Alopecija, ispadanje kose - uzroci i liječenje

Izraz alopecija, koji su koristili liječnici još od Hipokrata, potječe od grčke riječi za lisicu - alopex (zbog gubitka krzna kod lisičje šuge), a znači ispadanja kose. Gubitak kose prilično je česta pojava koja je češća kod starijih osoba, no svatko je može doživjeti, uključujući i djecu.
 
Pojačano ispadanje kose posljedica je djelovanja neke štetne tvari na folikul dlake, dok se on nalazi u fazi aktivna stvaranja dlake.
 
Klasifikacija gubitka kose:

• prema lokalizaciji i rasprostranjenosti - difuzno ili u ograničenim zonama
• prema krajnjem ishodu - može se razvijati postupno tijekom godina ili se dogoditi naglo
• prema temeljnom uzroku - može biti privremeno ili trajno.

Ako traje dulje od tri mjeseca, treba posjetiti dermatologa koji će preporučiti određene pretrage i pronaći uzrok.

Izraz ćelavost obično se odnosi na prekomjerno ispadanje kose s vlasišta, čemu je najčešće uzrok nasljedni gubitak kose s godinama.

Alopecija kod žena

Mnogi misle da gubitak kose pogađa samo muškarce. Međutim, procjenjuje se da će više od 50 posto žena doživjeti primjetan gubitak kose.

Najznačajniji uzrok gubitka kose kod žena je gubitak kose po ženskom uzorku, koji pogađa otprilike jednu trećinu osjetljivih žena i obično se češće javlja nakon poroda, u perimenopauzi i menopauzi, zbog načina na koje se tretira kosa ili kao posljedica kemoterapije.

Iako gubitak kose sam po sebi nije opasan, žene s gubitkom kose obično su vrlo uznemirene promjenama u svom izgledu, što se može negativno odraziti na samopouzdanje i društveni život. Nedavne studije pokazuju da se ženski uzorak gubitka kose može povezati sa stanjima koja uključuju metabolički sindrom, endokrine poremećaje i dijabetes.
 

MITOVI O GUBITKU KOSE KOD ŽENA

Ništa sa sljedećeg popisa nije točno...

   * Gubite kosu jer je previše šamponirate, ili zato što ste je obojali ili napravili trajnu.
   * Prhut uzrokuje trajni gubitak kose kod žena.
   * Stres uzrokuje trajni gubitak kose kod žena.
   * Ako obrijete glavu, kosa će ponovno izrasti dvostruko gušća.
   * Ako stojite na glavi, pojačat ćete cirkulaciju i potaknuti rast kose.
   * Ako četkate kosu u 100 poteza dnevno, to će učiniti vašu kosu zdravijom.
   * Šeširi i perike uzrokuju gubitak kose kod žena.
   * Gubitak kose pogađa samo intelektualne žene.

Dlake rastu posvuda na ljudskoj koži osim na mjestima kao što su dlanovi, tabani, vjeđe i područje pupka. Mnoge su tako fine da su gotovo nevidljive.

Rast kose ovisi o raznim činiteljima koji su dijelom prisutni u našem organizmu, a dijelom u okolini, no ne smije se zanemariti ni utjecaj životne dobi. Među važne činitelje ubrajaju se spolni hormoni - ženski spolni hormon estrogen i muški spolni hormon testosteron.

S obzirom na utjecaj spolnih hormona na rast dlake, razlikujemo tri tipa dlaka na tijelu:

• spolno neovisne - dlake koje nisu pod utjecajem spolnih hormona (obrve, trepavice, kosa na stražnjem dijelu glave)
• ambispolne - dlake pod jačim utjecajem ženskih spolnih hormona (dlake pod pazuhom i donji stidni trokut)
• muške spolne dlake - dlake pod utjecajem muških spolnih hormona (gornji stidni trokut i brada).

Učinak spolnih hormona na rast dlake također je dvojak. Estrogeni usporavaju rast dlake u fazi rasta, čime produljuju tu fazu. Testosteron potiče rast dlaka u području brade, stidnog trokuta i pazuha, a skraćuje fazu rasta dlaka u području tjemenog i postraničnog dijela glave kod osoba s nasljednom sklonošću.

Vlas kose je pretežito sastavljena je od bjelančevine keratina te predstavlja nakupinu mrtvih stanica koje nastaju kao proizvod folikula (korijena) dlake. Dok se u folikulu proizvode nove stanice, stare se izbacuju kroz površinu kože, tako da vlas koju vidimo predstavlja nakupinu tih mrtvih stanica.

Osamdeset posto strukture vlasi čine bjelančevine, od kojih je glavna keratin, koji je hidrofilan, tj. ima sposobnost vezanja vode. Keratin se proizvodi u folikulu dlake u vanjskom sloju kože.

Svaki folikul ima svoj životni ciklus koji varira od dvije do pet godina, a podijeljen je u tri faze:

• anagena faza (faza rasta) - predstavlja fazu aktivnog rasta kose koji općenito traje od dvije do osam godina; kraće dlake, poput trepavica, obrva i dlaka na rukama i nogama imaju kratku anagenu fazu, koja traje oko mjesec dana
• katagena (prijelazna) faza - vrijeme je u kojem se folikul dlake smanjuje, što traje dva do tri tjedna
• telogena faza (faza ispadanja) - faza je mirovanja koja traje oko dva do tri mjeseca i na kraju koje dlaka otpada i zamjenjuje je nova dlaka, a ciklus rasta počinje ispočetka.

Prosječna glava odrasle osobe ima oko 100.000 do 150.000 vlasi, od kojih nisu se istodobno u istoj životnoj fazi, što se može potvrditi trihogramom, tj. pregledom korijena 50 do 70 iščupanih vlasi. U normalnom nalazu utvrdit će se da je 85 posto vlasi u fazi rasta, 0,5 do jedan posto u prijelaznoj fazi, a 15 posto vlasi u fazi ispadanja.

