Kako postići unutarnji mir i zašto je važan za zdravlje

Unutarnji mir je svjesno održivo stanje psihološkog i duhovnog mira, koje omogućuje spokoj unatoč vanjskim stresorima.

Uključuje prihvaćanje sadašnjeg trenutka bez osuđivanja, njegovanje samosažaljenja i upravljanje reakcijama, a ne okolnostima.

Unutarnja stabilnost potiče sreću, otpornost i osjećaj utemeljenosti.
 

Što je smirenost/staloženost?

Pronalaženje unutarnjeg mira nije samo kratki predah od stresa ili trenuci opuštanja. Stanje unutarnjeg mira može se održati smirenošću.

Smirenost je vještina koja se može naučiti, a pomaže održavanju mirnog i uravnoteženog stanja uma, bez obzira na životne uspone i padove. Drugim riječima, dobro ste ako su stvari u redu, ali dobro ste i ako se stvari ne osjećaju kao dobre.

A u svemu tome ključna je svjesnost (mindfulness).
 

• fiziološke koristi
  • smanjuje potrošnju kisika
  • smanjuje brzinu disanja
  • povećava protok krvi i usporava otkucaje srca
  • snižava razinu kolesterola i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
  • smanjuje napade anksioznosti
  • smanjuje napetost mišića
  • povećava energiju, snagu i živahnost
  • jača imunosni sustav
  • smanjuje količinu slobodnih radikala i oštećenje tkiva
  • harmonizira endokrini sustav
  • opušta živčani sustav
  • pomaže kod mršavljenja
  • …
• psihološke koristi
  • povećava razinu serotonina te utječe na raspoloženje i ponašanje
  • rješava fobije i strahove
  • pomaže u kontroli vlastitih misli
  • pomaže s fokusom i koncentracijom
  • poboljšava sposobnost učenja i pamćenja
  • povećava emocionalnu stabilnost
  • povećava produktivnost
  • poboljšava odnose kod kuće i na poslu
  • povećava sposobnost sagledavanja šire slike u određenoj situaciji
  • pročišćava karakter
  • razvija snagu volje
  • smanjuje mogućnost razvoja mentalnih bolesti
  • smanjuje agresivnost
  • pomaže u prestanku pušenja i ovisnosti o alkoholu
  • smanjuje potrebu i ovisnost o drogama, tabletama i farmaceutskim proizvodima
  • povećava vještine slušanja i empatiju
  • …
• duhovne koristi
  • dovodi tijelo, um i duh u harmoniju
  • omogućuje dublje razumijevanje sebe i drugih
  • povećava prihvaćanje sebe
  • povećava samoostvarenje
  • povećava suosjećanje
  • mijenja stav prema životu
  • pomaže u učenju oprosta
  • pomaže živjeti u sadašnjem trenutku
  • povećava sinkronizaciju u životu
  • …

Dani će biti odraz tvojih misli: ako smo mirni, ako smo sretni, cvjetat ćemo poput cvijeta i svatko u našoj obitelji, i naše cijelo društvo, osjetit će blagodat našeg mira...
Tich Nhat Hanh, Biti mir

Pravi se život živi kad se zbivaju malene promjene.
Tolstoj 

Opuštenost

Opuštenost je psihofizičko stanje u kojem smo mirni. Opuštaju se mišići i krvne žile, usporava se rad unutarnjih organa, disanje postaje dublje i polaganije, um obitava ovdje i sada.

Opuštanje pridonosi zdravlju i općoj prilagodbi, osjećaju ugode, zadovoljstva, bistrine i odmorenosti.

Kad smo mirni, lakše se usklađujemo s drugima, tj. poboljšavamo odnose, a smiren i prazan um spreman je za najzahtjevnije aktivnosti: usmjeravanjem energije i pažnje bolje i brže postižemo uspjeh i, po želji, mijenjamo negativna stanja na pozitivan način.

Opuštenost je i uvjet učinkovita učenja, jer u napetom stanju um prestaje djelovati (više od 80 posto problema s učenjem proizlazi iz straha), pa za početak treba ukloniti prijetnje i stres. Pod stresom mozak troši glukozu koju bi inače trošio za kognitivne funkcije, odumiru moždane stanice ključne za stvaranje memorije, a onemogućeno je i kreativno razmišljanje i otežana pažnja. Jer stalno napeti tražimo izvor opasnosti, pa prijetnje aktiviraju obrambene mehanizme.

