Za malene samo najnježnije

Koža je najveći organ našeg tijela, zadužen za prvi kontakt s okolinom i barijeru između čovjeka i okoline. Sprječava prodor patogenih mikroorganizama i toksina u tijelo te štiti od gubitka vode i elektrolita, traume i sunčeva svjetla.

Koža djeteta razlikuje se od kože odraslog čovjeka. Njezina debljina kod novorođenčeta i dojenčeta iznosi 40 do 60 posto debljine kože u odrasloj dobi. Svi slojevi kože su tanji, mogu se lakše oštetiti i nedovoljno štite od prodiranja različitih tvari iz okoline. Lojne i znojne žlijezde nisu dovoljno razvijene, a zaštitni hidrolipidni film na površini kože praktički ne postoji. Vrijednost pH pri rođenju gotovo je neutralna, a kisele vrijednosti postižu se u prvih dva do četiri tjedna života. Fiziološka bakterijska flora naseljava kožu u prvih jedan do dva mjeseca. Nedovoljno razvijen termoregulacijski centar, nerazvijene znojne žlijezde i velik omjer tjelesne površine i mase onemogućuju održavanje konstantne tjelesne temperature.

Za potpuno funkcionalno i strukturno sazrijevanje kože potrebne su dvije do tri godine. Iz svega toga jasno je da zaštita od mehaničkih, fizikalnih i infekcijskih čimbenika nije tako djelotvorna kao u odrasloj dobi.

Uz to, koža djeteta sklona je isušivanju, osjetljiva je na djelovanje iritansa i na bakterijske, virusne i gljivične infekcije. Važno je istaknuti i to da je, zbog specifičnosti građe, u najranijoj dobi povećana i propusnost (permeabilnost) kože za lokalno primijenjena sredstva. A budući da je i površina tijela u odnosu na tjelesnu masu znatno veća nego u odrasle osobe, jasno je da postoji opasnost od sistemske toksičnosti, odnosno djelovanja lokalno primijenjene tvari na cijeli organizam.

Najvažnija zaštitna mjera za sprječavanje infekcija kože je redovito pranje ruku svih osoba koje dolaze u kontakt s malim djetetom. Ruke je poželjno prati barem tridesetak sekundi tekućim sapunom, dobro istrljati cijelu površinu ruku, dlanova, zapešća te područja između prstiju i ispod noktiju. Za brisanje ruku najbolje je upotrebljavati papirnate ručnike. Nije poželjno pretjerivati s kozmetikom, sredstvima za pranje i mazanje. U želji da svome djetetu pruže najveću moguću njegu, roditelji često pretjeruju. U prilog tome govore studije koje su pokazale da jedna novorođena beba u prosjeku ima osam različitih sredstava za njegu i higijenu, što se povezuje s većom učestalošću ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti. Držite se stoga pravila: "Što manje, to bolje".

FUNKCIJE KOŽE

- zaštita od mehaničkih ozljeda;
- zaštita od gubitka vode i ulaska tvari iz okoline;
- zaštita od svjetla;
- zaštita od patogenih mikroorganizama;
- termoregulacija;
- stvaranje vitamina D;
- osjetna funkcija (bol, svrbež, dodir, pritisak, vibracije, toplina, hladnoća).

Funkcija kupanja je čišćenje kože, no ono je puno više od obična uklanjanja nečistoće. To je opuštajući proces, vrijeme kad su roditelji i djeca posvećeni jedno drugome. Djeca vole kontakt preko kože, zbog čega je kupanje vrijeme za prisnost između roditelja i djeteta.

Studije su pokazale da jedna novorođena beba u prosjeku ima osam različitih sredstava za njegu i higijenu, što se povezuje s većom učestalošću ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti

Za kupanje je najbolje izabrati dio dana kad roditelj ima dovoljno vremena da se posveti djetetu, a dijete nije previše umorno niti gladno. To može biti na kraju dana, prije hranjenja, kao opuštajući ritual koji uvodi u san, ili ujutro, kad su djeca raspoložena i spremna za uživanje. Poželjno je da od hranjenja do kupanja prođe barem pola sata.

Kad je riječ o učestalosti kupanja, ispravno je i jednom, čak i do dva puta dnevno, ali i svaki drugi dan ili tri puta tjedno. Obično rjeđe kupanje preporučujemo tijekom zimskih mjeseci, a češće tijekom ljetnih mjeseci i velikih vrućina. Ako dijete kupamo, primjerice, dva puta tjedno, između kupanja svakako treba održavati čistoću kože lica, ruku i pelenske regije. Osobito valja naglasiti čistoću kože lica (oko usta) jer sastojci mlijeka, a kod starije djece i krute hrane, mogu uzrokovati iritativni dermatitis.

