioksidacijsko djelovanje, a važan je i njihov utjecaj na zacjeljivanje epitela probavnog sustava i kože.

Postbiotici posjeduju nekoliko atraktivnih svojstava koja predstavljaju potencijalne prednosti nad probioticima. U prvom redu to je jasna kemijska struktura, zatim sigurnost, te dulji rok trajanja, tj. stabilnost. Istraživanja su pokazala da postbiotici imaju odgovarajuću apsorpciju, metabolizam i distribuciju u tijelu te razne biološke učinke. Štoviše, pokazalo se da mogu oponašati neke zdravstvene učinke probiotika.

Termalna voda: prirodni izvor probiotika, prebiotika i postbiotika

Iako izvore termalnih voda ne povezujemo s probiotičkim bakterijama, suvremena znanost pokazuje sasvim suprotno. Kao rezultat multidisciplinarnog istraživačkog projekta, u Avène termalnoj izvorskoj vodi identificirana je specifična flagelarna bakterija Aquaphilus dolomiae, posebno bogata proteinom flagelinom.

Zašto je protein flagelin bitan za mikrobiom kože? Na modelu crijevnog epitela razjašnjena je uloga mikrobiote i TLR-a (toll-like receptora) u procesu zacjeljivanja. Spomenute receptore stimuliraju bakterijski metaboliti (proteini, peptidi, enzimi), a protein flagelin stimulira TLR-5 (jedan od toll-like receptora) koji pak stimulira ekspresiju faktora rasta i regenerativni kapacitet stanica te pokreće proces obnove epitela.

Vrste bakterija koje sadrže značajne količine flagelina nazivamo flagelarne bakterije. Flagellum je bič kojim se bakterija pokreće, a sastoji se od proteina flagelina. Suvremenim biotehnološkim procesom dvostrukog centrifugiranja iz Avène termalne izvorske vode dobiva se patentirani aktivni postbiotik C+-Restore s visokim udjelom flagelina. U istraživanjima, taj postbiotik pokazao je učinak na migraciju keratinocita, ključan korak u zacjeljivanju epidermisa. Nadalje, stimulira i urođeni imunosni sustav putem sinteze antimikrobnih peptida.

I sama termalna izvorska voda ima pozitivan učinak na mikrobiom kože zbog sadržaja mineralnih tvari, silikata i elemenata u tragovima, zbog čega joj se može pripisati i prebiotički učinak. Stoga je topikalna primjena prirodnih postbiotičkih pripravaka, uz prehranu koja potiče raznolikost mikrobioma, dobra kombinirana strategija za zdravu i lijepu kožu.
Datum objave članka: 19. 2. 2021.
izdvojeni proizvodi