Disanje

Disanje je uvjet života i zdravlja jer donosi kisik, gorivo svake stanice, a odnosi štetne tvari. Način na koji dišemo utječe na to kako se osjećamo iz trenutka u trenutak: ono je veza tijela i uma, svjesnog i nesvjesnog i glavno je za kontrolu emocija i autonomnoga živčanog sustava.

Polagani udah i izdah trbuhom može razbiti stresnu reakciju tijela, koja se odražava na psihičko i fizičko zdravlje i rezultira smirenošću uma i tijela.

Svi žudimo za unutarnjim mirom, ali u svijetu ispunjenom stalnim distrakcijama, stresom i pritiskom, pronalazak mira u sebi može se činiti gotovo nemogućim. Kako ga onda pronaći?

Pravi unutarnji mir ne dolazi od izbjegavanja životnih izazova, nego dolazi od učenja kako se s njima suočiti smireno, jasno i suosjećajno.

Uz prave prakse svjesnosti, moguće je početi prelaziti s reaktivnosti na otpornost i početi graditi dublju vezu sa sobom.

Neke od strategija svjesnosti koje mogu pomoći u postizanju trajnog osjećaja smirenosti (staloženosti) i unutarnjeg mira su: meditacija, život u sadašnjem trenutku, razvijanje pozitivnog razmišljanja, razvijati ljubav prema sebi, vježbati brigu o sebi, vizualizirati mirno mjesto, naučiti učinkovito disati, okrenuti se prirodi, biti zahvalni, raditi na prihvaćanju, vježbati neosuđivanje, potaknuti dublje veze i njegovati odnose koji hrane dušu.

Sigurno je da ove strategije nisu rješenje za sve. Potrebno je eksperimentirati i pronaći ono što nam kao osobi najviše odgovara kao jedinstveni put do unutarnjeg mira.

Zapamtite, ne pomičete planine kada nešto prakticirate. Promjene su često male, čak i neprimjetne, ali što više vježbate to više shvaćate da je mir izbor.

Dobre navike stvaraju se dan za danom, a njihovi učinci su puno veći od zbroja pojedinačnih. Stoga je najvažnije od svega jednostavno uporno vježbati.

Isto tako treba znati da je potrebno oko tri tjedna da bi neko ponašanje postalo navikom.
 

 

Meditacija

Unatoč tome što je jednostavan čin, meditacija može duboko utjecati na naše mentalno stanje. Pomaže u njegovanju smirenosti i dubljeg osjećaja mira.
 

Kako meditirati?

Pronađite ugodno mjesto daleko od gužve i vreve. Zatvorite oči, duboko udahnite i polako izdahnite. Ne brinite o tome hoćete li to učiniti savršeno; nekoliko minuta može napraviti veliku razliku.
 

 

Svjesno opuštanje

Navika svjesna opuštanja trebala bi biti dio svakodnevice, jer će bitno poboljšati kvalitetu života. Stoga mirno i opušteno samo vježbajte i vježbajte...
 

Kako se svjesno opuštati?

Svjesno opuštanje uključuje nekoliko vrsta vježbi: vježbe s naglaskom na disanje (osluškivanje zvukova, vježba pažnje, promatranje daha produbljivanje disanja, opuštanje daha) i vježbe osvještavanja tijela u prostoru (vježbe svjesnosti doživljaja tijela i putovanja tijelom).
 

Život u sadašnjosti

Koliko često se nađemo zaglavljeni u prošlosti ili osjećamo tjeskobu zbog budućnosti? Vjerojatno često. Ali poznato nam je da je sadašnji trenutak sve što zaista imamo. Zato ga treba prigrliti i živjet. Život se odvija u sadašnjosti.
 

Kako živjeti u sadašnjosti?

Kada obavljate svakodnevne zadatke poput jedenja, hodanja ili čak obavljanja kućanskih poslova, pokušajte se potpuno uroniti u iskustvo. Primijetite kako vaša okolina izgleda, zvuči, miriše i osjeća se. To je kao da svom mozgu date mini odmor, a učinak izaziva osjećaj unutarnjeg mira.
 

Razvijanje pozitivnog načina razmišljanja

Naš um je moćno sredstvo. Može djelovati kao naš najveći saveznik ili i kao naš najgori neprijatelj. Sve se svodi na način na koji ga koristimo.

