Lijek za sve ili nerealna nada

Zdrav život / Prevencija bolesti Ozren Podnar prof.

Dvojbe oko vitamina D su logične: neke od danas priznatih funkcija donedavno nisu bile poznate, jer se njegova uloga tek ispituje

Zamislite sredstvo koje izgrađuje kosti, jača imunitet i smanjuje podložnost bolestima, kao što su dijabetes, hipertenzija, infarkt i rak. Zvuči fantastično, no dio medicinskih istraživača tvrdi da takvo sredstvo postoji i da je lako dostupno. To je "najobičniji" vitamin D, tvar koju dobivamo iz riba, ribljeg ulja i obogaćenog mlijeka, te od izlaganja suncu. Unatoč lakoći pribavljanja dovoljnih količina tog vitamina, liječnici upozoravaju da je pola stanovnika njime nedovoljno opskrbljeno, a da je kod svakoga desetog djeteta njegov manjak vrlo izražen.

Unatrag nekoliko godina u Sjedinjenim Državama pokrenuta je akcija s ciljem povećanja unosa vitamina D, što uz pomoć savjeta za prilagođenu prehranu i više izlaganja suncu, što putem dodataka prehrani. Osim dodataka prehrani, porasla je i prodaja krvnih testova na vitamin D, zvanih 25OHD.

Vitamin D nalazimo na mnogim mjestima u tijelu, gdje djeluje kao aktivator i deaktivator određenih tipova stanica. Ovaj vitamin topiv u masnoćama je esencijalan za zdravlje i snagu mišića ljudi svih uzrasta. Osim otprije poznatih uloga vitamina D, utvrđeno je da je njegov manjak povezan s većim rizikom obolijevanja od karcinoma, posebno debelog crijeva, zatim šećerne bolesti tipa 2, srčanih bolesti i autoimunih bolesti tipa multiple skleroze.

S kalcijem jača kosti

Najbolje je dokumentirana uloga vitamina D u sprezi s kalcijem na čvrstoću kostiju. Istraživanje udruge Women’s Health Initiative, u kojemu su žene uzimale 400 IU (međunarodnih jedinica) plus 1000 mg kalcija, pokazalo je da ispitanice koje redovito uzimaju terapiju imaju nižu stopu prijeloma kuka.

Zbirna analiza 11 istraživanja provedenih na 52.000 ljudi potvrdila je zaštitni učinak vitamina D na kosti uz pomoć kalcija. Tako se pokazalo da između 300 i 1000 IU vitamina D uz 500 do 1200 mg kalcija 12 posto smanjuje rizik prijeloma kosti, u odnosu na ispitanike koji su dobivali placebo (fiktivnu terapiju).

Stanfordsko sveučilište u SAD-u ove je godine otkrilo da je opasnost od melanoma, potencijalno smrtonosnog raka kože, moguće smanjiti uz pomoć kombinacije kalcija i vitamina D. Žene s nemelanomskim rakom kože, koje su uzimale kalcij plus vitamin D, kasnije su imale 57 posto nižu stopu melanoma nego žene sa sličnim stanjem koje nisu uzimale ta sredstva. Korištene doze u istraživanju bile su 1000 mg kalcija i 400 međunarodnih jedinica vitamina D. "Pomalo iznenađuje taj učinak na rizik od melanoma. Izgledno je da mnogi povoljni učinci vitamina D nisu još utvrđeni", izjavio je koautor istraživanja i profesor endokrinologije, dr. David Feldman.

Osim otprije poznatih uloga vitamina D, utvrđeno je da je njegov manjak povezan s većim rizikom obolijevanja od karcinoma, posebno debelog crijeva, zatim šećerne bolesti tipa 2, srčanih bolesti i autoimunih bolesti

U drugom istraživanju vezanom uz rak, žene koje su uzimale 1000 IU vitamina D i 1500 mg kalcija imale su manju vjerojatnost obolijevanja od raka dojke u iduće četiri godine.

Potiče proizvodnju inzulina

Nedavno istraživanje obavljeno na Tuftsovom sveučilištu u Bostonu pokazalo je da ovaj vitamin snižava rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2 tako što pospješuje funkciju beta stanica u gušterači (koje proizvode inzulin) kod pacijenata u preddijabetičkom stanju. Smatra se da pojedinac ima preddijabetes ako mu je tjelesna težina prevelika, a razina šećera u krvi povišena. U istraživanju su dobrovoljci dobivali ili samo vitamin D3, samo kalcij, oboje ili placebo.

Nakon četiri mjeseca pokazalo se da vitamin D povećava aktivnost beta-stanica 15 do 30 posto i potiče proizvodnju inzulina, dok kod samog kalcija nije pronađen takav učinak. "Vitamin D mogao bi igrati ulogu u usporavanju nastanka kliničkog dijabetesa kod odraslih u visokorizičnoj grupi", napisali su autori istraživanja.

Neočekivane su spoznaje ostvarili znanstvenici s dva europska sveučilišta, otkrivši da manjak vitamina D ima veze s oslabljenim mentalnim funkcijama. David Llewellyn sa Sveučilišta u Cambridgeu izveo je istraživanje na 1700 dobrovoljaca podijeljenih u četiri skupine prema količini vitamina D u krvi: izrazito deficitarni, deficitarni, granični i optimalni. Potom su im testirane kognitivne funkcije, pri čemu je utvrđeno da su tim lošije što je niža razina vitamina D u krvi. Tako su dobrovoljci s optimalnom količinom tog vitamina na testu prošli najbolje, a oni s izraženim deficitom vitamina najlošije - čak dva puta slabije od najboljih.