Nekoliko uputa za kupanje

• Zbog nezrele termoregulacije, koža djeteta osjetljiva je na pothlađivanje i pretjeranu toplinu. Zato temperatura vode treba odgovarati tjelesnoj temperaturi (od 36 ºC do 37 ºC) - ne smije biti ni previše topla, niti prehladna. Za djecu sklonu suhoj koži, temperatura vode neka bude jedan do dva stupnja niža. Važno je paziti i na temperaturu prostorije u kojoj se dijete kupa, koja bi trebala iznositi 24 ºC - 26 ºC.
• Prije negoli stavite dijete u kadicu, operite lice, bez sapuna, čistom vodom.
• U vodu za kupanje nemojte dodavati sapune niti pjene za kupanje. Oni sadrže deterdžente koji remete fiziološku floru kože. Pjene za kupanje jedan su od razloga čestih infekcija genitalnog (spolnog) i urinarnog (mokraćnog) sustava u djevojčica.
• Ne upotrebljavajte sapune. Sapuni su alkalne supstancije koje remete pH kože. Uporaba sapuna u novorođenčadi i male djece usporava proces oporavka pH i remeti fiziološku zaštitnu floru kože, što stvara predispoziciju za razvijanje infekcije. Najbolje je kupanje u čistoj vodi, uz povremenu uporabu sindeta, posebno namijenjenih nježnoj dječjoj koži. Sindeti su sintetske detergencije čiji pH odgovara pH-u kože, manje isušuju i manje iritiraju.
• I ne zaboravite, ne udaljavajte se od djeteta, nego uvijek jednom rukom budite u kontaktu s njim.

Ako koža djeteta postane suha, savjetuje se uporaba medicinskih uljnih kupki, uz primjenu emolijnsa neposredno nakon kupanja. Emolijensi su neutralni preparati za zamašćivanje i vlaženje kože (kreme, masti i losioni). Kreme sadrže više vode, vlaže kožu i pogodne su za veće površine tijela. Masti mogu djelovati okluzivno, stoga ih nanosimo na manje površine (npr. lice i pelensku regiju). Prikladnije su tijekom hladnih, zimskih mjeseci.

Njega pupka - Prvih nekoliko tjedana života, dok pupčani bataljak ne ispadne i rana u potpunosti ne zacijeli, preporučuje se "suho pranje", to jest brisanje djeteta vlažnom krpicom. Pupak i okolnu kožu treba držati suhima i čistima. Toaletu pupčanog bataljka, a zatim i ranice koja zaostaje nakon njegova otpadanja, najbolje je obavljati dva puta dnevno, i to sterilnim kompresama i otopinom antiseptika (sprej). Važno je izabrati antiseptik čija je uporaba dopuštena u novorođenačkoj dobi. Ako se uoči bilo kakva promjena (npr. crvenilo ili vlaženje kože pupka i okoline), potrebno je posavjetovati se s pedijatrom.

Njega pelenske regije - Koža pelenske regije zauzima posebno mjesto u njezi dječje kože. Utjecaj mehaničkih (trljanje pelena), fizičkih (vlažnost, okluzija) i kemijskih čimbenika (amonijak iz mokraće, enzimi iz stolice) stvara predispoziciju za razvoj pelenskog dermatitisa (upala kože pelenske regije). Svakako se preporučuju jednokratne pelene koje sadrže gel zahvaljujući kojem se mokraća brzo apsorbira i veže unutar pelene (superapsorbirajuće pelene za jednokratnu uporabu). Potrebni su često mijenjanje pelena, pranje u čistoj vodi, bez uporabe sapuna, te korištenje zaštitnih krema ili masti prilikom svakog previjanja.

Njega vlasišta - Za njegu i pranje vlasišta jednom do dva puta tjedno preporučuje se blagi dječji šampon koji ne iritira oči. Šampon valja nježno umasirati u vlasište i dobro isprati. U vlasištu se često tijekom prve godine života javlja tjemenica, koja se nerijetko može javiti i nakon prve godine života. Promjene zahvaćaju vlasište i mogu biti izražene u formi blagog ljuskanja (perutanja), preko pojave žuto-bijelih ljuski koje se lagano skidaju, pa sve do debelih masnih, ljuskavih i krustoznih naslaga ispod kojih su vidljivi crvenilo i pojačano vlaženje.

U blagim slučajevima terapija nije potrebna. Prije kupanja vlasište je potrebno šamponirati blagim sredstvom za pranje bez sapuna, potom nježno masirati, a zatim dobro isprati vodom, protrljati ručnikom i iščešljati mekanom četkom. U slučajevima jače izražene tjemenice savjetuje se prije kupanja u vlasište nježno utrljati dječje ulje, ostaviti ga da djeluje petnaestak minuta i potom vlasište nježno izmasirati i isprati. Postupak treba ponoviti prije svakog pranja. Ako ni to nije dovoljno, savjetuje se kratkotrajna uporaba šampona ili preparata koji sadrže antimikotike (sredstvo protiv gljivica). Uputno je uvijek upotrebljavati dermokozmetičke proizvode prilagođene nježnoj dječjoj koži.

TRUDNICE TREBAJU IZBJEGAVATI PESTICIDE

Djeca žena koje su u trudnoći bile izložene pesticidima kroz hranu riskiraju niži kvocijent inteligencije (IQ), pokazalo je istraživanje provedeno na Kalifornijskom sveučilištu. Majke koje su jele hranu prethodno prskanu organofosfatnim pesticidima rodile su djecu čiji su prosječni rezultati na testovima inteligencije u dobi od sedam godina bili niži od rezultata njihovih vršnjaka. Organofosfati su vrsta pesticida koji se često koriste za prskanje usjeva, ali nažalost imaju neurotoksična svojstva i potencijal za izazivanje oštećenja mozga. Istraživači savjetuju trudnicama da jedu organsku hranu, temeljito peru voće i povrće te ne koriste pesticide u kući u borbi protiv kukaca.

​Izvor: Environmental Health Perspectives, 21. travnja 2011.