Kada naučimo njegovati pozitivan način razmišljanja fokusirajući se na dobro, počinjemo razvijati svoj unutarnji mir.
 

Kako njegovati pozitivan način razmišljanja?

Započnite dan na pozitivan način. Zapišite u dnevnik ono zbog čega ste uzbuđeni ili na čemu ste zahvalni. Ako se u vas pokuša uvući negativna misao, prekrižite je i zamijenite nečim pozitivnim.
 
Ako i ne možete isprazniti um, prizovite pozitivne misli ponavljanjem sugestivnih i umirujućih riječi ili rečenica. Vježbom pozitivna razmišljanja postajemo manje samokritični i hrabriji.

U svakoj novoj ili zahtjevnijoj situaciji recimo sebi: ovo je prigoda da naučim nešto novo, zasigurno postoji rješenje, potrudit ću se koliko mogu. Dakle, udobno se smjestimo u mirni kutak, zatvorimo oči i postanimo svjesni protoka zraka u nosnicama. Dišući, proširimo taj osjećaj na grudni koš i trbuh.

Postanimo svjesni cijelog tijela. Ispunimo se nekom od misli, kojom želimo prizvati željeno stanje i koncentrirajmo se na nju: dopuštam si da se osjećam dobro i mirno; savršeno sam miran i pratim što radim; posve mi je ugodno; siguran sam u sebe; svakoga dana u svakom pogledu sve sam sigurniji, sve sam više samopouzdan; ili riječi: mir, tišina, smirenje...


 

Razvijanje ljubavi prema sebi

Voljenje drugih počinje ljubavlju prema sebi. Jasno nam je da to nije uvijek lako putovanje. Ali kada je riječ o unutarnjem miru, cilj je naučiti cijeniti tko ste, njegovati svoje snage i prigrliti svoje mane. Vi ste jedinstveno svoji i to je nešto što treba slaviti.
 

Kako razvijati ljubav prema sebi?

Odvojite trenutak da zapišete što volite kod sebe ili zamislite svog najboljeg prijatelja i što bi rekao da voli kod vas?

Prestanite se uspoređivati ​​s drugima, jer svaki put kada uspoređujemo sebe (naša postignuća, okolnosti, potencijal, mogućnosti) s drugima šaljemo si signal da nismo dovoljni. Čak i kada se divimo drugima, možemo lako skliznuti do samoprocjene. Ovdje vrijedi mudra izreka: "Uspoređivanje je kradljivac radosti."
 

Vježbanje brige o sebi

Briga o našoj fizičkoj, mentalnoj i emocionalnoj dobrobiti nije luksuz nego nužnost. Stoga ne zaboravimo svaki dan odvojiti vrijeme za sebe. Ne samo da to zaslužujmo, već je to i važan način njegovanja ljubavi prema sebi koja vodi do unutarnjeg mira.
 

Kako vježbati brigu o sebi?

Zakažite neko 'vrijeme za sebe' i radite ono što volite. Da, to znači staviti ga u kalendar i držati ga se! Provedite vrijeme na što god želite - kreativne igre, uzbudljiv roman, umirujuću kupku, mirnu šetnju prirodom, bavljenje hobijima poput vrtlarstva, slikanja ili čak opuštajuću jogu. Mir i zadovoljstvo prate one koji rade ono što vole - bez obzira na to što se radi.

Usporite. Za neke ljude ovo može biti najteži zadatak. Primijetite kako se obično krećete kroz dan. Žurite li doslovno od trenutka kada se probudite do trenutka kada odete u krevet? Primijetite svoje pokrete i disanje. Koliko često zaboravite jedan zadatak i prijeđete na drugi, nazivajući se pritom osobom koja obavlja više zadataka istodobno?

Shvatite svoje emocionalne okidače. Ako ne postanete svjesniji onoga što vas emocionalno pokreće, šanse da ne reagirate su ograničene.

Upoznajte se s time kako vaše tijelo reagira. Svaka misao, osjećaj i radnja registrirani su u vašem tijelu. Tijelo cijelo vrijeme razgovara odnosno šalje signale. Ono prima znakove iz vaših mentalnih poruka. Slušate li?

