Kopriva - besmrtna seljančica

Biljna ljekarna / Biljke od A do O dr. sc.   Stribor Marković fitoaromaterapeut

Kopriva nas poznaje u dušu, i kad nas opeče, nije to ništa strašno, zar ne? S nama je u čaju i jedan je od simbola zdravlja naših krajeva. Taj je pijedestal naša "seljanka" doista i zaslužila

Kopriva ne treba PR stručnjake. Još dandanas ljudima se digne jedna obrva kada držim predavanje ili pišem o gotu koli, dezmodiju ili ortosifonu. Volimo mi egzote, ali najviše povjerenja ipak nam ulijevaju biljne prijateljice koje susrećemo posvuda oko nas. Kopriva pobudi osmijeh prepoznavanja svima. No, nemojte da vas zavara njezino narodsko ozračje domaće seljanke. Kopriva je besmrtna stanovnica sjeverne hemisfere i o nama je naučila mnogo, i previše. Poznaje nas u dušu, i kad nas opeče, nije to ništa strašno, zar ne? S nama je u čaju i jedan je od simbola zdravlja naših krajeva. Taj je pijedestal naša "seljanka" doista i zaslužila.

Zašto kopriva peče

"Seljanka" se htjela spasiti od proždrljivaca finim hipodermalnim iglama koje, poput meduzinih, ispuštaju u kožu tvari koje nas iritiraju. Tu je bitku promašila u svojoj, rekao bih, milosti prema nama. Većina ljudi misli kako je mravlja kiselina u koprivi razlog onih simpatičnih plikova. Ipak, ne možemo biti više u krivu. Kopriva je dobar poznavatelj ljudske neurofiziologije i imunologije. U iglama se skriva fascinantni koktel od histamina koji izaziva plikove začinjene slavnim serotoninom. U našim glavama serotonin je hormon sreće. Opet smo u krivu. Lokalno, serotonin izaziva bol, čak i strah, pogotovo ako ste u djetinjstvu bezbroj puta pali u koprive kradući kukuruz. To nije dovoljno pa sadrži i leukotriene koji izazivaju lokalnu upalu. No, taj složeni koktel kopriva je ipak nježno upakirala. Hipodermalne igle nanijet će ga zaista plitko, za razliku od zločestih meduza. Zašto se u narodu onda koristila za bol izvana? Prvi razlog nam je poznat - te tvari opterete živčane ogranke da prijeđu u stanje u kojem više ne generiraju bol. Drugi je, možda, jer upalne tvari u koprivi mogu prouzročiti suprotan učinak - organizam se sam trudi smanjiti upalu.

Hranidbena vrijednost

Kopriva je prije svega prehrambena, a ne samo ljekovita biljka. Uostalom, ponekad teško nalazimo stroge granice tih pojmova među nekim biljkama. Takve biljke bile su avangarda onoga što smo naučili tek u 21. stoljeću, a to je da su neke biljke hrana, ali i izvor ljekovitih mikronutrijenata. Kad sam bio dijete, kopriva je bila jedino jelo za ručak, bez mesa, kuhana kao špinat s mlijekom i češnjakom, na poseban dan koji je teta zvala "grüne Mittwoch", odnosno zelena srijeda, što je bila srijeda prije Uskrsa. Simbolizirala je lakoću, zdravlje i čišćenje organizma u doba pravog proljeća.

Prosječni obrok koprive može nam zadovoljiti znatan dio potreba za kalcijem, ima više vitamina A nego što nam je potrebno u danu, gotovo dovoljnu količinu magnezija, vitamina B6 i više od sedam posto vlakana za prehranu naše flore. Malo po malo vraćamo se koprivi, ali, paradoksalno, privilegija je samo nekih koji nalaze vremena da u njoj uživaju. Bezbroj je mogućnosti pripravljanja te delicije: na lešo, miksana kao špinat u mlijeku, u varivu, ali i u složenim delicijama, rolicama, štrudlama, kuglicama, tjestenini... Sve je definirano vašom kreativnošću.

