Sistematski pregledi školske djece i mladeži - kada i zašto?

Dječje zdravlje / Prevencija bolesti u dječjoj dobi Ljiljana Podrug dr. med., spec. školske medicine i kliničke citologije

Spriječiti pojavu neke bolesti ipak je jeftinije nego je kasnije liječiti pa važnost sistematskih pregleda tim više dobiva na težini

Početkom siječnja 1998. godine školska medicina u Hrvatskoj postala je isključivo preventivna djelatnost. Kurativni dio zaštite (liječenje) provode obiteljski liječnici prema izboru učenika, odnosno njihovih roditelja. Liječnik školske medicine bavi se samo preventivnom i specifičnom zdravstvenom zaštitom školske djece i mladeži. Obavljati posao u suvremenoj, preventivnoj i specifičnoj zaštiti školske djece i mladeži veliki je izazov i užitak. Sam posao sastoji se od:

  • zdravstveno-odgojnog rada u suradnji s nastavnicima;
  • sistematskog praćenja zdravlja učenika i njihovog razvoja;
  • savjetovališnog rada;
  • nadzora nad higijenskim uvjetima školske okoline;
  • cijepljenja i docjepljivanja.

Provođenje sistematskih pregleda je ono o čemu će biti riječi u ovom tekstu. Sam naslov postavlja pitanja: KADA i ZAŠTO se provode sistematski pregledi? Prema podatcima koje sam u "Liječničkom Vjesniku" iz daleke 1940. godine pronašla, a naveo ih je pok. dr. Živko Prebeg, stoji podatak da je već 1924. godine donesen pravilnik po kojem školske poliklinike imaju zadatak da se sistematskim pregledom sve školske djece iznalaze ona kojima je potrebna zdravstvena zaštita.

Primarni cilj tadašnje zdravstvene zaštite učenika, a koji bi sigurno pristajao i danas, je da se svakom djetetu u školi omogući da paralelno s duhovnim i moralnim razvojem usvoji i pravilan tjelesni i higijenski razvoj. Cilj će se postići ako se omogući da svako dijete za vrijeme školskog života stekne higijensku svijest kako bi u svakoj životnoj prilici znalo što je u interesu njegovog zdravlja, a što ne te da tjelesnim razvojem postigne harmoničan razvoj tijela, otpornost i izdržljivost.

U današnje vrijeme u prvi plan iskaču problemi psihosocijalne prirode - smetnje ponašanja, neuspjeh u školi, neurotski poremećaji

Na početku trećeg tisućljeća ovo zvuči tako stvarno, realno, kao da nije pisano 1940. godine u Banovini Hrvatskoj. I definicija sistematskog pregleda iz 1940. također je aktualna. Ona kaže, citiram: "Sistematski pregledi imaju cilj da se iznađu učenici koji su bolesni ili koji imadu kakav tjelesni ili mentalni defekt koji onemogućava pravilan dječji razvoj i napredak." Odlično, kao da je danas napisano. Ipak, u odnosu na daleku 1940. godinu došlo je do promjena i to u smrtnosti školske djece i mladeži. U samim početcima (1954.) školska medicina je bila okrenuta problemima organskog uzroka koji su dominirali pobolijevanjem školske djece i mladeži - sprječavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, tuberkuloze i slabe uhranjenosti.

S vremenom se pobolijevanje promijenilo, zarazne bolesti su gotovo nestale, a porasla je učestalost nesreća i alergijskih stanja. U današnje vrijeme u prvi plan iskaču problemi psihosocijalne prirode - smetnje ponašanja, neuspjeh u školi, neurotski poremećaji. Iako su školska djeca najzdraviji dio stanovništva, povećao se broj djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju i teškim kroničnim bolestima (npr. leukoze, šećerna bolest).

Od prvog razreda do srednje škole

Prije upisa u prvi razred osnovne škole

Ako krenemo od samog početka osnovne škole, prvi sistematski pregled je onaj koji se provodi prije upisa djece u prvi razred osnovne škole. Osim pregleda koji obuhvaća ocjenu fizičkog zdravlja djeteta, provodi se i test za ocjenu njegovih psihičkih sposobnosti. Ako postoje poremećaji koji mogu onemogućiti normalno pohađanje nastave, dijete se šalje na daljnju obradu, nakon čega se određuje odgovarajući oblik školovanja.

Sistematski pregled obuhvaća:

  • mjerenje tjelesne težine i visine, na temelju čega se daje ocjena uhranjenosti;
  • Snellenovim tablicama određuje se oštrina vida i ispituje se raspoznavanje osnovnih boja;
  • pregledava se kralježnica i stopala, štitna žlijezda, usna šupljina sa zubalom, srce i pluća;
  • pregledom spolovila djevojčica i dječaka te dojki u djevojčica određuje se spolna zrelost;
  • pregled nalaza hemoglobina u krvi i urina.

Cijepljenje - protiv ospica-rubeole-zaušnjaka.

Tijekom prvog razreda

Kontrolni pregled - da vidimo kako su se naši prvaši snašli, u čemu nam pomažu njihovi roditelji

Cijepljenje - protiv difterije-tetanusa-dječje paralize.

Drugi razred

Nema sistematskog pregleda.

Cijepljenje - protiv tuberkuloze onih učenika koji su nakon tuberkulinske probe (PPD-a) bili negativni.