Prebrodite dosadu. Velika prepreka ostvarenju više mira u našim životima je potreba za stalnom zabavom. Tempo i preopterećenost informacijama modernog života rezultirali su nemogućnošću da mirno sjedimo i toleriramo tišinu i obavljanje jednog zadatka. A distrakcije svakako nisu izvor mira.
 

Vizualizacija mirnog mjesta (vođena mašta - usmjerena vizualizacija)

Usmjerena vizualizacija je sjajna tehnika opuštanja koja ima mnoge blagodati, od zdravstvenih do više strpljenja za druge.

Vizualizacija sretnog ili mirnog mjesta angažira vaš um na pozitivan i smirujući način, djelujući kao oblik mentalnog bijega od stresora i potičući osjećaj unutarnjeg mira.
 

Kako vizualizirati svoje mirno mjesto?

Zatvorite oči, umirite um zamišljajući što življe i sa što više detalja neko svoje posebno utočište, drag i lijep pejzaž i prizor kamo biste otišli radi ugode – zamislite svim čulima što želite vidjeti, čuti, omirisati, okusiti i osjetiti To može biti plaža, šuma ili čak sjećanje. Kada vas stres počne obuzimati, posjetite ovo mjesto u svom umu.

Bitni su što življa mašta i dublje zamišljanje. Pri tom treba disati duboko, polako i mirno te uživati. Ako ne želimo maštati vlastite slike, primjeri drugih mogu se naći u brojnim izvorima (internet, knjige, fotografije...).
 

 

Naučite učinkovito disati

Iako na prvi pogled zvuči glupo, činjenica je da većina nas ne koristi svoj dah u potpunosti.

Duboko, svjesno disanje može imati izrazito smirujući učinak. Ono može biti vaš prekidač za pauzu kad god osjetite da se svijet prebrzo kreće.
 

Kako učinkovito disati?

U trenucima stresa ili tjeskobe, odvojite nekoliko trenutaka i usredotočite se na svoj dah. Udahnite, zadržite dah, izdahnite, zadržite dah. Radite to svojim tempom.
 

Povežite se s prirodom

Priroda ima umirujući mentalni učinak. Provedite neko vrijeme povezujući se s prirodom kako biste u sebe usadili osjećaj mira. Ne brinite ako radite nešto previše avanturistički. To može biti nešto jednostavno, a da i dalje pruža korist.
 

Kako pristupiti prirodi?

Prošećite parkom, bavite se vrtlarstvom, promatrajte oblake kako plove ili bilo što drugo.
 

 

Vježbanje zahvalnosti

Zahvalnost može preusmjeriti vaš fokus s onoga što vam nedostaje u životu na ono što već imate. To je brz put do unutarnjeg mira.

Steknite svakodnevnu naviku bilježenja stvari na kojima ste zahvalni. Fokusiranje na dobre stvari može promijeniti način na koji gledamo na cijeli dan.

Vježbanje zahvalnosti može biti okidač za poticanje pozitivnih emocija.
 

Kako biti zahvalan?

Zapišite tri stvari koje su vam danas donijele radost. To mogu biti jednostavne stvari poput ukusnog obroka ili dobrog smijeha.

Zahvalite na svemu što jest i što imate, na povlastici što imate život i ovaj dan. Unaprijed zahvalite na duševnom miru, skladu i rastu koji će zahvalnost donijeti, i uistinu mislite na to.
 

Rad na prihvaćanju

Život je pun neizvjesnosti i elemenata koje ne možemo kontrolirati. Naše neprihvaćanje onoga što jest često nas drži u tjeskobnim stanjima.

Pokušajte priznati stvari onakvima kakve jesu, a ne onakvima kakve biste željeli da budu. To ne znači biti pasivan ili odustati, već prepoznati stvarnost situacije i raditi s njom, bez pokušaja manipuliranja ili kontrole nekontroliranog, a ne protiv nje.
 

Kako raditi na prihvaćanju?

Sljedeći put kada vam život baci nepredvidive situacije, pokušajte pustiti svoje osjećaje da dolaze i odlaze bez osuđivanja. Ponekad prihvaćanje situacije može joj oduzeti moć nad nama.
 

Vježbati neosuđivanje

Ovdje se radi o učenju promatranja svojih misli i emocija bez označavanja kao 'dobrih' ili 'loših'. Oslobodite se krivnje, ogorčenosti i osjećaja zamjeranja, jer vas te gorke emocije mogu lišiti mira. Vježbanjem neosuđivanja stvarate prostor za prihvaćanje i unutarnji mir.
 

