KORONAVIRUS: očekuje li nas novi baby boom?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Pandemija novog koronavirusa već pokazuje svoj utjecaj na svjetsku ekonomiju, a svakako će biti i posljedica na mentalno (blago)stanje

Uvođenje karantene pobudilo je osjećaj straha i nesigurnosti u ljudima, pogotovo zato što nitko ne zna kako će izgledati budućnost. Društvena klima utječe na kvalitetu života, što može razviti anksioznost, kronični strah i paniku. Takve okolnosti mogu ostaviti posljedice na različite aspekte života, a jedan od najviše pogođenih zasigurno je seksualno zdravlje i stabilnost parova.
 
Dok su neki parovi ograničenja koja sa sobom donosi karantena preokrenuli u svoju korist te vrijeme iskoristili za produbljenje intimnosti, odnosi drugih parova su patili pod utjecajem nepovoljne društvene klime. Upravo zato, kada se govori o utjecaju pandemije na demografske trendove, u obzir ne treba uzeti samo smrtnost, nego i broj novorođenih. Tako je nova studija, koju su proveli talijanski znanstvenici, nastojala je rasvijetliti pitanje – možemo li uistinu za devet mjeseci očekivati novi baby boom?
 
Znanstvenici su proveli anketu tri tjedna nakon kompletnog lockdowna Italije. Cilj ankete bio je dobiti informacije na koji je način Covid-19 utjecao na kvalitetu života parova i njihovu želju za dobivanjem djece. Kako bi sudjelovali u istraživanju, ispitanici su morali ispunjavati nekoliko kriterija - parovi su morali biti u dobi od 18 do 46 godina, heteroseksualne orijentacije i u stabilnoj vezi minimalno dvanaest mjeseci. Također, prikupljale su se informacije koliko su parovi u prosjeku provodili vremena zajedno kod kuće, razlike u socioekonomskom statusu te opće raspoloženje prije i nakon početka pandemije. Želja za roditeljstvom evaluirala se prije početka i za vrijeme trajanja pandemije s ciljem dobivanja informacije je li karantena imala utjecaja.
 
U studiji su sudjelovala 1482 ispitanika, a najzastupljenija dobna skupina bila je od 31 do 46 godina. Većina ispitanika imala je visoku razinu obrazovanja.
 
Utjecaj karantene na mirnoću i stabilnost opće populacije je alarmantan. Većina ispitanika studije imala je bolje pokazatelje mentalnog blagostanja prije pandemije, a ono se pogoršalo nakon što je Covid-19 stigao i do Italije. Od 268 ispitanika koji su planirali imati djecu prije početka pandemije, njih 37,3 posto odustalo je od te namjere. Glavni razlog je briga za ekonomsku situaciju u budućnosti, ali i posljedice za trudnoću. Iako provedene studije nisu dokazale da se virus može prenijeti s majke na dijete i da su trudnice rizična skupina, strah je svejedno prisutan. Od 1214 ispitanika koji nisu planirali imati djecu prije početka pandemije, tek 11,5 posto njih pokazalo je želju za dobivanjem djece tijekom razdoblja karantene. U anketi, želju su većinom izrazile žene. Od tih 11,5 posto, tek je 4,3 posto njih pokušalo zatrudnjeti tijekom karantene.
 
Ova studija dokaz je kako pandemija novog koronavirusa ima utjecaja na želju za roditeljstvom, iako dobiveni rezultati više idu u smjeru odgađanja trudnoće. No, prave demografske trendove i rezultate vidjet ćemo tek za devet mjeseci.

Izvor: Elisabetta Micelli, Gianmartin Cito, Andrea Cocci, Gaia Polloni, Giorgio Ivan Russo, Andrea Minervini, Marco Carini, Alessandro Natali & Maria Elisabetta Coccia (2020) Desire for parenthood at the time of COVID-19 pandemic: an insight into the Italian situation, Journal of Psychosomatic Obstetrics & Gynecology, DOI: 10.1080/0167482X.2020.1759545

Datum objave članka: 12. 5. 2020.
izdvojeni proizvodi