Treći razred

Screening - pregled koji obuhvaća mjerenje tjelesne težine i visine, provjeru oštrine vida i raspoznavanje boja. U ovoj dobi ne nalazi se puno odstupanja od normalnih vrijednosti težine i visine, nađe se pokoja refrakcijska anomalija i kariozno zubalo.

U današnje vrijeme u prvi plan iskaču problemi psihosocijalne prirode - smetnje ponašanja, neuspjeh u školi, neurotski poremećaji

Četvrti razred

Cijepljenje - od ove školske godine protiv ospica-rubeole-zaušnjaka.

Peti razred

Sistematski pregled - kompletan, poput onog u prvom razredu, uključujući i predavanje o pubertetu, a djevojčicama i o menstruaciji. Ono što je zamjetno u ovoj dobi je loše držanje, spuštena stopala, kariozno zubalo, a posebno iskrivljenja kralježnice. Od izuzetne je važnosti dobro procijeniti radi li se o iskrivljenju kralježnice ili lošem držanju, jer ova djeca ulaze u pubertet u kojem ih očekuje zamah rasta pa je potrebno spriječiti pogoršanja postojećeg stanja. Djevojčicama se postavlja pitanje je li nastupila prva menstruacija, što je također važno, jer najveći zamah rasta u djevojčica nastupa pred prvu menstruaciju.

Šesti razred

Cijepljenje - protiv hepatitisa B i to u tri doze. Prethodni pregled dobro dođe kao provjera stanja utvrđenog u petom razredu.

Sedmi razred

Cijepljenje - protiv tuberkuloze.

Osmi razred

Sistematski pregled - kompletan, uključujući i predavanje o profesionalnoj orijentaciji. Obolijevanje koje se primjećuje kod učenika osmog razreda uglavnom se odnosi na refrakcijske anomalije, iskrivljenja kralježnice, loše držanje, kariotično zubalo. Daje se savjet glede upisa u srednju školu s obzirom na zdravstvene (ne)mogućnosti.

Cijepljenje - protiv difterije-tetanusa-dječje paralize.

S ovim završava naš posao u osnovnoj školi.

Srednja škola

Za učenike prvih razreda - kontrolni sistematski pregled, uz predavanja o kontracepciji, spolno prenosivim bolestima te ovisnostima (alkoholu, duhanu i drogama).

U završnom razredu srednje škole - cijepljenje protiv difterije i tetanusa.

UČESTALOST ODREĐENIH POREMEĆAJA
(na primjeru 1.385 pregledanih budućih prvaka na vinkovačkom području, za šk. god. 2000./2001.) 

- skolioza (potvrđena pregledom ortopeda) 8,5 posto djece
- spuštena stopala (potvrđeno od strane ortopeda) 16,8 posto djece
- benigni srčani šumovi 10,7 posto djece
- poremećaj govora (dislalija) 8,4 posto djece
- enureza (noćno mokrenje) 1,7 posto djece
- refrakcijske anomalije (poremećaj loma svjetlosti u oku) 9,6 posto djece
- fimoza 6 posto dječaka
- kriptorhizam (nespušteni testisi) 6 posto dječaka.

Navedeni postotci su iznad prosječnih vrijednosti, ali su očekivani obzirom na uvjete odrastanja i poratne neprilike. Ipak, težimo i očekujemo se da se uskoro vrate na normalne vrijednosti.

Bolje je spriječiti

Sistematski pregledi su od iznimne važnosti. Ako pogledamo sve što smo prethodno nabrojali, zaključujemo da je svaki učenik od prvog razreda osnovne škole do završetka srednjoškolskog obrazovanja pregledan 10 puta, što u sklopu sistematskih pregleda, što kod cijepljenja. Samo liječnik školske medicine može kontinuirano pratiti dijete svake godine. Moguće je da učenik zbog bolesti tijekom godine posjeti i svog obiteljskog liječnika, ali vremenski je to puno manje nego što čini liječnik školske medicine. Doista je teško sve provesti kvalitetno, jer smo zatrpani cijepljenjima po obveznom kalendaru cijepljenja, a svaki liječnik u svojoj nadležnosti ima i do 5000 učenika pa je u tom smislu vrijeme koje se može posvetiti prevenciji i predavanjima, nažalost, puno kraće.

U Hrvatskoj ima 400.000 učenika u osnovnim školama, a oko 200.000 u srednjim školama. Svi su oni obuhvaćeni našim programom, svaka škola ima svog liječnika, što je jako važno. Iako je od reorganizacije zdravstva 1998. godine školska medicina isključivo preventivna djelatnost, možda je dio kurative (liječenja) ipak trebao ostati u njenoj nadležnosti? Međutim, ne valja ni za čim žaliti, jer je preventiva u današnje vrijeme jednako važna kao i kurativa. Spriječiti pojavu neke bolesti ipak je jeftinije nego je kasnije liječiti pa važnost sistematskih pregleda tim više dobiva na težini.

Dragi roditelji, nadam se da smo ovim prilogom uspjeli odgovoriti na na početku postavljeno pitanje - Kada i zašto sistematski pregled? - i ujedno naglasiti važnost kontinuiranog praćenja zdravstvenog stanja školske djece i mladeži.

Datum objave članka: 1. 10. 2002.