Kalcij - mineral bez kojeg ne možemo

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari Mirjana Lovrić nutricionistica

Čak 99 posto ovog najzastupljenijeg minerala u ljudskom tijelu nalazimo u kostima, a ostatak od oko jedan posto u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama

Najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu

Minerali su anorganski elementi koje, poput vitamina, tijelo ne može s‰mo proizvoditi nego ih u dovoljnoj količini moramo unositi u organizam prehranom ili dodacima prehrani. Nema gotovo nijednoga kemijskog procesa u tijelu koji ne ovisi o jednom od vitamina ili minerala, tako da minerali u tijelu nisu ništa manje važni od vitamina, a nedostatak može proizvesti mnoge poremećaje. Uz to što su dijelovi enzima i koenzima potrebnih za biokemijske procese, oni su građevni materijal mnogih tkiva kao što su kosti, zubi, kosa, nokti i mnoga druga.

Kalcij je mineral o kojem se najviše govori. Među najrasprostranjenijim je elementima na zemlji, a u odraslome ljudskom tijelu ima ga oko 1,2 kilograma. To je, dakle, najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu. Oko 99 posto kalcija nalazi se u kostima i zubima. Procijenjeno je da oko 700 miligrama kalcija svakodnevno izlazi iz kosti i ulazi u njih. Za razliku od kalcija u kostima, kalcij u zubima ne obnavlja se, pa se zubi ne liječe i ne obnavljaju sami od sebe. No, kosti se mogu obnavljati, što je dobro zapamtiti u slučaju prijeloma i bolesti kostiju kao što je osteoporoza.

Ostatak od oko jedan posto kalcija nalazi se u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama, gdje je prijeko potreban za propusnost staničnih membrana, zgrušavanje krvi, prijenos poruka između živaca, kontrakciju mišića i dr. Također, s natrijem, kalijem i magnezijem regulira krvni tlak i ravnotežu vode u tijelu. Sve te funkcije izvan kostiju nužne su za život i zato ako dođe do manjka kalcija za te funkcije, on se izvlači iz svojih spremišta u kojima služi kao građevni materijal, a to su kosti. Tako nastaje osteoporoza, bolest smanjenja koštane mase.

S obzirom na to da su kosti dinamično tkivo i stalno se obnavljaju, unošenje dovoljnih količina kalcija ne samo da uvelike može spriječiti nastajanje osteoporoze i osteomalacije, gubitka koštane mase, nego i znatno smanjiti rizik od nastanka nekih oblika raka (ponajprije raka debelog crijeva), povišenoga krvnog tlaka i drugih poremećaja.

Prosječna dnevna potreba za kalcijem kod odrasle osobe procijenjena je na oko 800 - 1300 miligrama i ovisna je o starosnoj dobi i stanju koje preveniramo, odnosno liječimo.

Najbogatiji su izvori kalcija mlijeko i mliječni proizvodi te sardine, posebno zajedno s kostima. Bogati izvori su i soja, sojino brašno, crvena paprika i školjke dagnje.

Manjak kalcija

Kako kalcij ima ulogu u mnogim tjelesnim funkcijama, njegov manjak može uzrokovati razne poremećaje. Prvo, ako ga nema dovoljno u krvi, crpi se iz spremišta u kostima, što uzrokuje smanjenje koštane mase. Nadalje, nedostatak može proizvesti poremećaje u živcima i mišićima, povišeni krvni tlak, depresiju i druge slične poremećaje te različite alergije, od kojih je najčešća alergija na sunce prilikom sunčanja. Takvim su alergijama osobito podložni oni koji nemaju optimalnu razinu kalcija u tijelu.

Među ozbiljne poremećaje koji mogu nastati zbog manjka kalcija ubraja se i predeklampsija u trudnoći, koja se može razviti u eklampsiju, tj. toksemiju u trudnoći. To je pojava edema, glavobolje, mučnine, povišenoga krvnog tlaka i konvulzija u zadnjim stadijima trudnoće, a koji mogu biti fatalni za majku i plod.

Prevencija i liječenje bolesti

Terapijski, kalcij se primjenjuje u liječenju osteoporoze, predeklampsije i nekih drugih oboljenja, ponajprije srčanih, jer povećava kontraktibilnost srčanog mišića. Kalcijeve soli primjenjuju se intravenozno u liječenju infarkta srca povezanog s visokom razinom kalija i magnezija, a niskim razinama kalcija u tijelu. Kalcij se također primjenjuje u liječenju i prevenciji alergija, depresije, artritisa, hipoglikemije, bolova i grčeva u mišićima i zglobovima, čestih napada panike i predmenstrualnog sindroma. Često pomaže i u liječenju nesanice i razdražljivosti. Sve su to poremećaji s kojima se danas često susrećemo, pa kalcij spada u važna preventivna sredstva.

Uloga kod alergije

Potrebno je reći nekoliko riječi i o alergijama, jer je kalcij jedan od elemenata koji mnoge od njih može učinkovito otkloniti. Osobito je koristan kod alergije na sunce (fotosenzitivnost) i nekih alergijskih reakcija na hranu. Takve alergije ispoljavaju se velikim crvenim plikovima na koži koji svrbe i oticanjem nekih dijelova tijela, osobito udova, vrata i lica. Ako su akutne i teške, kalcij se daje u intravenoznim injekcijama. Može se davati i oralno u obliku tableta ili šumećih tableta u smislu prevencije, ali i lijeka protiv takvih alergija. U proljeće su aktualne alergije na polen. Uz kalcij je dobro uzimati vitamin C te bioflavonoid kvercetin jer oni vrlo učinkovito smanjuju razinu histamina što ga tijelo proizvodi kao odgovor na alergiju, a odgovoran je za oticanje, kihanje, suzenje očiju, začepljenost nosa i slične reakcije.

Datum objave članka: 1. 4. 2004.