Probiotici prepoznati kao važan činitelj zdravlja

Najveći broj uzroka poremećaja ravnoteže mikrobne populacije u probavnom sustavu povezan je s negativnim djelovanjem čovjeka. Pritom neodgovarajuća prehrana i način života imaju vrlo važnu ulogu. Neodgovarajuća prehrana podrazumijeva namirnice vrlo bogate mastima, šećerima i veliku zastupljenost namirnica životinjskog podrijetla. Izloženost stresu, konzumiranje lijekova (prije svega terapija antibioticima, ali i uzimanje steroida i hormona), različita zagađenja iz okoliša, spermicidi, smanjenje imuniteta zbog kemoterapije ili nekih oboljenja, mijenjaju mikrobnu sliku probavnog sustava i pomiču ravnotežu mikrobne populacije na stranu nepoželjnih mikroogranizama.

Poremećaje crijevnog ekosustava uglavnom karakterizira povećanje broja bakterija u tankom crijevu, povećanje aerobnih bakterija, najviše Enterobateriacea i Streptococci, izostanak bifidobakerija i pojava Clostridiumperfringens. Tako se, primjerice, kao posljedica učestale terapije antibioticima navodi pseudomembranozni kolitis i infekcije Candidom.

Glavni razlog oboljenja nastalih zbog poremećaja mikrobne ravnoteže nije prisutnost nepoželjnih bakterija, nego nedovoljna prisutnost korisnih mikroorganizama, laktobacila i bifidobakterija. Zato se povećanjem broja poželjnih mikroorganizama putem probiotičkih preparata smanjuje mogućnost da nepoželjni mikroorganizmi dovedu do oboljenja. Drugim riječima, probavni sustav prva je linija obrane u imunosnom sustavu organizma.

Probiotici mogu djelovati samo ako se nalaze unutar nekoga živog organizma. Iako mehanizam probiotičkog djelovanja još nije u potpunosti razjašnjen, prema nekim tumačenjima njihovo djelovanje očituje se kroz tri mehanizma:

• inhibicijom patogenih mikroorganizama u probavnom sustavu;
• utjecajem na mikrobni metabolizam u probavnom sustavu;
• stimulacijom imunosnog sustava.

Prijateljske bakterije konačno su prepoznate kao važan činitelj očuvanja zdravlja, pružajući nam prevenciju od najtežih bolesti.