Kako vježbati neosuđivanje?

Kada se uhvatite da osuđujete, zapamtite da je to samo misao. Proći će baš kao oblak na nebu.
 

Potaknite dublje veze

Njegujte odnose koji hrane vašu dušu. Provodite vrijeme s ljudima koji vas uzdižu i donose vam mir. To ne znači da biste trebali izbjegavati sve izazovne veze, ali pokušajte imati snažnu mrežu podrške pozitivnih i podržavajućih pojedinaca.
 

Kako poticati dublje veze?

Nazovite prijatelja/prijteljicu ili provedite vrijeme s članovima obitelji koji vam daju osjećaj da ste viđeni i podržani. Budite prisutni u tim interakcijama. Ovi trenuci zajedništva mogu nam donijeti mir na načine koje možda ne shvaćamo.
 

U današnjem ubrzanom ritmu života preplavljenog informacijama, zahtjevima i raznim distrakcijama, pronalazak trenutaka mira i jasnoće može se činiti nedostižnim.

Tu nastupa svjesnost (mindfulness), čije uključivanje u svakodnevni život nudi spas za unutarnji mir i dobrobit.

Uključivanje svjesnosti doprinosi:

• smanjenju razine stresa i anksioznosti
• boljem fizičkom zdravlju
• poboljšanju mentalne jasnoće i fokusa
• povećanju samosvijesti
• poboljšanju emocionalne regulacije
• većoj otpornosti na nedaće
• poboljšanim odnosima
• povećanoj sreći i zadovoljstvu.

Smanjenje razine stresa i anksioznosti

Jedna od najpoznatijih prednosti mindfulnessa je njegova sposobnost smanjenja stresa i anksioznosti.

Prakse svjesnosto, poput dubokog disanja i meditacije, omogućuju usklađivanje sa sadašnjim trenutkom i odvraćanje fokusa od brige o prošlosti ili budućnosti.

To pomaže smiriti um i smanjiti razinu kortizola, hormona stresa, što dovodi do opuštenijeg i usredotočenijeg stanja bića.
 

Bolje fizičko zdravlje

Prednosti mindfulnessa protežu se izvan okvira uma; one također pozitivno utječu na naše fizičko blagostanje.

Redovita praksa svjesnosti povezana je sa smanjenim krvnim tlakom, poboljšanom funkcijom imunosnog sustava i boljom kvalitetom sna.

Također može pomoći u upravljanju kroničnom boli i doprinijeti zdravijem načinu života.
 

Poboljšana mentalna jasnoća i fokus

U današnjem globalnom svijetu okruženi smo izobiljem distrakcija, što otežava održavanje fokusa na važnim zadacima.

Trenirajući um da se koncentrira na sadašnji trenutak, mindfulness poboljšava mentalnu jasnoću i izoštrava sposobnost koncentracije, što onda može dovesti do povećane produktivnosti i kreativnosti.

 

  

Povećana samosvijest

Svjesnost potiče samorefleksiju i introspekciju.

Kada odvojimo vrijeme za promatranje svojih misli i osjećaja bez osuđivanja, stječemo dublje razumijevanje sebe.

Ova samosvijest ključan je korak prema osobnom rastu i samousavršavanju.
 

Poboljšana emocionalna regulacija

Mindfulness nije samo upravljanje stresom; on se odnosi i na razumijevanje i regulaciju naših emocija.

Usklađivanjem s našim osjećajima i mislima dobivamo bolju kontrolu nad našim reakcijama.

To može rezultirati zdravijim odnosima, poboljšanom komunikacijom i većim osjećajem emocionalne ravnoteže.
 

Veća otpornost na nedaće

Mindfulness nas oprema alatima za suočavanje sa životnim izazovima.

Kada se suoče s nedaćama, osobe koje prakticiraju svjesnost često su otpornije i bolje se mogu oporaviti od neuspjeha.

Ova kvaliteta je bitna za održavanje mentalnog i emocionalnog blagostanja u suočavanju s neizbježnim usponima i padovima tijekom života.
 

Poboljšani odnosi

Mindfulness potiče empatiju, aktivno slušanje i bolje komunikacijske vještine.

Kad smo potpuno prisutni s drugima stvaramo dublje i smislenije veze, što može dovesti do zdravijih odnosa s prijateljima, obitelji i kolegama.
 

