Alergijom narušena estetika

Bolesti i stanja / Alergologija i imunologija Ivana Manola dr. med., spec. dermatovenerolog

O alergiji na boje za kosu treba informirati i liječnika i stomatologa, posebice u slučaju zahvata u kojima je potrebna primjena lokalnog anestetika, jer vas alergija na PPD može učiniti osjetljivima i na druge sastojke

U povijesti, kosa je imala zaštitnu ulogu od neželjenih mehaničkih i termičkih utjecaja. Njezina biološka funkcija zaštite od sunca, mehaničkih i termičkih podražaja svedena je na minimum, a danas dominira estetska uloga kose - kosa je jedan od simbola ženske ljepote. Konačni izgled kose rezultat je djelovanja genetskih, hormonalnih i rasnih utjecaja i, dok god je zdrava i lijepa, čini nas zadovoljnima i samouvjerenima.

Ponovimo...

U našem vlasištu nalazi se oko 100.000 terminalnih vlasi, s tim da broj vlasi nije jednak u svakom vlasištu pa tako, na primjer, osobe sa svijetlom kosom (plava, crvena) imaju manji broj vlasi. Vlas u svom razvoju prolazi kroz tri faze životnog ciklusa:

  • anagena faza (faza rasta) - kod žena traje četiri do šest, a kod muškaraca dvije do četiri godine. Tijekom ove faze stanice matriksa dlake u dlačnom folikulu (koji je pod stalnim hormonalnim utjecajem) intenzivno se umnožavaju i iz njih raste dlaka. U normalnim uvjetima 85 posto vlasi kose nalazi se u anagenoj fazi.
  • katagena faza (faza mirovanja) - traje dva do tri tjedna, tijekom kojih dolazi do prestanka rasta kose.
  • telogena faza (faza ispadanja) - u prosjeku traje dva do šest mjeseci. Na kraju telogene faze kosa ispada, a iz korijena počinju rasti nove dlake.

Glavni krivci vanjskih oštećenja

Vanjska oštećenja vlasi najčešće su posljedica dekorativnih zahvata. Uzroci mogu biti mehaničke, fizikalne ili kemijske prirode. Od mehaničkih uzroka najčešći je češljanje oštrim češljem ili najlonskom četkom. Najčešći fizikalni uzroci su sušenje kose izrazito toplim zrakom i njezino pretjerano izlaganje suncu. Među vodećim kemijskim uzrocima oštećenja vlasi treba istaknuti bojanje kose, primjenu visoke koncentracije sredstava za izbjeljivanje te neodgovarajućih sredstava za pranje i njegu kose.

Pet posto osjetljivih na boje za kosu

Kako bismo dobili željenu nijansu boje kose, u većini slučajeva koriste se trajne (permanentne) i polutrajne (semipermanentne) boje, na koje u većini slučajeva nema nikakvih reakcija. No, u oko pet posto osoba koje koriste boje za kosu javljaju se lokalne reakcije po tipu kontaktnog dermatitisa ili urtikarije, dok su sistemske reakcije tipa anafilaksije znatno rjeđe.

Alergijske reakcije najčešće se javljaju na sastojak paraphenylenediamin (PPD; alternativni nazivi - PPDA, Orsin™, Rodol™, Ursol™), kemijsku tvar koja se široko primjenjuje u svim polutrajnim i trajnim bojama za kosu, čak i bojama s eko-certifikatima, a ima je i u tekstilu, crnoj odjeći, trajnoj tamno obojanoj šminki (zabranjen u svim ostalim kozmetičkim proizvodima, tako da nema opasnosti u crnoj olovci za oči, maskari i drugim proizvodima), tetovažama, fotografskim filmovima, fotokopirnoj tinti, crnoj gumi i uljima. Alergije na ostale sastojke boja za kosu iznimno su rijetke. Upotreba PPD-a kao boje za kosu je popularna jer je trajna i daje prirodan izgled, a boja kose postojana je i nakon višekratnog pranja ili trajne ondulacije (minival).

PPD boje za kosu dolaze pakirane u dvije boce: jedna sadrži PPD boju, a druga aktivator. PPD je bezbojna tvar koja treba kisik kako bi postala obojana, no u djelomično oksidiranom stanju može uzrokovati alergiju kod osjetljivih osoba. Potpuno oksidiran PPD nije alergogen, tako da osjetljivi pojedinci mogu bez straha od alergije nositi perike ili krznene kapute.

