POROĐAJNA MASA: mogući prediktor rizika od psiholoških problema u kasnijem razvoju

Novo istraživanje RCSI University of Medicine and Health Sciences u Irskoj pokazalo je da bebe veće porođajne mase imaju manje problema s mentalnim zdravljem i ponašanjem u djetinjstvu i adolescenciji. Ovo otkrića moglo bi pomoći u prepoznavanju i pružanju podrške djeci s većim rizikom od razvoja psiholoških problema.

Studija, objavljena u časopisu European Child & Adolescent Psychiatry, ispitivala je porođajnu masu i kasnije mentalno zdravlje tisuća djece u Irskoj. Za razliku od mnogih studija koje su se bavile porođajnom masom, ova je koristila podatke dobivene na temelju višekratnog praćenja djece tijekom njihova djetinjstva i adolescencije, koristeći pri tom studiju „Odrastanje u Irskoj“, koja je još u tijeku i koju financira vlada, a odnosi se na praćenje podataka djece rođene između 1997. i 1998. godine.

Analiza je pokazala da je svaki kilogram ispod prosječne porođajne težine (3,5 kg) bio povezan s više prijavljenih problema s mentalnim zdravljem tijekom djetinjstva i adolescencije.

Studija je također otkrila da problemi povezani s porođajnom težinom imaju tendenciju trajanja tijekom djetinjstva, od 9. do 17. godine. Problemi koji su imali najjaču poveznicu s porođajnom težinom bili su nepažnja, impulzivnost i hiperaktivnost, odnosno ponašanja koja se općenito povezuju s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD).

Svaki kilograma ispod prosječne porođajne težine bio je povezan s 2-postotnim povećanjem rizika poremećaja nalik ADHD-u, što se smatra rezultatom unutar normalnog raspona. Drugim riječima, čak i među djecom s vrlo malom porođajnom težinom (1,5 kg), prosječan broj simptoma ADHD-a vjerojatno ne bi zadovoljio prag za dijagnozu ADHD-a.

Niža porođajna težina također je bila povezana s emocionalnim i društvenim problemima, osobito u kasnim tinejdžerskim godinama. Utvrđeno je da su ti problemi teži i bliži kliničkom pragu određene dijagnoze, primjerice depresije ili anksioznosti.

Mary Cannon, profesorica psihijatrijske epidemiologije i mentalnog zdravlja mladih na RSCI-ju i voditeljica studije, rekla je: "Već mnogo godina znamo da su niska porođajna težina i preuranjeni porod povezani s većim rizikom od mentalnih bolesti kod djeteta. Ova studija pokazuje da čak i mala odstupanja od uobičajene porođajne težine također mogu biti relevantna."

Autorica studije Niamh Dooley izjavila je „kako odnos između porođajne težine i mentalnog zdravlja djeteta postoji čak i nakon što se uzmu u obzir čimbenici koji bi mogli utjecati i na porođajnu težinu i na mentalno zdravlje, poput spola, socioekonomskih čimbenika i povijesti mentalnih bolesti u obitelji. Utjecaj porođajne težine na kasnije mentalno zdravlje vjerojatno je nizak, ali može biti u interakciji s drugim rizicima poput genetike i stresa u djetinjstvu, te imati implikacije na razumijevanje podrijetla mentalnog zdravlja i lošeg zdravlja."

Ova studija ukazuje na važnost dobre perinatalne skrbi i sugerira poboljšanje cjelokupnog zdravlja žene tijekom trudnoće kako bi se osigurala optimalna porođajna težina djeteta, što u konačnici može pomoći u smanjenju rizika od razvoja mentalnih problema u kasnijem razvoju.

Djeca niske porođajne težine mogu imati koristi od psiholoških procjena u djetinjstvu i rane intervencije u slučaju otkrivanja simptoma koji upućuju na narušeno mentalno zdravlje, a sve s ciljem smanjenja tereta mentalnih bolesti u adolescenciji i odrasloj dobi.

Daljnje istraživanje ove skupine znanstvenika upravo je objavljeno u časopisu Research on Child and Adolescent Psychopathology. Ono pokazuje da se značajan postotak povezanosti porođajne težine i simptoma ADHD-a u irske djece može objasniti korištenjem štetnih supstancija tijekom trudnoće (pušenje, alkohol, bezreceptni lijekovi).