KORONAVIRUS: plazma kao terapijska opcija

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Pretpostavlja se kako bi plazma osoba koje su preboljele infekciju mogla biti jedan od načina stavljanja pod kontrolu nove pandemije SARS-CoV-2

U trenutku pisanja članka na svijetu je zaraženo više od dva i pol milijuna ljudi novim koronavirusom, a potvrđeno je više od 184 tisuće smrtnih slučajeva. Dok se mijenjaju žarišta epidemije, a SARS-CoV-2 doživljava svoje vrhunce u različitim državama, cijeli svijet se posvetio pronalaženju lijeka za novu bolest - COVID-19.
 
Trenutačna terapija temelji se na simptomatskom liječenju i antimalariku hidroksiklorokinu koji je, prema studijama provedenima u Kini, smanjio rizik pogoršanja kod pacijenata s težim oblikom bolesti. FDA je 3. travnja 2020. godine hitnim postupkom odobrila uporabu hidroksiklorokina u terapiji novog koronavirusa, no i dalje postoje brojna pitanja o optimalnoj dozi i terapiji za COVID-19.
 
Dobar dio istraživanja fokusirao se na pronalazak protutijela koja bi se vezala za novi koronavirus i na taj način onemogućila razvoj infekcije kod zaražene osobe. Japanska tvrtka Takeda razvija kombinaciju protutijela nazvanih TAK-888 iz plazme osoba koje su preboljele SARS-CoV-2 s ciljem dobivanja novog lijeka. Slično tomu, kalifornijski Vir Pharmaceuticals testira protutijela iz seruma osoba koje su preboljele SARS-CoV iz 2003. godine te istražuje je li moguće putem tih protutijela neutralizirati novi SARS-CoV-2 iz 2019. godine.
 
Pretpostavlja se kako bi plazma osoba koje su preboljele infekciju mogla biti jedan od načina stavljanja pod kontrolu nove pandemije SARS-CoV-2. Sama teorija liječenja plazmom je vrlo jednostavna - od osobe koja je preboljela virusnu infekciju uzima se uzorak krvi i odvoje krvne stanice. Plazma, koja sadrži protutijela na preboljenu infekciju koronavirusom, injektira se u novoinficiranu osobu kako bi se njezinu imunosnom sustavu pomoglo u borbi protiv novog koronavirusa. Slikovito prikazano, injektiranjem protutijela mi imunosnom sustavu novoinficirane osobe doniramo oružje pomoću kojeg će uspješno voditi bitku protiv okupatora zvanog koronavirus.
 
Protutijela sama po sebi su proteini koje proizvode B limfociti imunosnog sustava. Oni imaju sposobnost vezanja na točno određenu ciljnu molekulu točno određenog patogena koji napada čovjeka, čime se taj isti patogen neutralizira i pokreće odgovor imunosnog sustava.
 
Objavljena kineska studija prikazuje kako su u bolnici u Shenzhenu liječnici davali plazmu koja je sadržavala neutralizirajuća protutijela petorici kritičnih pacijenata (starosti od 36 do 65 godina). Testovi na prisutnost virusa postali su negativni unutar 12 dana od transfuzije, a titar protutijela se povećao. U trenutku objavljivanja studija, tri pacijenta su bila otpuštena iz bolnice, a dva su se nalazila u stabilnom stanju.
 
No, spomenuta studija je tek preliminarna i još uvijek se njezin rezultat ne može smatrati općim pravilom. Problem je što je uzorak izuzetno malen (tek petorica pacijenata), a nije postojala ni kontrolna skupina s kojom bi se moglo usporediti „napredovanje“ bolesti.
 
Općenito postoje dva rizika od injektiranja neutralizirajućih protutijela u novoinficiranu osobu. Prvi je mogućnost širenja potencijalnih krvnih infekcija ukoliko je osoba-davatelj zaražena. Drugi je tzv. o protutijelu ovisno pogoršanje infekcije. Riječ je o mogućnosti da protutijela koja su „namijenjena“ jednom obliku koronavirusa pogoršaju infekciju drugim sojem koronaviursa.

Izvori:
Kumar GV, Jeyanthi V, Ramakrishnan S. A short review on antibody therapy for COVID-19. New Microbes and New Infections, 2020.
Shen C et al. Treatment of 5 Critically Ill Patients With COVID-19 With Convalescent Plasma. JAMA, 2020.

Datum objave članka: 23. 4. 2020.
izdvojeni proizvodi