Nimalo manje važno, njezino mjesto u fitoterapiji

U fitoterapiji koristi se vrlo česta vrsta Urtica dioica, dvodomna ili obična kopriva, te vrsta Urtica urens, mala ili malolisna kopriva, njihovi hibridi i smjese tih dviju vrsta. Besmrtna "seljanka" usput je doktorirala i biokemiju, stvarajući kompleksnu mrežu ljekovitih spojeva. Derivati kavene kiseline (koje nemojte brkati s kofeinom, to nema veze jedno s drugim) dominiraju u biljci zajedno s flavonoidima. "Seljanka" uvijek cijeni tlo iz kojeg raste i u sebe inkorporira obilje mineralnih tvari, uključujući i bogatstvo kalija i silicija, a u današnje doba opterećeno natrijem, list koprive odličan je kontrapunkt u prehrani i u čaju. Silicij je važan nutritivni element za gustoću kostiju, a velike studije pokazale su kako veći unos silicija u prehrani djeluje na povećanje gustoće kostiju. Sadrži i mnogo klorofila, oko 2,7 posto, i odličan je izvor te nutritivno-funkcionalne molekule. Kopriva je tipična biljka kod koje čaj od njezina lista nije samo pitanje neke određene bolesti, nego kulture života i prehrane.

Prema kineskoj medicini, list koprive je biljka elementa vode. Djeluje pozitivno na bubrege i kod bolesti zglobova. Katkad nije dovoljno snažna kao samostalni lijek, ali je vrlo mudra dodatna terapija. Precizni su Nijemci u kliničkim istraživanjima pokazali kako list koprive smanjuje upalne čimbenike koji rastu kod reumatoidnog artritisa. Kod upale mokraćnog mjehura, kopriva nije "akutna" biljka kao medvjetka koja djeluje na infekciju. No, pije se nakon infekcije, pogotovo kod anemičnih žena i kao jedan od načina prevencije, u kurama koje traju dva do više tjedana ili pak zajedno s antibioticima. Mnogi misle kako je kopriva dobra kod anemije zbog bogatstva željeza i to je djelomično točno. Kopriva je mudrija od obične suplementacije mineralima. Ona pomaže radu bubrega, a bez zdravih bubrega nema eritropoeze, stvaranja crvenih krvnih stanica. Zbog toga može biti i dodatna terapija uz preparate željeza. Kopriva je i blagi diuretik, zato je popularna kao "detoks" kroz čaj i hranu. U ajurvedi, list koprive vodi se načelom da se slično sličnim liječi pa je popularna kod urtikarija i peludne hunjavice. Premda kliničke studije to nisu dokazale, i kod nas je ta uporaba nepoznata, govori o kreativnosti razmišljanja tijekom povijesti. Sveta Hildegarda naziva je "potpuno vrućom biljkom koja čisti želudac i raspoloženje". Doze su relativno jasne: 12 g suhih listova dnevno ili 2-6 ml tinkture u 25-postotnom etanolu, tri puta dnevno u čaši vode; oko četiri jušne žlice u litri vode kao čaj jednostavna je opcija bez vaganja. Postoje, naravno, i moderniji tipovi pripravaka nastalih u 21. stoljeću. Kod lista koprive veoma je važna doza, no nažalost, većina pripravaka premalo je dozirana.

U svom korijenu kopriva je odabrala sasvim drukčiji kemizam. On je bogat velikim strukturama s više od 30 ugljikovih atoma (triterpeni), među kojima je beta-sitosterol, ali i cijeli niz sličnih spojeva. Ona je i službeni lijek za povećanu prostatu: 6 g suhog korijena dnevno koji se kuha 10 minuta u 6 dcl vode i pije tijekom dana, ili 5 ml tinkture tri puta dnevno. Mehanizam djelovanja očito je vrlo raznolik i nije samo jedan - od djelovanja na hormone poput dihidrotestosterona pa do posebnog proteina, SHBG-a, kojem smanjuje mogućnost vezanja spolnih hormona. Kako bilo, druge tradicionalne uporabe naslonjene su na tu. Poticanje rasta kose čajem, pogotovo svježeg korijena koprive, već ima legendaran status. Taj "komplicirani" pripravak zaista možete napraviti sami s geslom "list koprive iznutra plus korijen koprive izvana". U modernoj fitoterapiji, korijen koprive zna se koristiti uz korijen čička kod akni, upravo zbog djelovanja na istu hormonsku razinu: po dvije žlice svake biljke koje se kuhaju desetak minuta i to se pije tijekom dana.

Naša draga "seljanka" prilično je svestrana, zar ne? Opecite se povremeno za svoju redovnu dozu serotonina.

Datum objave članka: 1. 12. 2017.