KORONAVIRUS: na kojim površinama je najotporniji?
Virus koji uzrokuje COVID-19 može preživjeti do nekoliko dana u aerosolu i na površini predmeta – stoji u najnovijoj studiji objavljenoj u The New England Journal of Medicine
Znanstvenici su otkrili da SARS-CoV-2 može preživjeti u zraku (aerosol) do tri sata, četiri sata na bakrenoj površini te do 24 sata na kartonu. Zabrinjavajući su podaci da virus ima sposobnost preživljavanja čak i do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku.
Provedeno istraživanje od velike je važnosti jer nam pruža informaciju o stabilnosti virusa, ali i ide u korist tvrdnji kako je moguće zaraziti se udisanjem kontaminiranog zraka ili diranjem kontaminiranih površina.
U sličnom istraživanju nastojalo se otkriti kako okoliš utječe na viruse SARS-CoV-2 i SARS-CoV-1.
SARS-CoV-1 također je krenuo iz Kine te inficirao otprilike 8000 ljudi tijekom 2002. i 2003. godine. Zahvaljujući detaljnom traganju za kontaktima i izoliranju problematičnih slučajeva, širenje te infekcije stavljeno je pod kontrolu te od 2004. godine više nije bilo potvrđenih slučajeva.
Dokazano je kako su SARS-CoV-1 i SARS-CoV-2 slični po svojoj stabilnosti, zbog čega je palo u vodu nastojanje da se objasni zašto je SARS-CoV-2 doveo do razvoja pandemije, dok se SARS-CoV-1 uspio suzbiti. Pretpostavlja se da su asimptomatski slučajevi ti koji pridonose rapidnijem širenju SARS-CoV-2 u svijetu.
Nakon što je otkriveno da inficirana osoba kašljanjem i dodirivanjem inficira prostor oko sebe, bilo je potrebno utvrditi koliko dugo virus može tako preživjeti. Temeljem dobivenih podataka predložene su svima poznate mjere suzbijanja širenja infekcije, a koje nije naodmet još jednom ponoviti:
Provedeno istraživanje od velike je važnosti jer nam pruža informaciju o stabilnosti virusa, ali i ide u korist tvrdnji kako je moguće zaraziti se udisanjem kontaminiranog zraka ili diranjem kontaminiranih površina.
U sličnom istraživanju nastojalo se otkriti kako okoliš utječe na viruse SARS-CoV-2 i SARS-CoV-1.
SARS-CoV-1 također je krenuo iz Kine te inficirao otprilike 8000 ljudi tijekom 2002. i 2003. godine. Zahvaljujući detaljnom traganju za kontaktima i izoliranju problematičnih slučajeva, širenje te infekcije stavljeno je pod kontrolu te od 2004. godine više nije bilo potvrđenih slučajeva.
Dokazano je kako su SARS-CoV-1 i SARS-CoV-2 slični po svojoj stabilnosti, zbog čega je palo u vodu nastojanje da se objasni zašto je SARS-CoV-2 doveo do razvoja pandemije, dok se SARS-CoV-1 uspio suzbiti. Pretpostavlja se da su asimptomatski slučajevi ti koji pridonose rapidnijem širenju SARS-CoV-2 u svijetu.
Nakon što je otkriveno da inficirana osoba kašljanjem i dodirivanjem inficira prostor oko sebe, bilo je potrebno utvrditi koliko dugo virus može tako preživjeti. Temeljem dobivenih podataka predložene su svima poznate mjere suzbijanja širenja infekcije, a koje nije naodmet još jednom ponoviti:
- izbjegavati kontakt s osobama koje su bolesne:
- izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i ustiju;
- ostati kod kuće u slučaju bolesti;
- prilikom kašljanja ili kihanja prekriti usta i nos maramicom koju se kasnije baca u smeće;
- redovito dezinficirati površine predmeta koje se koriste pomoću spreja ili krpice za dezinficiranje.
Izvor: https://www.nih.gov/news-events