U drugom istraživanju, organiziranom na Manchesterskom sveučilištu i provedenom u osam zemalja na 3100 muškaraca, ispostavilo se da ljudi s najmanje vitamina D imaju najnižu brzinu obrade podataka. Ta je korelacija najjače izražena među muškarcima starijima od 60 godina.

Dok je izvjesno da manjak vitamina D nepovoljno utječe na umne sposobnosti, nije poznato bi li nadomjesna terapija tim vitaminom poboljšala mentalne funkcije. Uz to, tek treba potvrditi bi li uzimanje visokih doza moglo spriječiti demenciju i Alzheimerovu bolest, kojima često prethodi slabljenje mentalnih funkcija.

Jedno irsko istraživanje razmotrilo je vezu između vitamina D i srčanog zdravlja. Potvrđeno je da je taj vitamin povezan sa zdravljem srca i krvnih žila tako što regulira hormone koji utječu na krvni tlak, a kontrolira i količinu kalcija u krvi. No, testiranje nadomjesne terapije s vitaminom D kao prevencije srčanih bolesti nije donijelo pozitivne rezultate.

"Istraživanja koja su provjerila učinke dodavanja vitamina D na rizik od srčane bolesti i moždanog udara dala su nejasnih ili proturječnih rezultata", poručila je Cora McGreevy, predavačica na Royal College of Surgeons u Dublinu. Prema njezinu mišljenju, manjak vitamina D mogao bi biti samo znak nekih drugih zdravstvenih poremećaja koji dovode pojedinca u opasnost od srčanog ili moždanog udara.

Nema dovoljno znanstvenih dokaza da bi dodaci prehrani s tim vitaminom mogli spriječiti većinu bolesti s kojima se povezuje. Stoga se, kaže dr. McGreevy, vitamin D ne može preporučiti kao prevencija za te bolesti iako postoje obećavajuće naznake njegove djelotvornosti.

Dvojbe čekaju razrješenje

Unatoč obećavajućim rezultatima istraživanja, većina stručnjaka upozorava: nemojte se kljukati vitaminom D na svoju ruku, jer toliko je toga još nepoznato o njegovim učincima i nuspojavama. Primjerice, neka su istraživanja dovela do zaključka da povećan unos vitamina D nekim ženama izaziva bubrežne ili mokraćne kamence.

Dok je izvjesno da manjak vitamina D nepovoljno utječe na umne sposobnosti, nije poznato bi li nadomjesna terapija tim vitaminom poboljšala mentalne funkcije

Skeptični liječnici čak dovode u pitanje uzročno-posljedičnu vezu visoke razine vitamina D s dobrim zdravljem, osim kad je riječ o zdravlju i čvrstoći kostiju, kod čega je dokazan utjecaj tog vitamina. Prema skepticima, moguće je da zdravi ljudi imaju više vitamina D zato što rade neke stvari koje kao prateću pojavu imaju povećanje razine tog vitamina, dok on sam ne utječe na zdravlje.

"Korelacija ne znači nužno uzrok i posljedicu", napomenula je dr. Joan E. Manson, profesorica na Harvardskom sveučilištu. "Ljudi su zdravi jer puno vježbaju na otvorenom, jedu ribu, ne puše i poduzimaju mjere koje pogoduju zdravlju. A sve to usput uzrokuje višu razinu vitamina D u krvi."

Dvojbe oko vitamina D su logične: neke od danas priznatih funkcija tog vitamina donedavno nisu bile poznate, jer se njegova uloga tek ispituje. Ista opaska vrijedi i za pravilno doziranje i moguće štetne pojave drugih vitaminskih i mineralnih dodataka prehrani. Nekoliko opsežnih istraživanja djelovanja vitamina A, B i E te minerala selena nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Velike doze čak su se pokazale donekle štetnima, pa je kod ljudi koji uzimaju selen otkrivena viša stopa obolijevanja od šećerne bolesti. Sve u svemu, na konačne ocjene vrijednosti vitamina D ipak ćemo morati još pričekati.
 

KOLIKO SE PREPORUČUJE VITAMINA D

Korist od pripravaka s vitaminom D mogu imati ponajprije ljudi s manjkom te tvari, kao što je slučaj i s drugim vitaminima i mineralima. Kod vitamina D, najveći rizik od deficita imaju stariji ljudi sa šećernom bolešću i bolešću bubrega, te svi koji su pretili, piju nedovoljno mlijeka, imaju tamniju put i rijetko izlaze.

Preporučena dnevna doza vitamina D iz hrane i dodataka donedavno je bila 400 međunarodnih jedinica (IU) za većinu ljudi, no velik broj liječnika smatrao je da je to nedovoljno. Stoga je preporučena dnevna doza povećana na 600 IU za odrasle do 70 godina, a 800 IU za starije od 70 godina. Maksimalna podnošljiva dnevna doza povećana je sa 2000 na 4000 IU.

Optimalna razina tog vitamina u krvi nije utvrđena, ali se većina stručnjaka slaže da je razina iznad 20 nanograma po mililitru prikladna. U posljednjih pet godina pojavili su se izvještaji prema kojima bi optimalna razina bila 30 nanograma po mililitru za odrasle, a za starije ljude još i više od toga. Kritična razina vitamina D, koja uzrokuje štetu po zdravlje, je 60 nanograma po mililitru.

 

Datum objave članka: 1. 2. 2012.