IGRICE: put do britkijeg uma

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Razne igre, bilo videoigre, bilo društvene, nisu samo zabavne, već i održavaju naš um britkim i funkcionalnim. Nove studije upravo pokazuju kako su videoigre korisne za razvoj kognitivnih funkcija

Neki znanstvenici, primjerice, navode da samo jedan sat igranja raznoraznih igrica razvija pozornost, a nekim je studijama dokazano kako određena vrsta igrica, poznatija pod kolokvijalnim nazivom „pucačine“, razvija kognitivne sposobnosti.

Postoje indicije da upravo računalne igre imaju jači i bolji učinak kod starijih osoba. Tzv. brain-training games (u hrvatskom govoru poznatije kao mozgalice) mogu djelovati preventivno na blaže kognitivne poremećaje, dok 3D videoigre mogu zaustaviti slabljenje kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. U svakom slučaju, igranje računalnih igara pruža brojne prednosti kada je riječ o zdravlju ljudskog uma.

No, što je s društvenim igrama? Jesu li samo računalne igre te koje utječu na zdravlje mozga starijih osoba ili i ostale igre, poput karata, društvenih igara, križaljki i slagalica, mogu utjecati na kogniciju? Upravo je to bila tema istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Edinburghu objavljenog u časopisu The Journals of Gerontology.

U istraživanju je sudjelovao 1091 ispitanik rođen 1936. godine, a informacije o njihovim kognitivnim i mentalnim sposobnostima dobivene su iz Lothian Birth Cohort 1936, studije koja je procijenila mentalni i kognitivni kapacitet svojih ispitanika tijekom duljeg razdoblja. Znanstvenici su najprije procijenili kognitivne funkcije ispitanika kada su imali 11 godina, a nakon toga u 70., 73., 76. i 79. godini koristeći 14 standardiziranih kognitivnih testova.

Kao dio nove studije znanstvenici su ispitali koliko često pristupnici, starosti 70 i 76 godina, rješavaju križaljke, slagalice ili igraju društvene igre, karte, šah, bingo itd.

Tijekom statističke analize istraživači su uzeli u obzir i druge parametre, poput kognitivnih funkcija pojedinca u mladosti, stupnja obrazovanja, socijalnog statusa, spola, aktivnosti i zdravstvenog stanja.

Utvrđeno je kako je daleko izglednije da osobe koje igraju sve navedene igre u svojim sedamdesetima održe kognitivne funkcije u starijim godinama.

Upravo ta spoznaja upućuje na činjenicu da je, što je osoba više angažirana u različitim aktivnostima tijekom života, veća šansa da će njezine mentalne sposobnosti biti bolje u poodmaklim godinama. Upravo ova studija može potaknuti ljude da počnu češće igrati igrice s ciljem prevencije slabljenja kognitivnih funkcija.

Međutim, bez obzira na izneseno, svakako su nužna daljnja istraživanja radi boljeg upoznavanja načina na koji raznorazne igre djeluju na naše kognitivne sposobnosti. Od izuzetne koristi bilo bi saznati koji vid igara najbolje „čuva“ naše mentalne sposobnosti, ali i uzeti u obzir različite čimbenike koji bi mogli imati utjecaja na njih, poput fizičke aktivnosti i pušenja.

Izvor: www.medicalnewstoday.com

Datum objave članka: 3. 12. 2019.
izdvojeni proizvodi