JUNE ALMEIDA: žena koja je otkrila prvi koronavirus
Žena koja je otkrila prvi ljudski koronavirus, bila je kći škotskog vozača autobusa, a školu je napustila sa 16 godina
June Almeida bila je pionir tehnike imaginga virusa, a njezine zasluge ponovo dolaze u centar pozornosti za vrijeme trajanja pandemije COVID-19. Naime, doktorica Almeida je 1964. godine u svom laboratoriju u bolnici St Thomas u Londonu otkrila prvi ljudski koronavirus.
Virologinja je rođena kao June Hart 1930. godine i odrasla je u Glasgowu. Napustila je školu, a unatoč vrlo uskom formalnom obrazovanju, dobila je posao kao laboratorijski tehničar u području histopatologije u bolnici u Glasgowu. Kasnije se seli u London, gdje se 1954. godine udaje za Enriquesa Almeidau, venezuelanskog umjetnika.
Par sa svojom kćeri uskoro seli u Toronto, a June razvija iznadprosječne vještine korištenja elektronskog mikroskopa na Ontario Cancer Institute. Bila je začetnik metode vizualizacije virusa tako što je koristila protutijela kako bi agregirala viruse i učinila ih bolje vidljivima pod mikroskopom.
Njezin talent prepoznat je u Ujedinjenom Kraljevstvu, zbog čega se 1964. godine vratila i počela raditi u bolnici St Thomas u Londonu, istoj bolnici koja je danas liječila premijera Ujedinjenog Kraljevstva, Borisa Johnsona, od novog koronavirusa. Počela je surađivati s doktorom Davidom Tyrrellom koji se bavio istraživanjem prehlada u Salisburyju. Doktor Tyrrell istraživao je sekret iz nosa volontera, a sa svojim timom uspio je „uzgojiti“ nekoliko virusa koji uzrokuju prehladu. Jedan je uzorak, označen kao B814, potjecao od sekreta učenika koji su 1960. godine pohađali internat u Surreyju. Otkriveno je kako se simptomi prehlade mogu prenijeti na volontere, ali nisu mogli „uzgojiti“ virus u kulturi stanica. No, studije su pokazale mogućnost uzgajanja virusa na organima, tako da je Tyrrell postavio pitanje je li moguće vidjeti virus putem elektronskog mikroskopa. Uzorke su poslali doktorici Almeida koja je vidjela čestice virusa, a opisala ih je sličnima virusu gripe, iako nisu potpuno bili isti. Danas znamo – identificirala je prvi ljudski koronavirus. Nedugo zatim njezin je rad pao na recenziji. Stoga je i odbijeno objavljivanje s objašnjenjem da su priložene slike bile samo lošiji prikazi virusa gripe.
Novo otkriće o liniji B814 objavljeno je u British Medical Journal 1965. godine, a prve fotografije onoga što je doktorica Almeida vidjela objavljene su dvije godine kasnije u Journal of General Virology. Upravo su doktor Tyrrell i doktorica Almeida zajedno s profesorom Watersonom, voditeljem bolnice St Thomas, novu česticu imenovali koronavirusom zbog struktura nalik kruni na površini virusa.
Doktorica Almeida kasnije je radila na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Londonu gdje je dobila počasni doktorat. Svoju karijeru završava na Wellcome Institute, gdje je po njoj nazvano nekoliko patenata u području imaginga virusa. Nakon napuštanja Wellcomea, doktorica Almeida postaje instruktoricom joge. To nije dugo trajalo jer se kasnih 1980-ih godina vratila u područje virologije kada je pomogla u dobivanju fotografija novog virusa nazvanog HIV. Umrla je 2007. godine u dobi od 77 godina.
Trinaest godina nakon njene smrti njezin doprinos znanosti ubrzao je razumijevanje i otkrivanje koji se tip virusa trenutačno širi svijetom.
Virologinja je rođena kao June Hart 1930. godine i odrasla je u Glasgowu. Napustila je školu, a unatoč vrlo uskom formalnom obrazovanju, dobila je posao kao laboratorijski tehničar u području histopatologije u bolnici u Glasgowu. Kasnije se seli u London, gdje se 1954. godine udaje za Enriquesa Almeidau, venezuelanskog umjetnika.
Par sa svojom kćeri uskoro seli u Toronto, a June razvija iznadprosječne vještine korištenja elektronskog mikroskopa na Ontario Cancer Institute. Bila je začetnik metode vizualizacije virusa tako što je koristila protutijela kako bi agregirala viruse i učinila ih bolje vidljivima pod mikroskopom.
Njezin talent prepoznat je u Ujedinjenom Kraljevstvu, zbog čega se 1964. godine vratila i počela raditi u bolnici St Thomas u Londonu, istoj bolnici koja je danas liječila premijera Ujedinjenog Kraljevstva, Borisa Johnsona, od novog koronavirusa. Počela je surađivati s doktorom Davidom Tyrrellom koji se bavio istraživanjem prehlada u Salisburyju. Doktor Tyrrell istraživao je sekret iz nosa volontera, a sa svojim timom uspio je „uzgojiti“ nekoliko virusa koji uzrokuju prehladu. Jedan je uzorak, označen kao B814, potjecao od sekreta učenika koji su 1960. godine pohađali internat u Surreyju. Otkriveno je kako se simptomi prehlade mogu prenijeti na volontere, ali nisu mogli „uzgojiti“ virus u kulturi stanica. No, studije su pokazale mogućnost uzgajanja virusa na organima, tako da je Tyrrell postavio pitanje je li moguće vidjeti virus putem elektronskog mikroskopa. Uzorke su poslali doktorici Almeida koja je vidjela čestice virusa, a opisala ih je sličnima virusu gripe, iako nisu potpuno bili isti. Danas znamo – identificirala je prvi ljudski koronavirus. Nedugo zatim njezin je rad pao na recenziji. Stoga je i odbijeno objavljivanje s objašnjenjem da su priložene slike bile samo lošiji prikazi virusa gripe.
Novo otkriće o liniji B814 objavljeno je u British Medical Journal 1965. godine, a prve fotografije onoga što je doktorica Almeida vidjela objavljene su dvije godine kasnije u Journal of General Virology. Upravo su doktor Tyrrell i doktorica Almeida zajedno s profesorom Watersonom, voditeljem bolnice St Thomas, novu česticu imenovali koronavirusom zbog struktura nalik kruni na površini virusa.
Doktorica Almeida kasnije je radila na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Londonu gdje je dobila počasni doktorat. Svoju karijeru završava na Wellcome Institute, gdje je po njoj nazvano nekoliko patenata u području imaginga virusa. Nakon napuštanja Wellcomea, doktorica Almeida postaje instruktoricom joge. To nije dugo trajalo jer se kasnih 1980-ih godina vratila u područje virologije kada je pomogla u dobivanju fotografija novog virusa nazvanog HIV. Umrla je 2007. godine u dobi od 77 godina.
Trinaest godina nakon njene smrti njezin doprinos znanosti ubrzao je razumijevanje i otkrivanje koji se tip virusa trenutačno širi svijetom.
Izvor: www.bbc.com
Datum objave članka: 17. 4. 2020.
