KORONAVIRUS: otkrivene potencijalne mete nove vakcine?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

U medijima se na dnevnoj razini plasiraju informacije o pandemiji koronavirusa. Tako je do sada broj zaraženih prešao 100.000, a znanstvenici neprestano traže nove načine prevencije daljnjeg širenja virusa.

Već smo pisali o koronavirusu i njegovim glavnim karakteristikama, no valja još jednom ponoviti najbitnije stvari. Novi virus zove se SARS-CoV-2, a dolazi iz porodice virusa Coronaviridae. Zbog specifičnih struktura na svojoj površini nalik kruni nazivaju se i koronavirusi, a u istu porodicu spadaju i svima poznati SARS i MERS.
 
Da bi se mogle razviti učinkovite terapijske opcije, znanstvenici se moraju „upoznati“ s virusom: otkriti kako se širi infekcija, kojim mehanizmima se virus koristi za inficiranje organizma, od čega se virus sastoji i koji su specifični dijelovi virusa kao potencijalne mete buduće terapije. Dakle, cilj nam je napraviti svojevrsnu ID kartu koja će poslužiti kao uputa i naša najbolja artiljerija u ratu protiv virusa. U časopisu Cell objavljena su dva rada koja su istražila kako SARS-CoV-2 inficira stanice.

Koronavirus – ID karta

Koronavirus, prema vlastitoj strukturi, svrstava se u skupinu RNA virusa. To znači da je cijeli genetski materijal virusa u jednolančanoj RNA molekuli koju okružuje membrana dobivena iz inficirane stanice domaćina. Virus, kada inficira stanicu, koristi staničnu mašineriju za umnažanje svog genetskog materijala, nakon čega izlaze iz stanice nove čestice virusa. Prilikom izlaska iz stanice svaka čestica uzima komadić membrane stanice i prisvaja ga, a ona štiti njegov genetski materijal od vanjskog utjecaja te omogućuje daljnje širenje inficirajući nove stanice.
 
Prvi korak ostvarivanja kontakta sa stanicom uključuje „spajanje“ s receptorom na površini ciljne stanice. Drugi korak je fuzija virusa s membranom stanice – njegova membrana spaja se s membranom stanice, a genetski materijal ulazi u stanicu u kojoj se umnaža.
 
U slučaju koronavirusa, prvi korak zahtijeva modifikaciju specifičnog proteina na ovojnici virusa nazvan spike protein (S), a taj proces se zove priming S proteina. Upravo su stanični enzimi koji su odgovorni za priming S proteina potencijalne terapijski mete – inhibicijom njihova djelovanja možemo zaustaviti prodiranje virusa u stanicu.
 
Znanstvenici su otkrili kako se S protein virusa SARS-CoV-2 veže za isti onaj receptor kao i SARS, a zove se angiotenzin-konvertirajući enzim 2 (ACE2). Također, otkrili su da koronavirus koristi enzim naziva TMPRSS2 za priming S proteina. To znači da se kamostat mesilat (lijek odobren u Japanu za terapiju pankreatitisa), kao inhibitor TMPRSS2, potencijalno može koristiti za zaustavljanje infekcije stanica pluća sa SARS-CoV-2.

Otkriven put k novoj vakcini?

Znanstvenici su proučavali je li moguće iskoristiti protutijela koja su stvorili ljudi s prethodnom infekcijom SARS-om kao način prevencije ulaska SARS-CoV-2 u stanicu.
 
Otkrili su da protutijela protiv S proteina SARS-a smanjuju mogućnost infekcije stanica laboratorijskog modelnog virusa koji na sebi ima SARS-CoV-2 S protein. Slične rezultate dobili su i s protutijelima protiv S proteina iz zečeva.
 
Druga skupina znanstvenika pozabavila se činjenicom da virus ulazi u stanice putem ACE2, ali i protutijelima protiv SARS S proteina. Dobiveni rezultati također su obećavajući – protutijela iz miševa imaju sposobnost smanjiti mogućnost infekcije laboratorijskim modelom virusa koji ima na sebi SARS-CoV-2 čak do 90 posto!
 
Naravno, prije puštanja novog cjepiva u promet, mora se potvrditi njihova sigurnost i učinkovitost na kandidatima u kliničkim studijama. Ali, činjenica da postoje potencijalne mete virusa za izradu vakcina ulijeva veliki optimizam!

Izvor: www.medicalnewstoday.com

Datum objave članka: 17. 3. 2020.
izdvojeni proizvodi