Snaga antibiotika ovisi o nama

Bolesti i stanja / Opća medicina

Samo o vašem pravilnom i racionalnom uzimanju antibiotika, tih "čudesnih" lijekova, ovisit će i njihova daljnja primjena za buduće generacije

Bakterije - najbrojniji mikroorganizmi

Bakterije su najbrojnija skupina mikroorganizama. Većina tih jednostaničara nužna je za održavanje života ostalih makroorganizama na Zemlji. Bakterije su bile bitne u biološkoj evoluciji, a i danas su osnova svakoga hranidbenog lanca u prirodi. Prisutne su u tlu i vodi, biljkama i životinjama.

Mnoge vrste bakterija pripadnici su fiziološke flore ljudi i životinja (obitavaju na koži, na usnoj i nosnoj sluznici, crijevima, donjem dijelu spolnog sustava), sudjeluju u poželjnim biološkim i kemijskim procesima i primjenjuju se u različitim gospodarskim djelatnostima.

Od 1500 opisanih vrsta bakterija, samo stotinjak vrsta ljudski su patogeni. Neke od njih uzrokuju vrlo teške i po život opasne bolesti, kao što su upala pluća, tuberkuloza, bakterijski meningitis, sepsa itd. No, u drugoj polovici 20. stoljeća, nakon otkrića prvog antibiotika, penicilina, većina bakterijskih bolesti, uključujući i najteže, danas se liječe uspješno. Proteklih pedeset godina farmaceutska industrija na tržište je plasirala cijeli niz antibiotika, kojima se mogu liječiti sve ili gotovo sve bakterijske bolesti.

Bakterijska otpornost kao rezultat prilagodbe

No, bakterije, kako god nježno izgledale, vrlo su otporni organizmi, jer imaju izuzetnu sposobnost prilagodbe na vanjske nepovoljne uvjete, što im je i omogućilo da prežive četiri milijarde godina, te se s pravom kaže da su najstariji živi oblici života na Zemlji. Sposobnost prilagodbe bakterija na nepovoljne uvjete, pa tako i antibiotike, velika je, ponajprije zbog toga što se vrlo brzo dijele i što se od jedne bakterije u 24 sata može namnožiti populacija od 1024. U vrlo kratkom razdoblju moguć je i značajan broj mutacija. Kako su se među bakterijama razvili brojni različiti mehanizmi otpornosti, danas nema niti jednog antibiotika na koji se nije razvila neka vrsta bakterijske otpornosti.

U najveće kliničke probleme današnjice ubrajaju se: otpornost pneumokoka na penicilin i makrolide; meticilinska i višestruka otpornost bakterije Staphylococcus aureus (MRSA); enterobakterije otporne na III. i IV. generaciju cefalosporina: karbapenem otporni Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumanii.

Kako se suprotstaviti?

Otpornost bakterija na antibiotike ugrožava ne samo liječenje uobičajenih zaraznih bolesti, nego i napredak u mnogim granama medicine. Naime, mnogi invazivni dijagnostički i terapijski postupci razvili su se upravo zahvaljujući mogućnosti profilakse i liječenja infektivnih komplikacija. Stoga se borba protiv otpornosti na antibiotike ubraja u prioritete Svjetske zdravstvene organizacije, te je jedan od zahtjeva Vijeća Europske unije postavljen svim članicama Unije, a utvrđen je i Europski dan svjesnosti o antibioticima, koji se obilježava 18. studenoga.

U osnove kontrole razvoja i širenja otpornosti na antibiotike ubrajamo:

  • praćenje postotka otpornosti i potrošnje antibiotika u okruženju;
  • edukaciju o racionalnoj primjeni antibiotika, kako liječnika tako i bolesnika;
  • kontrolu širenja infekcija u izvanbolničkom (cijepljenje) i bolničkom (kontrola bolničkih infekcija) okruženju.


Brza mikrobiološka dijagnostika, koja omogućuje ispravno i pravodobno postavljanje dijagnoze, bitna je u racionalizaciji antimikrobne terapije. U Hrvatskoj se od 1996. sustavno prati otpornost bakterija na antibiotike, od 2001. se prati potrošnja antibiotika izražena u definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika dnevno (DDD/TID), a 2006. je pokrenuta i inicijativa vezana uz pisanje nacionalnih smjernica.

Što bi građani trebali znati

Iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept, mnogi samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći zalihe od prijašnjeg liječenja ili pokušavaju nabaviti antibiotik bez recepta)! Pacijenti često, naročito roditelji bolesne djece, neopravdano rade pritisak na liječnika da im propiše antibiotik, pogrešno smatrajući da je to znak da njihovu bolest ili bolest djeteta liječnik shvaća ozbiljno.

Ne uzimajte antibiotike na svoju ruku. O tome će odluku donijeti vaš liječnik, i to na temelju pregleda i nalaza pretraga. Među ostalim, samo o vašem pravilnom i racionalnom uzimanju tih "čudesnih" lijekova ovisit će i njihova daljnja primjena za buduće generacije.

IMAJTE NA UMU DA...

- su antibiotici lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse;
- se antibiotici najčešće neopravdano primjenjuju u slučajevima infekcija gornjih dišnih putova, većina kojih (simptomi: kihanje, kašalj, promuklost) je izazvana virusima i antibiotici nisu od pomoći;
- povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primijeniti antibiotici;
- nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među "dobrim" bakterijama koje žive u našem tijelu;
- pranje ruku najbolji je način sprječavanja širenja infekcija dišnih putova, s obzirom na to da infektivne čestice zaražene osobe, oslobođene govorom, kihanjem ili kašljanjem, brzo sedimentiraju na površine, otkud se dalje raznose rukama osoba koje ne moraju nužno vidjeti zaraženu osobu.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije

Datum objave članka: 1. 2. 2011.
izdvojeni proizvodi