Laserom do boljeg vida

Refraktivna kirurgija područje je kirurgije oka koje se bavi ispravljanjem refraktivnih pogrešaka vida, tj. pogrešaka u lomljenju zraka svjetlosti. Od svih tehnika refraktivne kirurgije, danas se u svijetu najviše primjenjuje laserska korekcija refraktivnih pogrešaka.

Cilj je refraktivne kirurgije ukloniti ovisnost o naočalama i/ili kontaktnim lećama, no neke osobe i nakon što se podvrgnu refraktivnoj kirurgiji trebaju naočale za čitanje ili gledanje na daljinu, kad žele savršen vid na blizinu, odnosno daljinu. Tako, primjerice, određeni broj pacijenata nosi naočale za gledanje na daljinu prilikom noćne vožnje.

LASIK metoda - djelovanje lasera na unutrašnjost rožnice

Laserska kirurgija oka je zahvat kod kojeg se laserom oblikuje tkivo rožnice (proziran dio oka koji se nalazi ispred šarenice i zjenice) i tako smanjuje dioptrija. Od dvije osnovne metode laserske operacije - PRK (Photorefractive keratectomy) i LASIK (Laser in situ keratomileusis) - trenutačno se u svijetu najviše primjenjuje LASIK metoda. Studije su, naime, pokazale da su nakon nje pacijenti zadovoljniji nego nakon PRK metode jer je poslijeoperativna bol manja, oporavak vida brži, a dokazano je i da pacijenti češće postižu stopostotnu vidnu oštrinu i da su manje nepravilnosti u zakrivljenosti rožnice. Raspon dioptrija koje se mogu operirati LASIK metodom kreće se za kratkovidnost do -10.0, za dalekovidnost do +4.0, a za astigmatizam do -3.0 dioptrije.

Potencijalni kandidati - LASIK operaciji mogu se podvrgnuti mnoge kratkovidne i dalekovidne osoba ili one koje imaju astigmatizam. Kandidat za operaciju mora imati 18 godina, zdrave oči, odnosno bez oboljenja mrežnice (stražnji dio oka) ili očne leće, bez ožiljaka na rožnici ili neke druge očne bolesti. Važno je istaknuti kako bi osobe koje se odluče za operativni zahvat trebale imati realna očekivanja. Uglavnom su nezadovoljne nošenjem naočala, odnosno kontaktnih leća u svakodnevnom životu i radu. Liječnik obavlja procjenu, pregled i konzultaciju s pacijentom i nakon toga odlučuje je li osoba dobar kandidat za operaciju.

Kontraindikacije - Neke od relativnih kontraindikacija su tanka rožnica, sindrom suhog oka i česte promjene dioptrije u relativno kratkom vremenu. Osim toga, i neke sustavne bolesti organizma mogu utjecati na ishod operacije, primjerice šećerna bolest (diabetes mellitus), neke autoimune bolesti (eritematozni lupus, reumatoidni artritis i fibromialgija) i druge bolesti i stanja. Među relativne kontraindikacije spadaju i trudnoća, odnosno planiranje trudnoće i dojenje. U slučaju relativnih kontraindikacija potrebna je posebna prijeoperativna priprema pacijenta, a za same operacije treba dodatan oprez ili pak korištenje specijalnih tehnika operacije. Nadalje, u osoba s relativnim kontraindikacijama ne može se do kraja predvidjeti ishod operacije, odno-sno veći je postotak komplikacija.

Među apsolutne kontraindikacije spadaju keratokonus (bolest rožnice), katarakta (siva mrena) i godine, odnosno ako je pacijent mlađi od osamnaest. Ima li osoba neku od apsolutnih kontraindikacija, znači da se LASIK operacija ne može učiniti.

Važno je istaknuti da se laserom ne može poboljšati vid na oku, nego se samo uklanja dioptrija, odnosno potreba za nošenjem naočala ili kontaktnih leća. Postoji li slabovidnost ili ambliopija (kad je vidna oštrina s korekcijom manja od 100 posto), ostaje i nakon primjene lasera.

Zahvat - Operativni zahvat izvodi se u lokalnoj anesteziji pomoću očnih kapi, traje pet do deset minuta i potpuno je bezbolan. Pacijent može osjetiti lagani pritisak na oku, ali nema bolove. Nakon LASIK-a može tijekom jedan do dva dana imati blagi osjećaj nelagode, kao da je trepavica upala u oko, što je najčešće posljedica suhog oka. Stoga neko vrijeme treba kapati umjetne suze.

Oporavak - Razdoblje oporavka razlikuje se od pacijenta do pacijenta. U većini slučajeva dramatično poboljšanje slijedi već nakon odlaska kući. Blago zamućenje vida može se javiti zbog kapanja kapi za oči. Nakon zahvata, četiri od pet pacijenata prolazi na vozačkom ispitu bez naočala.
Iako je cilj refraktivne kirurgije jasan vid bez naočala i/ili kontaktnih leća, pacijenti nakon LASIK-a u nekim slučajevima mogu koristiti naočale žele li savršen vid na daljinu (primjerice, određeni broj pacijenata koristi naočale za noćnu vožnju). Što se tiče naočala za blizinu, one i dalje ostaju nužne jer se LASIK operacijom provodi samo korekcija vida na daljinu.

Povratak na posao - Većina pacijenata može se vratiti na posao puno radno vrijeme već prvi poslijeoperativni dan. Rijetko treba pričekati jedan do dva dana prije povratka na posao. Ako je moguće, preporučuje se uzeti nekoliko dana odmora.
Bavljenje nekontaktnim sportom može se nastaviti čim se osoba osjeća spremnom. Ako se bavi tenisom ili badmintonom, ili nekim od grubim kontaktnih sportova, mora zaštititi oči postoji li mogućnost udarca.

Vožnja - Osoba ne bi smjela voziti cijeli dan nakon operacije, a o točnom početku vožnje automobila postoje individualne varijacije. U svakom slučaju, operirana osoba može početi voziti čim primijeti da je vid oštar za sigurnu vožnju.

Kupanje i plivanje - Kupati se, uz poštedu očiju, može isti dan nakon operacije, tj. valja samo paziti da se oči ne stope prva dva dana nakon operacije (tuširanje). A ne smiju se ni trljati prvih mjesec dana.
Kupanje i plivanje u bazenu treba izbjegavati prvi tjedan nakon operacije, a u moru, rijeci ili jezeru prva dva tjedna nakon operacije.

Komplikacije - Prema podacima iz literature, srednja učestalost komplikacija kreće se oko dva posto, što ovisi o kvaliteti lasera i opreme, refrakcijskoj pogrešci i operateru. Neke su komplikacije češće (npr. suho oko ili zablješćivanje), a neke, pak, iznimno rijetke (ablacija mrežnice, infekcija). Da bi se smanjila učestalost komplikacija, potrebni su pažljiv odabir pacijenata, iscrpna anamneza i temeljit prijeoperativni pregled. A dođe li ipak do njih, postoji mogućnost uspješna rješavanja. Naravno da se daljnjim razvojem tehnologije, kao i operacijskih tehnika, u budućnosti očekuje smanjivanje postotka komplikacija. Ono što je također od velike važnosti za uspjeh zahvata svakako su realistična očekivanja samog pacijenta.