Kontaktni dermatitis može biti iritativni, odnosno manifestirati se kao iritacija na mjestu primjene boje, a može biti i alergijski, koji nastaje kao posljedica alergijske reakcije na sastojak boje za kosu. Promjene su najčešće smještene na gornjim, ponekad i donjim vjeđama, uškama, u vlasištu, na licu i vratu, a manifestiraju se kao oteklina i crvenilo s mjehurićima ili bez njih, praćeni svrbežom. Kontaktna urtikarija vidi se na mjestu kontakta kao uzdignuta crvena oteklina. Anafilaksija koja se, srećom, rijetko javlja, je burna alergijska reakcija koja tipično zahvaća više organskih sustava i obično zahtijeva neodgodivo liječenje. Dijagnoza se postavlja epikutanim testiranjem.

Kako znati jeste li alergični na boju za kosu - Većina preparata za bojanje kose, posebice oni koji sadrže PPD, na ambalaži ima upozorenje da se preporučuje učiniti epikutani test prije primjene radi provjere preosjetljivosti na PPD.

Postupak u slučaju pojave PPD dermatitisa

Kod akutnog teškog dermatitisa uzrokovanog PPD bojom za kosu potrebno je isprati kosu blagim šamponom kako bi se spriječio daljnji prodor alergena. Zatim na zahvaćeni dio kože stavite oblog od dvopostotne otopine vodikova peroksida ili kalijeva permanganata razrijeđene u omjeru 1:5000, što će dovesti do potpune oksidacije PPD-a. Za skidanje nastalih krusti preporučuju se vlažni oblozi hladnog maslinova ulja. Liječenje se zatim nastavlja primjenom blagih kortikosteroidnih krema ili emulzija, a u težim slučajevima i kortikosterida u obliku tableta.

Liječenje PPD dermatitisa na ostalim dijelovima tijela (osim vlasišta) provodi se primjenom lokalnih steroida u obliku krema ili emulzija.

Što trebate znati ako ste alergični na PPD

Ako ste alergični na PPD, potrebno je izbjegavati upotrebu svih oksidacijskih tipova boja za kosu (obično pakirane u dvije boce) te o postojanju alergije informirati svog frizera. Prihvatljiva alternativa mogu biti polutrajne boje, no treba znati da oko 10 posto populacije koja ima alergijsku reakciju na PPD reagira i na polutrajne boje pa je prije njihove primjene potrebno provesti testiranje.

U zamjenu za trajnu i polutrajnu boju preporučuje se primjena biljnih boja ili boja na bazi metalnih soli, iako se njima ne postiže trajno bojanje. Zapravo, u osoba alergičnih na PPD ne postoji trajna boja za kosu koja sa sigurnošću neće izazvati alergijsku reakciju.

O alergiji na PPD treba informirati i liječnika i stomatologa, posebice u slučaju zahvata u kojima je potrebna primjena lokalnog anestetika. S obzirom na to da vas alergija na PPD može učiniti osjetljivima i na druge sastojke, trebali biste izbjegavati proizvode koji sadrže sljedeće:

  • azo boje - koriste se u polutrajnim i privremenim bojama za kosu, kemijskim olovkama, benzinu, kao boja u prehrambenim namirnicama i lijekovima,
  • benzokain i prokain - koriste se kao lokalni anestetici u medicini i stomatologiji,
  • sulfonamidi, sulfoni, sulfa lijekovi - PPD alergija povećava osjetljivost na lijekove iz ove skupine,
  • para-aminobenzojeva kiselina (PABA) - nalazi se u preparatima za zaštitu od sunca,
  • para-aminosalicilna kiselina.

PREPORUKE ZA NJEGU KOSE

- pranje blagim šamponima, brisanje suhim i toplim ručnikom, sušenje po mogućnosti prirodno ili nižom temperaturom sušila
- izbjegavati češljanje mokre kose i grubu manipulaciju
- što je dulje moguće odgađati početak bojanja kose (najmanje do 16. godine) dok sve dlake u vlasištu ne prijeđu u terminalni oblik; poželjno je koristiti prirodne boje te izbjegavati bojanje kose u kućnoj radinosti
- pomodno šišanje kose sa stanjivanjem vlasi otvara vlas i čini je nezaštićenom prema vanjskim utjecajima pa to zahtijeva poseban tretman njege kojim se zatvara nastali defekt na vlasi
- ljeti se preporučuje kosu njegovati preparatima koji u sebi imaju zaštitni faktor
- obrve i trepavice zahtijevaju brižnu njegu: redovito skidanje šminke masnom kremom, pranje i češljanje; ne preporučuje se trajno odstranjivanje dlaka s tog područja jer to može biti samo trenutačni modni hir

Datum objave članka: 1. 9. 2017.