Snažniji imunitet, bolja zaštita

Bolesti i stanja / Opća medicina Marina Gradinac dr. med.

U slučaju virusom uzrokovane respiratorne upale, na tijek i konačni ishod infekcije bitno utječe trenutačan imunološki status oboljelog

Infekcije dišnih putova prvorazredan su zdravstveni problem zbog svoje učestalosti, težine i dugotrajnih posljedica po zdravlje dišnih organa. Prema Hrvatskom statističkom ljetopisu za 2012. godinu nalaze se na prvome mjestu zabilježenih stanja i bolesti (18 posto) u Hrvatskoj, što je čak iznad učestalosti srčanožilnih oboljenja (12 posto). Ujedno su i jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku opće, odnosno obiteljske medicine. Naime, gotovo svaki četvrti bolesnik dolazi liječniku sa simptomima akutne repiratorne bolesti, a od toga kod čak dvije trećine oboljelih prevladavaju simptomi upale gornjih dišnih putova. Te upale najčešće se javljaju tijekom razdoblja jesen-zima. Prema epidemiološkim podacima, odrasle osobe godišnje obole od respiratornih infekcija dva do četiri puta, djeca šest do osam puta, a broj pobola djece koja pohađaju jaslice i vrtiće penje se i na 10 do 12 puta.

Kapljični put prijenosa
Čimbenici rizika za prijenos infekcija dišnih putova su fizički ili bliski kontakt sa zaraženom osobom, nedovoljno ili neodgovarajuće pranje ruku, bliski kontakt djece u grupama (jaslice, vrtić, škola) te dug boravak u zatvorenim, pregrijanim i neprovjetrenim prostorijama. Uzročnici bolesti najčešće se prenose putem kapljica koje u okolinu dospijevaju kašljanjem, kihanjem i/ili običnim govorom, i u organizam ulaze udisanjem ili preko sluznice nosa i grla.

Širok raspon pojavnosti
Infekcije dišnih putova pojavljuju se u širokom spektru različitih kliničkih slika, koje variraju od posve blage prolazne hunjavice do teških oblika upale pluća. Prema mjestu infekcije, mogu se podijeliti na upale gornjih i donjih dišnih putova. Kod upala gornjih dišnih putova, a s obzirom na lokalizaciju, razlikujemo upalu: nosne šupljine (rinitis), sinusa (sinuitis), ždrijela (faringitis, grkljana (laringitis) i dušnika (traheitits).

Viroze ipak najčešće

Upale gornjih dišnih putova su najraširenija i najučestalija infekcija suvremenog čovjeka, čiji uzročnici mogu biti virusi i/ili bakterije. U više od 90 posto slučajeva uzročnici su virusnog podrijetla, a u samo 5 do 10 posto primarni uzročnik infekcije su bakterije. Od više od 200 virusa koji mogu izazvati infekciju gornjih dišnih puteva, među najučestalijima su: rinovirusi, korona virusi, adenovirusi, virusi influence i parainfluence te respiratorni sincicijski virus. Od bakterija to su M. psittaci, C. Burnetti i bakterije koje uzrokuju gnojne upale - S. pneumoniae i M. catarrhalis.

S ciljem pravilna liječenja i odgovarajuće primjene antibiotika, važno je identificirati uzročnika infekcije. Problem je što pacijenti najčešće inzistiraju da liječnik propiše antibiotik, iako je već odavno i znanstveno i statistički potvrđeno da su bakterije znatno rjeđi uzročnici infekcija gornjih dišnih puteva. Antibiotici su antimikrobni lijekovi koji ubijaju ili sprječavaju rast bakterija i nekih gljiva, a na viruse uopće ne djeluju. Ako se ne koriste u situacijama kad je njihova primjena doista medicinski indicirana i na pravilan način, dovode do sve raširenije pojave bakterijske otpornosti, zbog čega su neki antibiotici već postali neučinkoviti protiv vrlo otpornih bakterija koje su nastale kao rezultat neprimjerene primjene antibiotika.

Virusi mogu imati različit stupanj patogenosti - od vrlo niskog do vrlo visokog, mogu napadati različita tkiva i organe, te vrlo vješto izmicati obrambenim mehanizmima domaćina. U slučaju virusne upale, na tijek i konačni ishod infekcije bitno utječe imunološki status oboljelog. Naime, poznato je da su obolijevanju od virusnih bolesti podložnije osobe koje su emocionalno opterećene ili fizički premorene, koje pate od alergija ili upražnjavaju neke loše životne navike (poput pušenja - nikotin smanjuje obranu nosne sluznice i uništava cilije), zatim osobe koje boluju od kroničnih bolesti (zbog primarne bolesti organizam je oslabljen i podložniji infekciji), koje prakticiraju jednostrane dijete i određene dobne skupine (djeca, posebice dojenčad, te stariji ljudi). Tako, primjerice, infekcije respiratornim sincicijskim virusom kod djece uzrokuju daleko teže oblike bolesti nego kod odraslih.

Ublažiti simptome i ojačati organizam

Najčešći simptomi infekcija gornjih dišnih puteva su grebanje u grlu, curenje iz nosa, povišena temperatura i kašalj, pa se u njihovu liječenju najčešće koristi simptomatska terapija kojoj je za cilj ublažiti simptome i skratiti trajanje bolesti.

Općenito, preporučuje se mirovanje i uzimanje veće količine tekućine, jer se tako olakšava borba vlastitoga imunosnog sustava, te ispiranje grla i održavanje prohodnosti nosa. Korisnim se pokazalo i uzimanje biljnih lijekova s imunostimulativnim djelovanjem. Od davnina je poznato povoljno djelovanje crvene rudbekije (Echinacee) na infekcije gornjega dišnog sustava. Njezin ekstrakt u kombinaciji s ekstraktima biljaka tuje i divljeg indiga čini jedinstven imunoaktivni kompleks koji djeluje imunostimulativno u borbi protiv infekcija i kroničnih upala. Ovaj biljni imunostimulator ima snažan imunomodulativni učinak na različitim razinama imunosnog sustava, u smislu poticanja nespecifične otpornosti i utjecaja na modulaciju specifične otpornosti organizma. Može se kombinirati i s lijekovima koji imaju simptomatsko djelovanje, poput lijekova za snižavanje temperature i ublažavanje boli, kao i s terapeuticima za usnu šupljinu i ždrijelo, te kapima i sprejevima za nos. Povoljan učinak pokazali su i neki dodaci prehrani i probiotici, a među vitaminima dokazano je da jedino vitamin C ima određene povoljne učinke na ublažavanje simptoma bolesti.

Važno je napomenuti da nije preporučljivo kapi za nos koristiti dulje nego što je u uputi naznačeno, jer to može dovesti do potpuno suprotnog učinka. Uz to, lijekove za snižavanje temperature treba uzimati samo ako je tjelesna temperatura 38°C ili viša.

Iako je nemoguće potpuno spriječiti infekciju gornjih dišnih puteva, ono što možemo učiniti je kad god je moguće djelovati preventivno, posebice u hladno doba godine, kad je poželjno izbjegavati dulji boravak u zatvorenom prostoru s puno ljudi, redovito prati ruke, što više kretati se na svježem zraku i voditi računa o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani.

Datum objave članka: 1. 12. 2013.