SLUŠANJE GLAZBE: način rješavanja stresa u vožnji?
Vožnja katkad zna biti izuzetno stresna aktivnost, pogotovo ako je osoba zapela u prometu ili je pak riječ o neiskusnom vozaču
Činjenica je da stres, među ostalim, utječe na srce, a znanstvenici su otkrili kako postoji mogućnost rješavanja tog problema. Nova studija upućuje na mogućnost da slušanje opuštajuće glazbe tijekom vožnje može pridonijeti rješavanju stresa i njegova negativnog utjecaja na srce.
Dokazano je kako je psihološki stres na dnevnoj bazi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti. Jedan od izvora stresa (tzv. stresora) zasigurno je vožnja, bilo da je riječ o stresorima povezanima s gužvom u prometu, bilo da je riječ o anksioznosti koja se javlja kod neiskusnih vozača.
Novo istraživanje, u kojemu su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta São Paulo, Sveučilišta u Oxfordu i Sveučilišta u Parmi, objavljeno je u časopisu Complementary Therapies in Medicine, a upućuje na činjenicu da glazba pomaže u smanjivanju stresa kod neiskusnih vozača.
Za potrebe studije znanstvenici su odabrali pet volonterki od 18 do 23 godine te dobrog zdravstvenog stanja koje nisu redoviti vozači. Točnije, ne voze više od dva puta tjedno, a svoje vozačke dozvole stekle su maksimalno sedam godina prije početka istraživanja. Takav odabir volonterki leži u činjenici da su osobe koje češće voze znatno prilagođenije stresnim situacijama u prometu, a samim time i reakcije su im primjerenije. Kako se htjelo izbjeći potencijalni utjecaj spolnih hormona, znanstvenici su odlučili da u istraživanju sudjeluju samo žene.
Volonterke su sudjelovale u dva eksperimenta. U prvom eksperimentu sudionice su morale voziti 20 minuta tijekom rush houra 3 kilometra dugu rutu u jednom od najprometnijih dijelova Marílije u Brazilu. U ovom slučaju glazba tijekom vožnje nije puštana. Drugoga dana proveden je novi eksperiment, koji je zapravo jednak prvome, ali uz malu izmjenu - ovaj je put tijekom vožnje puštana instrumentalna glazba.
U oba slučaja ispitanice nisu vozile svoje automobile. Ta je mjera bila nužna jer da su volonterke vozile poznate automobile, postojala bi mogućnost da se tijekom vožnje smanji stresna situacija.
Za mjerenje učinka stresa korišteni su monitori kojima je praćen njihov rad srca u realnome vremenu (tzv. holteri). Analizom dobivenih podataka otkriveno je da je promjena srčanoga ritma tijekom stresne situacije veća ako glazba nije prisutna.
Dakle, kad god sjednete u automobil, uključite radio i uživajte u vožnji uz popratnu glazbu.
Dokazano je kako je psihološki stres na dnevnoj bazi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti. Jedan od izvora stresa (tzv. stresora) zasigurno je vožnja, bilo da je riječ o stresorima povezanima s gužvom u prometu, bilo da je riječ o anksioznosti koja se javlja kod neiskusnih vozača.
Novo istraživanje, u kojemu su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta São Paulo, Sveučilišta u Oxfordu i Sveučilišta u Parmi, objavljeno je u časopisu Complementary Therapies in Medicine, a upućuje na činjenicu da glazba pomaže u smanjivanju stresa kod neiskusnih vozača.
Za potrebe studije znanstvenici su odabrali pet volonterki od 18 do 23 godine te dobrog zdravstvenog stanja koje nisu redoviti vozači. Točnije, ne voze više od dva puta tjedno, a svoje vozačke dozvole stekle su maksimalno sedam godina prije početka istraživanja. Takav odabir volonterki leži u činjenici da su osobe koje češće voze znatno prilagođenije stresnim situacijama u prometu, a samim time i reakcije su im primjerenije. Kako se htjelo izbjeći potencijalni utjecaj spolnih hormona, znanstvenici su odlučili da u istraživanju sudjeluju samo žene.
Volonterke su sudjelovale u dva eksperimenta. U prvom eksperimentu sudionice su morale voziti 20 minuta tijekom rush houra 3 kilometra dugu rutu u jednom od najprometnijih dijelova Marílije u Brazilu. U ovom slučaju glazba tijekom vožnje nije puštana. Drugoga dana proveden je novi eksperiment, koji je zapravo jednak prvome, ali uz malu izmjenu - ovaj je put tijekom vožnje puštana instrumentalna glazba.
U oba slučaja ispitanice nisu vozile svoje automobile. Ta je mjera bila nužna jer da su volonterke vozile poznate automobile, postojala bi mogućnost da se tijekom vožnje smanji stresna situacija.
Za mjerenje učinka stresa korišteni su monitori kojima je praćen njihov rad srca u realnome vremenu (tzv. holteri). Analizom dobivenih podataka otkriveno je da je promjena srčanoga ritma tijekom stresne situacije veća ako glazba nije prisutna.
Dakle, kad god sjednete u automobil, uključite radio i uživajte u vožnji uz popratnu glazbu.
Izvor: https://www.medicalnewstoday.com
Datum objave članka: 19. 11. 2019.