Povećana sreća i zadovoljstvo

Možda jedna od najznačajnijih prednosti svjesnosti jest njezin potencijal da poveća sreću i opće zadovoljstvo životom.

Ako se fokusiraju na sadašnji trenutak i cijene stvari i iskustva koja donose radost u život, pojedinci često doživljavaju pojačan osjećaj zahvalnosti i zadovoljstva.
 

Stoga mirno i opušteno samo vježbajte i vježbajte...

Vježbe s naglaskom na disanje

Osluškivanje zvukova

Sjednite, umirite se i zatvorite oči. Višekratno lagano uzdahnite i izdahnite, ne razmišljajući ni o čemu, osluškujte zvukove.

Ovo najjednostavnijom tehnikom disanja uspostavljamo sklad između tijela, uma i duha te postajemo ponovno svoji.

Vježba pažnje

Mirno sjednite i zatvorite oči. Polako dišite, blago usmjeravajući pažnju na disanje. Dok promatrate disanje, možda uočite da se samo mijenja brzinom, ritmom ili dubinom. Ne pokušavajte izazvati promjene.

Ako vam pažnja povremeno odluta, ako se usredotočite na osjećaje ili očekivanja, jednostavno samo vratite pažnju na disanje.

Opuštajte se tako petnaestak minuta, dva puta dnevno, a po potrebi i češće.

Nekoliko minuta prije kraja mirno sjedite sklopljenih očiju prije nego što se pokrenete.

Promatranje daha

Udobno sjednite i zatvorite oči. Usmjerite pažnju na disanje i pratite kretanje ciklusa izmjene udaha i izdaha i pokušajte zapaziti trenutke kad jedna faza prelazi u drugu.

Cilj je jedino usmjeriti pažnju na kretanje daha, a vježbu treba raditi pet minuta dnevno.

Produbljivanje disanja (počnite s izdahom)

Usredotočite pažnju na dah, ne utječući na njega; osjetite disanje kao proces koji počinje izdahom.

Radite to jednu minutu i osjetite kako se mijenja doživljaj - više smo usredotočeni na dah, aktivnije surađujemo i ne doživljavamo disanje pasivno.

Koristeći snažne međurebrane mišiće, što više izdahnemo, više ćemo i udahnuti. Cilj je produbiti disanje.

Opuštanje daha

Udobno sjedite, leđa držite uspravno (vježba se može raditi i ležeći, stojeći ili hodajući).

Tijekom vježbe jezikom dodirujete nepce i korijen zuba.

Sada u potpunosti izdahnete kroz usta sa zvukom opuštanja (huuuuuu).

Zatim zatvorite usta i tiho udahnete kroz nos i brojite u sebi do četiri.

Zatim zadržite dah i u sebi brojite do sedam.

Na kraju polagano izdahnete kroz usta i brojite do osam.

To je jedan ciklus disanja. Ponovite četiri ciklusa i nastavite normalno disati.

U početku nije važna brzina, ali s vremenom je poželjno usporavati. Vježbu izvodite barem dva puta dnevno.

Vježbu je dobro izvoditi ujutro prije meditacije i navečer prije spavanja (pomaže ponovno zaspati kod nesanice, kao i oslobađanju misli i umirenju ako smo emocionalno rastreseni).

Vježbe osvještavanja tijela u prostoru

Vježbe svjesnosti doživljaja tijela

Mirno sjednete, naslonjeni na naslon stolca, i sklopite oči.

Pokušajte nekoliko minuta doživjeti i osjetiti sve što dodirujete.

Osjetite što dodiruju prsti, šake, ruke, lakat. Osjetite kako sjedite i dodir stolca. Osjetite noge, koljena, stopala, bedra...

Kroz nekoliko trenutaka osjetite kako dišete i polako otvorite oči.

Putovanje tijelom

Ispružite se na leđa i zatvorite oči.

Odaberite različite dijelove tijela na koje ćete, isprva vrlo kratko, usmjeriti pažnju: šake, stopala, ruke, noge, trbuh, grudi, glava, itd.

Osjetite životnu energiju u tim dijelovima tijela što intenzivnije možete oko 15 sekundi.

Potom pustimo da vam pažnja projuri nekoliko puta kroz tijelo kao val, od stopala do glave i natrag. To treba potrajati samo otprilike jednu minutu.

