Ruke kao izvor zdravlja i bolesti

Bolesti i stanja / Opća medicina Maja Lisjak Besedić mag. pharm. / dipl. ing.

Mnoga istraživanja pokazuju da se redovitom i pravilnom higijenom ruku broj mikroorganizama može smanjiti od 100 do 1000 puta, a na taj način pridonosi se prevenciji zaraznih bolesti

Tragedija poput poplave koja je zadesila Hrvatsku i okolne zemlje, nanijela je mnogo štete. I kao da to nije dovoljno, sa smirenjem vodene stihije na poplavljenim područjima raste opasnost od širenja zaraznih bolesti među stanovništvom. U takvoj situaciji prijeko je potrebno obratiti posebnu pozornost na ispravnost vode i, koliko god je moguće, na osobnu higijenu, osobito ruku.

Stalna i povremena mikroflora

Površina kože nije sterilna. Na njoj se nalaze mikroorganizmi koji su njezini stalni stanovnici i nazivaju se rezidentnom mikroflorom. Imaju veliku ulogu u zaštiti od patogenih mikroorganizama, to jest onih koji mogu izazvati bolest. Međutim, tijekom svakodnevnih aktivnosti ruke se kontaminiraju mnoštvom mikroorganizama iz okoline - u kontaktu s različitim kontaminiranim površinama, predmetima, ljudima, životinjama, itd. Takve mikroorganizme, koji nisu stalno prisutni na koži ruku nego se na njoj nađu nakon kontakta, nazivamo tranzitorna (prolazna) mikroflora. Među njima se mogu naći i potencijalni uzročnici bolesti koji se preko ruku mogu unijeti u organizam kroz probavni sustav (usta), dišni sustav (nos), spojnicu oka ili preko oštećene kože (veće ili manje rane na koži, ogrebotine).

Zašto prati ruke

Ruke su najizloženije mikroorganizmima. Zamislite samo što sve i koliko puta ste danas dotaknuli, s kime ste se sve rukovali i koliko ste puta dodirnuli nos, oči ili usta. Ako su ispunjeni određeni preduvjeti, svaki takav kontakt objektivno može dovesti do infekcije. Neki od preduvjeta su: dovoljna količina patogenih mikroorganizama, povoljan način prijenosa (ruke - idealan prenositelj jer su u stalnom doticaju s mikroorganizmima) i osjetljivost organizma koji ih prima. Međutim, mnoga istraživanja pokazuju kako se redovitom i pravilnom higijenom ruku broj mikroorganizama može smanjiti od 100 do 1000 puta, a na taj način pridonosi se prevenciji zaraznih bolesti.

Što znače nečiste, odnosno čiste ruke, sredinom 19. stoljeća dokazao je austrijski liječnik dr. Sammelweiss, koji je primijetio da se učestalost babinje groznice, zarazne bolesti trudnica, može drastično smanjiti uvođenjem higijenskih mjera pranja ruku medicinskog osoblja. Nakon uvedene obveze pranja otopinom klornog vapna (tadašnji antiseptik) prije svakog pregleda trudnice, u bečkoj bolnici smrtnost rodilja pala je s 12 posto na samo tri posto. Nijedna mjera u medicini do danas nije toliko smanjila smrtnost kao što je bila ova dr. Sammelweissa.

Ova i brojne druge priče nedvojbeno dokazuju da je pravilna i redovita higijena ruku, odnosno redovito pranje ruku, jednostavan i jeftin te nadasve dobar način sprječavanja pojave mnogih zaraznih bolesti, ali i njihova širenja, kao što su prehlada, gripa, infektivni proljev, zarazna žutica, itd., čiji je prijenos moguć putem nečistih ruku.

Prije i poslije...

Zastrašuje podatak o tome koliko ljudi i u 21. stoljeću nisu svjesni važnosti higijene vlastitih ruku, jer prema rezultatima anketa čak trećina ljudi ne pere ruke nakon obavljanja nužde. U Hrvatskoj, 75 posto odraslog stanovništva i 80 posto djece i omladine od devet do 19 godina redovito pere ruke, ali svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku troši samo dva sapuna godišnje.

Od posljedica bolesti nečistih ruku godišnje umire oko tri milijuna djece širom svijeta. S obzirom da redovito i pravilno pranje ruku sprječava širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama, naviku redovita pranja ruku treba početi usađivati u ponašanje već od ranog djetinjstva.Pranje ruku jednostavna je navika koju djeca brzo usvoje, a najbolji je način prevencije protiv bakterija i virusa.

Ruke prati PRIJE...

  • pripreme hrane, jela,
  • dojenja ili hranjenja djeteta,
  • aktivnosti koje obavljate s djetetom, posebice s novorođenčetom i dojenčetom,
  • dodirivanja usta, nosa ili očiju,
  • kontakta s bolesnom osobom.

Ruke prati POSLIJE...

  • uporabe toaleta,
  • brisanja nosa, kašljanja, kihanja i sl.,
  • mijenjanja pelena,
  • dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama (slina, krv, mokraća, stolica),
  • kontakta s bolesnom osobom,
  • kontakta sa životinjama,
  • nekih aktivnosti, npr. iznošenja smeća, čišćenja,
  • povratka u dom izvana (iz šetnje, igranja, kupovine...),
  • bilo koje potencijalno kontaminirajuće situacije.
Datum objave članka: 1. 6. 2014.