Čudotvorac u borbi protiv zloćudnih oboljenja

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari Bjanka Matić dipl. biolog

Ruski znanstvenici dokazali su da matična mliječ ima i antimutacijsko djelovanje, što je puno važnije od njezina direktnog antikancerogenog učinka

Na listi prirodnih supstancija koje pomažu čovjeku da se izbori protiv malignih oboljenja, matična mliječ zauzima visoko mjesto. Europska unija je uredbom broj 1924 još 2006. službeno preporučila ovaj pčelinji proizvod kao dodatak prehrani, čiji su antikancerogeni učinci dobro potkrijepljeni znanstvenim dokazima. Prva takva istraživanja datiraju još iz šezdesetih godina prošloga stoljeća, a najveći broj potvrda uslijedio je poslije 2000. godine od znanstvenika iz velikog broja zemalja, jer je ova bolest, zajedno s kardiovaskularnim oboljenjima, postala pošast modernoga doba.

Otpornost na stres i onečišćenje iz okoliša

Sedamdesetih godina ruski znanstvenici otkrili su da mliječ pripada posebnoj grupi biološki aktivnih supstancija, tzv. adaptogenima, koji su u stanju preusmjeriti metabolizam, ubrzavaju obnavljanje oštećenog tkiva i pojačavaju obrambene snage organizma, a smanjuju proizvodnju stresnih hormona i njihovo štetno djelovanje na cijeli organizam, pa tako potpomažu prilagodbu čovjeka na stresno i onečišćeno okruženje. Takvo okruženje može biti okidač za malignu diobu stanica, posebno ako čovjek za to ima i genetsku predispoziciju, loše higijenske i dijetetske navike, a trpi i kontinuirane emocionalne i mentalne stresove.

Antimutacijsko djelovanje – najvažnije

Trideset godina poslije, ruski znanstvenici dokazali su da matična mliječ ima i antimutacijsko djelovanje, što znači da smanjuje pogubna oštećenja gena (tzv. mutacije) izazvana vanjskim čimbenicima (kancerogene tvari, radijacija, ispušni plinovi sl.). Poznato je da na zdravlje čovjeka genetski čimbenici utječu 10 – 30 posto, a vanjski (okruženje) čak 70 – 90 posto, pa je jasno da je mliječ dragocjen pomagač u oba slučaja: s jedne strane štiti nasljedni materijal (molekulu DNK) od oštećenja koja mogu dovesti do fatalnih bolesti, a s druge djeluje kao čimbenik u promjeni dijetetskih navika, konkretno u prehrani, koji pomaže organizmu izolirati kancerogene tvari i izbaciti ih iz organizma normalnim biološkim putevima (detoksikacijom).

U uspješnoj prevenciji i borbi protiv već postojećih benignih ili malignih tumora, to su svojstva mliječi koja su puno važnija od njezina direktnog antikancerogenog učinka, posebno zato što mliječ takve učinke pokazuje kad se konzumira u malim količinama, kroz dijetetske preparate, redovito, nekoliko puta tijekom dana.

Iz malignog u normalno

Kad je posrijedi odnos između mliječi i stanica zahvaćanih tumorom, ono što je najzanimljivije je to što se mliječ ne pokazuje kao ubojica tih stanica, čak ni kad se uzima u ljekovitim, a ne prehrambenim dozama, nego kao prirodno sredstvo koje kancerogenu stanicu navodi da se diferencira i ponovno zauzme svoju prirodnu, korisnu ulogu koju ima u sklopu nekog tkiva i organa. Naime, jedna od najvažnijih bioloških funkcija mliječi u košnici je upravo rast i razvoj organizma, odnosno diferencijacija.

S druge strane, danas se zna da stanice postaju maligne (kancerogene) samo u odsutnosti kisika. Zato su u njihovu slučaju najdjelotvornije upravo one supstancije koje stanicama omogućuju stalan dotok kisika, nužnog za aerobne metaboličke reakcije. S obzirom na to matična mliječ ima izrazito korigirajuće djelovanje na metaboličke funkcije i povećava broj mitohondrija (staničnih organela u kojima se odvijaju ključni metabolički i energetski procesi), pomaže organizmu da spriječi malignu diobu na ključnom mjestu – u samoj stanici bilo kojeg organa. To djelovanje matične mliječi u punoj snazi ispoljava se kad je čovjek konzumira redovito, u cilju prevencije, kad pomaže svim, inače vrlo učinkovitim prirodnim mehanizmima kojima se organizam rješava kancerogenih tvari i prokancerogenih stanica, pomoću kojih održava svoje vitalne funkcije u stanju ravnoteže. Upravo je to jedna od najjačih adaptogenih moći mliječi.

Riznica antikancerogenih spojeva

Što se tiče direktne antikancerogene moći same mliječi, za nju je presudna prisutnost tzv. biostimulatora – kemijskih spojeva koji imaju dokazane biološke učinke. To su, prije svega, proteini i masne kiseline, na čelu s 10-H-2-DA (deset-hidroksi-dva-decenskom kiselinom), ekskluzivnom supstancijom matične mliječi, koja je zbog toga i njezin marker (biokemijski dokaz). Pored snažnih antibiotskih, antioksidativnih i biostimulativnih učinaka, ovaj spoj pokazuje i antikancerogene učinke i posebno je djelotvoran u slučaju spororastućih tumora, kao što su pokazala japanska i hrvatska istraživanja u posljednjih 10 godina. Hrvatski znanstvenici su 2012. otkrili da mliječ smanjuje broj tumorskih čvorića te da ima imunomodulatorna svojstva: potiče stvaranje T limfocita koji se bore protiv virusa i tumorskih stanica. Veliki protein matične mliječi broj 30 (MRJP30) pokazuje pedesetpostotnu citotoksičnost (ubijanje stanica) na rak grlića maternice.

Tumorske stanice proizvode čimbenike upale (konkretno, prostaglandin 2 – PGE2) koji omogućuju širenje tumora tako što uništavaju obrambene stanice, posebno NK stanice (natural killer – "prirodne ubojice") i fagocite – makrofage. To su stanice koje su presudne za urođenu i stečenu obrambenu funkciju protiv infektivnih agensa i rasta tumora, i koje migriraju unutar tumora, a upravo njihov broj, životni vijek i afinitet prema mikrobima i tumoroznom tkivu najbrže se povećavaju prilikom redovitog konzumiranja matične mliječi. U hrvatskim eksperimentima, uništavanje ovih obrambenih stanica pod djelovanjem mliječi bilo je manje čak 63 posto. Time su potvrđena zapažanja japanskih znanstvenika iz 2009. o blagotvornim učincima mliječi u slučaju hormonski ovisnih tumora (jajnik, dojka, maternica, prostata). Uz to, redovito konzumiranje matične mliječi pruža veliku zaštitu organizmu tijekom zračenja: stvara se više novih stanica u koštanoj srži, smanjuje se razina oksidativnog stresa i povećava apoptoza – prirodno uništavanje i odstranjivanje iz organizma tumorom zaraženih stanica preko jetre i bubrega.

Datum objave članka: 1. 12. 2015.
izdvojeni proizvodi