Nakon toga osjetite tijelo iznutra u njegovoj cjelokupnosti kao jedinstveno energetsko polje i zadržite taj osjećaj nekoliko minuta. Za to vrijeme budite intenzivno prisutni, u svakoj stanici svog tijela.

Nemojmo se brinuti ako vam um uspije odvući pažnju iz tijela pa se izgubite u nekoj misli. Čim primijetite da se to dogodilo, samo vratite pažnju na unutrašnjost tijela.

Ova vježba jača imunosni sustav i moćan je oblik samoiscjeljenja.

 

Uloga glazbe u opuštanju

Umirujuća, skladna glazba sama po sebi ima važnu ulogu u opuštanju, a poželjna je pozadina i svakog vježbanja.

Inače, glazba utječe na puls, tlak, ritam disanja, tonus mišića, na biokemijske reakcije i na naše psihičko stanje. Stvara osjećaj ugode, vraća dobro raspoloženje, smanjuje doživljaj boli, smanjuje stres uravnotežujući moždane valove, naravno pod uvjetom da nam izbor glazbe odgovara.

Istu ulogu imaju i pjevanje, kretanje u ritmu, plesanje.

U svakom slučaju, valja se što više okružiti glazbom, jer ona djeluje na svako živo biće.
 

PROMJENA PONAŠANJA I RAZMIŠLJANJA

Svatko je svjestan da postoje trenuci kad smo nemirni, jadni, tužni, depresivni, i kad ne možemo učiniti nikakav napor da se usredotočimo na neku od navedenih vježbi.

Upamtimo, naše stanje mijenjamo kad se promijene vanjske ili unutarnje okolnosti.

Ako se pokrenemo, bilo kroz sport ili neku tjelesnu aktivnost, pa makar to bilo i samo čišćenje kuće, mijenjamo stanje uma, a time i osjećaje.

Već i samim hodanjem bez cilja, kao da smo najsretniji na svijetu, mijenjamo svoje stanje nabolje.

Što znači unutarnji mir?

Unutarnji mir je duboko stanje smirenosti, prihvaćanja i zadovoljstva. Znači biti u skladu sa sobom, drugima i svijetom oko sebe.

Ne radi se o uklanjanju izazova ili poteškoća, već o snalaženju u njima sa smirenim umom.
 

Kako pronaći unutarnji mir?

Da biste pronašli unutarnji mir, počnite izgrađivanjem navika koje podržavaju svjesnost i emocionalnu jasnoću.

To može uključivati ​​meditaciju, vježbe disanja, vođenje dnevnika ili jednostavno usporavanje kako biste bili prisutniji u svom svakodnevnom životu.

Unutarnji mir je nešto što njegujete tijekom vremena prilagođavajući se sebi sa strpljenjem i suosjećanjem.
 

Gdje pronalazim svoj unutarnji mir?

Unutarnji mir nije nešto što možete pronaći izvana; to je nešto što njegujete u sebi.

Radi se o prepoznavanju i prihvaćanju svojih misli i emocija, potpunom življenju u sadašnjosti i usvajanju praksi koje njeguju vašu dobrobit.

To može biti jednostavno kao odvojiti nekoliko trenutaka svaki dan da se usredotočite na dah, izrazite zahvalnost ili uživate u mirnoj šetnji prirodom.
 

Kako pronaći mir u sebi tijekom stresnih vremena?

Pronalaženje mira u sebi tijekom stresnih vremena započinje praksama uzemljenja poput dubokog disanja, meditacije i samorefleksije.

Također pomaže odmaknuti se od pretjerane stimulacije i ponovno se povezati s jednostavnim trenucima.

Zapitajte se što vam je najpotrebnije u tom trenutku i dajte si dopuštenje da usporite i reagirate nježno.
 

Što je primjer unutarnjeg mira?

Zamislite da se suočavate s izazovnom situacijom - možda stresnim danom na poslu ili svađom s voljenom osobom. Umjesto da reagirate impulzivno ili dopustite da vas tjeskoba preuzme, duboko udahnite, priznajte svoje emocije i pristupite situaciji smireno i objektivno.

Ova sposobnost održavanja stanja smirenosti i ravnoteže, čak i u teškim okolnostima, primjer je unutarnjeg mira.

Jedan po jedan svjesni trenutak i unutarnji mir je nadohvat ruke.