Recept za bolje mentalno zdravlje

Znanstvenici se već dugi niz godina bave proučavanjem dobrobiti vježbanja na zdravlje, a marketinška industrija traženjem najboljeg načina kako doprijeti do ljudi i podići njihovu svijest o važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću.

U posljednjih nekoliko godina poseban naglasak stavlja se na osvještavanje problema pretilosti i sjedilačkog načina života (najčešćeg uzroka deformacija kralježnice - skolioze, kifoze, lordoze, kao i lošeg mišićnog tonusa, što rezultira brojnim ozljedama lokomotornog sustava), povećanog broja srčanožilnih bolesti i bolesti dišnog sustava.

Međutim, osim fizičkih prednosti bavljenja sportom, u posljednjih deset godina svjedočimo i spoznaji da tjelovježba ima značajan utjecaj i u prevenciji različitih emocionalnih problema. Brojni znanstvenici vjeruju da tjelovježba postaje tretman za poboljšanje općeg stanja osobe kod koje se razvio određeni mentalni zdravstveni problem. Uz to, smatraju da tjelovježba pozitivno utječe na naše raspoloženje, prihvaćanje slike o vlastitom tijelu, tjeskobu, samopouzdanje, zadovoljstvo i otpornost na stres.

S obzirom na mogućnost održavanja i poboljšanja psihičkog stanja pojedinca, utjecaj tjelovježbe promatra se kao:

• jedan od čimbenika kojima je moguće smanjiti ili poništiti negativne učinke stresa
• čimbenik kratkoročnih promjena raspoloženja
• sredstvo postizanja osjećaja zadovoljstva i podizanja razine samopouzdanja.

Utjecaj tjelesne aktivnosti na psihički status pojedinca izrazito je složen fenomen, koji se istraživao većim dijelom na području ličnosti i emocija, a manjim na području kognitivnih sposobnosti. Većina istraživanja daje podatke o djelovanju tjelovježbe na raspoloženje, samopouzdanje i samopoimanje, poboljšanu sliku o vlastitom tijelu, suočavanje sa stresom, tenziju te na različita patopsihološka stanja i poremećaje (Mišigoj-Duraković i sur. 1999.).

Prema istraživanju (Brown, 1978.) koje je provedeno na 5000 studenata koji su sudjelovali na tečaju Mentalno zdravlje, gdje se kao terapija suočavanja s normalnim stresom, prilagođavanja na svakodnevne izazove i prihvaćanja depresije i anksioznosti kao rezultata lošeg planiranja i loših međuljudskih odnosa, koristila tjelovježba i tehnike self-managementa, potvrđena je ranije postavljena teza da je redovita tjelovježba povezana sa značajnim pomakom u sveukupnoj aktivaciji organizma te smanjenju anksioznosti i depresije. Negativni učinci, poput ljutnje, neprijateljstva, umora i inertnosti, bili su znatno smanjeni, a san i spavanje poboljšani. Uz to, stres zbog pisanja ispita iz matematike smanjen je kod gimnazijalaca zahvaljujući satu intenzivnoga kružnog treninga nakon testa, a u grupama koje su nakon testa imale relaksirajući sat književnosti nije primijećeno smanjenje stresa (Klein, 1994.). U određenim istraživanjima pojavljuju se i podaci o mogućnosti smanjenja doze potrebnih lijekova ako se provodi i određeni stupanj tjelovježbe, no nije ih, naravno, moguće potpuno isključiti. U nekim slučajevima pokazano je da se utjecaj antidepresiva na razinu stresa i depresivnih simptoma izjednačio s utjecajem tjelesne aktivnosti nakon šest mjeseci bavljenja tjelesnom aktivnošću.

Prema dokazima istraživanja o tjelovježbi i mentalnom zdravlju, može se potvrditi sljedeće (Morgan, Goldston 1987.):

• tjelovježba je u pozitivnoj korelaciji s mentalnim zdravljem
• tjelovježba je povezana s redukcijom stresnih emocija, poput anksioznosti
• anksioznost i depresija česti su simptomi nastali kao rezultat mentalnog stresa, a tjelovježba je povezana s ublažavanjem razine simptoma blage do srednje depresije i anksioznosti
• kod određenih depresivnih stanja često je potrebna profesionalna pomoć koja uključuje lijekove i/ili psihoterapeuta, s tjelovježbom kao dodatkom
• odgovarajuća aktivnost pokazuje dobre rezultate u redukciji različitih pokazatelja stresa, kao što su živčano-mišićna tenzija, otkucaji srca u mirovanju i vrijednosti nekih od hormona stresa
• trenutačno medicinsko mišljenje je da tjelovježba ima pozivan utjecaj na emocionalno stanje kod svih dobnih skupina i kod oba spola.

Nije jednostavno samo podvući crtu i reći koje aktivnosti najbolje odgovaraju ljudima koji, primjerice, pate od depresije ili onima kojima "samo" treba malo popraviti raspoloženje. Kako bi postigli pozitivne psihičke promjene, aktivnosti je potrebno pomno odabrati, i to po određenim kriterijima. Tako se zasad smatra da najbolje rezultate kod psiholoških poremećaja (depresije, anksioznosti…) pokazuje kombinirana terapija psihoterapeuta i/ili lijekova uz tjelesno vježbanje, primjerice hodanje, plivanje, vožnju bicikla, trening snage i trčanje. Za smanjivanje simptoma depresije najbolje je baviti se kombinirano aerobnim (kontinuirano i ritmično vježbanje niskog intenziteta, poput vožnje bicikla) i anaerobnim aktivnostima (vježbanje visokog intenziteta i kratkog trajanja, poput dizanja utega), i to nekoliko tjedana.

Ako se osjećamo tjeskobno i uplašeno, aerobne vježbe mogu biti jako korisne, jer takve aktivnosti prisiljavaju vježbača da mijenja ritam disanja, što povoljno utječe na smanjenje neugodnih osjećaja. Kontinuirana aerobna aktivnost kojom se bavimo dulje vrijeme vrlo je dobra i za stvaranje otpornosti na stres i redukciju stresa.

Za podizanje raspoloženja nije bitno je li riječ o jednokratnom i kratkotrajnom (npr. oko 30 minuta) ili redovitom (svakodnevno tijekom duljeg razdoblja) vježbanju, jer i jedno i drugo ima pozitivan utjecaj na naše raspoloženje. No, da ne bismo raspoloženje samo kratkotrajno popravili, potrebno je redovito vježbati dulje razdoblje.

Vježbanje, bilo jednokratno, kratkotrajno ili dugoročno, svakako ima pozitivne učinke na naše mentalne sposobnosti. Jednokratno vježbanje može pospješiti našu sposobnost planiranja, organiziranja vremena, usmjeravanja pažnje i radno pamćenje, kratkotrajno vježbanje poboljšava sposobnost učenja, učinkovitost u donošenju odluka i procesuiranje različitih informacija, a redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću u starosti smanjuje mogućnost pojave demencije i obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

S obzirom na sve navedene dokaze i činjenicu da nam uskoro dolazi zimsko razdoblje, kad su ljudi lošijeg raspoloženja, manje se kreću, manje se druže i sjetno priželjkuju koju sunčevu zraku, nema bolje odluke nego kontaktirati stručnu osobu i za sebe odabrati odgovarajuću fizičku aktivnost koja će zadržati naš interes i volju za rad na sebi te rezultirati osjetnim promjenama i popratnim zadovoljstvom. Od sada pa nadalje svjesno donesite dobru odluku za svoje fizičko i mentalno zdravlje.