Pravilna briga o zdravlju najmlađih

Djeca se zbog karakterističnih bioloških i psihosocijalnih osobina uvelike razlikuju od odraslih. Kao što je maksimalno potrebno posvetiti pozornost njihovu odgoju, od esencijalne je važnosti i prehrana uz optimalan unos hranjivih tvari.

Prehrana najmlađih itekako je ugrožena posljedicama suvremenog načina života. Znanstvena istraživanja pokazuju da djeca putem hrane ne dobivaju osnovne nutrijente važne za njihov rast i razvoj. Drugim riječima, smanjen je unos vitamina i minerala, a povećana konzumacija zasićenih masti i rafiniranih ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom. Neodgovarajući unos hranjivih tvari uzrokovan je nepravilnim prehrambenim navikama: prehrana je najčešće neredovita, a povećana je konzumacija "fast food" i "junk" hrane, te konzerviranih i termički obrađenih namirnica. S druge strane, moderna tehnologija obrade tla uvelike ga osiromašuje, zbog čega je i svježa hrana sve više deficitarna vitaminima i mineralima nužnima za izgradnju i funkcioniranje organizma.

Rezultati studija vrlo su zabrinjavajući jer se dovode u korelaciju s povećanim brojem infekcija, alergija, ekcema, astme, upalnih stanja i drugih tegoba kod djece. Neodgovarajuća prehrana jedan je od čimbenika rizika i za razvoj pretilosti, dijabetesa i drugih bolesti koje se javljaju u kasnijim fazama života.

U Hrvatskoj je kod školske djece primijećen nedostatan unos vitamina A, kalcija, željeza i esencijalnih masnih kiselina. Europske studije upozoravaju na nedostatan unos čak i najosnovnijih nutrijenata, poput vitamina C. Ti zabrinjavajući podaci upućuju na važnost nadopune prehrane esencijalnim tvarima potrebnim za rast i razvoj djece te jačanje imunosti.

Prehrani djece potrebno je posvetiti pozornost osobito u razdoblju rane jeseni. Vrijeme je to smjene godišnjih doba i povećane koncentracije alergena u zraku, kao i stresno razdoblje za dijete zbog povratka u vrtić i početka školske godine. Svi ti razlozi dodatno slabe dječji imunitet, koji je već oslabljen zbog loše prehrane, a zbog češćeg kontakta s drugom djecom povećava se izloženost virusima i bakterijama, što stvara plodno tlo za razvoj infekcije.

Vitamin C i mineral cink najvažnije su esencijalne tvari za jačanje imunosti i povećanje otpornost prema virusima i bakterijama. Ti važni antioksidansi učinkovito štite osjetljive stanice dječjeg organizma od štetnog djelovanja slobodnih radikala, osobito u gradskim sredinama. Vitamin C pridonosi i stvaranju kolagena, važnog za normalnu funkciju desni i zuba, kao i za zdravlje kože i sluznica.

Kod oslabljene imunosti često se preporučuje i kolostrum, inače prva hrana koju novorođenče dobiva dojenjem. Kolostrum je bogat prirodnim imunostimulatorima i vitaminima, stoga pruža snažnu zaštitu organizma, posebno kod djece koja su često bolesna i/ili učestalo primaju antibiotsku terapiju.

Vitamini B kompleksa bitni su kofaktori metabolizma jer potpomažu proizvodnju energije iz hrane, pa su nužni za optimalan rast i razvoj djece. Sudjeluju i u očuvanju zdravlja živčanog sustava te u sintezi crvenih krvnih stanica.

Beta-karoten pretvaranjem u vitamin A osigurava optimalan razvoj vida, a nužan je i za zdravlje sluznica. Uz vitamin E, folnu kiselinu i željezo, beta-karoten može smanjiti rizik od pojave atopijskog dermatitisa, vrlo čestog oboljenja kože kod najmlađih.

Za pravilnu izgradnju koštanog sustava i prevenciju osteoporoze u starijoj dobi esencijalno je osigurati optimalan unos vitamina D i kalcija. S obzirom na nedovoljnu zastupljenost mliječnih proizvoda u prehrani, i povećanu konzumaciju gaziranih pića koja smanjuju apsorpciju kalcija, sve je izraženiji njegov manjak u organizmu djece.

Uz vitamine i minerale, sve više pozornosti pridaje se dodatnom unosu ribljeg ulja. Ovaj najstariji dodatak prehrani osigurava dovoljan unos omega-3 masnih kiselina, kojih nedostaje u svakodnevnoj prehrani. Esencijalne masne kiseline, posebno DHA, prijeko su potrebne za pravilan razvoj živčanog sustava. DHA je gradivni element staničnih membrana i živčanih ovojnica, a ima i ključnu ulogu u regulaciji funkcija same stanice. Istraživanja pokazuju da djeca s poremećajem učenja i ponašanja, poput ADHD-a ili hiperaktivnosti, imaju niže vrijednosti omega-3 u staničnim membranama.