Uzimajući u obzir da se dnevno obično gubi 50 do 100 vlasi te da je u svakom trenutku oko 85 posto kose na vlasištu u fazi rasta, pronalazak nekoliko zalutalih dlačica na četki za kosu nije nužno razlog za uzbunu.

Involucijska alopecija.  Prirodno je stanje u kojem se kosa s godinama postupno prorjeđuje. Više folikula dlake prelazi u fazu mirovanja, a preostale vlasi postaju kraće i manje ih je.
 
Androgena (nasljedna) alopecija. Najčešći je tip gubitka kose. Genetsko je stanje koje se javlja sa starenjem, a može pogoditi muškarce i žene. Muškarci s ovim stanjem (muški tip gubitka kose, slika 2), mogu početi gubiti kosu već u tinejdžerskim godinama ili u ranim dvadesetima. Karakterizira ga postupni nestanak kose s tjemena i prednjeg dijela vlasišta. Kod žena s ovim stanjem (ženski tip gubitka kose, slika 1) usporava se ciklus rasta dlake i produljuje faza mirovanja te dolazi do progresivnog stanjivanja od vrha vlasi na cijelom vlasištu, s najvećim gubitkom kose na tjemenu. Neke žene zadrže većinu svoje kose na prednjem dijelu, ali velika većina kaže da je tanja nego što je bila. Mnoge žene koje dožive androgenu alopeciju razviju je nakon menopauze, što upućuje na moguću ulogu hormona.
 

 

Alopecija areata. Autoimuno je stanje u kojem imunosni sustav pojačano reagira i napada vlastite folikule dlake, što rezultira ćelavim mrljama koje mogu varirati od malih do velikih (riječ ‘areata’ izvedena je iz latinske riječi ‘area’, što znači prazan prostor ili mrlja. U nekim slučajevima može dovesti do potpunog gubitka kose (alopecia totalis). Osim gubitka kose na tjemenu, neki ljudi gube kosu s obrva, trepavica ili drugih dijelova tijela. Kod većine ljudi s alopecijom areatom kosa ponovno izraste, iako može privremeno biti vrlo tanka i možda svjetlije boje prije nego što se vrate normalna boja i debljina.



Alopecia universalis. Označava ispadanje svih dlaka na tijelu, uključujući obrve, trepavice i stidne dlake.
 
Trihotilomanija. Najčešće se viđa kod djece, a predstavlja psihički poremećaj u kojem osoba sama sebi čupa kosu.
 
Anageni efluvij. Iznenadni je gubitak kose koji se događa u fazi rasta. Može uzrokovati ispadanje dlaka s glave, kao i s drugih dijelova tijela, uključujući obrve i trepavice. Mogući uzroci uključuju sve ono što oštećuje folikul dlake, kao što je kemoterapija, radioterapija, gljivične infekcije, autoimuna bolest i neki lijekovi. Ako osoba ima anageni efluvij zbog podvrgavanja kemoterapiji, hlađenje vlasišta tijekom postupka može pomoći. Kosa će često ponovno izrasti unutar tri do šest mjeseci nakon prestanka kemoterapije. Ako su folikuli dlake jako oštećeni, ova vrsta gubitka kose može biti trajna.
 
Telogeni efluvij. Označava privremeno stanjivanje kose na tjemenu zbog promjena u ciklusu rasta kose. Velik broj vlasi u isto vrijeme ulazi u fazu mirovanja (telogena faza) što dovodi do ispadanja kose (ponekad u šakama) i naknadnog stanjivanja. Obično nestaje sam od sebe nakon što se otkrije temeljni uzrok. Iznenadni gubitak kose može se javiti kao posljedica:

• emocionalnog ili fizičkog šoka, poput traumatskog događaja, razdoblja ekstremnog stresa ili ozbiljne bolesti, operacije, anemije, velikog gubitka težine, mentalne bolesti, smrti voljene osobe itd.
• hormonalnih promjena, poput onih nakon poroda, u menopauzi, kod sindrom policističnih jajnika (PCOS), promjena uzrokovanih kontracepcijskim pilulama itd.
• nekih drugih uzroka - pothranjenost i nedostatak vitamina ili minerala, određeni endokrini poremećaji (npr. bolesti štitnjače), početak ili prekid hormonske kontracepcije, nakon operacije kao rezultat anestezije, uslijed akutne bolesti ili teške infekcije (poput COVID-19)
• lijekova - antikoagulansi, antikonvulzivi, oralni retinoidi, beta-blokatori, lijekovi za štitnjaču, lijekovi za giht, visoke doze vitamina A itd.

 
Alopecija s ožiljcima.  Rezultira trajnim gubitkom kose. Upalna stanja kože (celulitis, folikulitis, akne) i drugi poremećaji kože (kao što su neki oblici lupusa i lichen planusa) često rezultiraju ožiljcima koji uništavaju sposobnost regeneracije kose.
 
Trakcijska alopecija. Prečvrsto ispletena i zategnuta kosa, kao i primjena raznih kozmetičkih postupaka za kosu može dovesti do trajnog gubitka kose.
 
Centralna centrifugalna cikatricijalna alopecija. Često se manifestira kao mala ćelava mrlja u središtu vlasišta koja s vremenom raste.

Do gubitka kose dolazi kada se poremeti ravnoteža, odnosno kada više kose ispada nego što raste.

Gubitak kose obično je povezan s jednim ili više uzročnih čimbenika koji mogu djelovati na životni ciklus dlake i dovesti do ispadanja kose. Ispadanje kose može biti posljedica naslijeđa, hormonalnih promjena i medicinskih stanja, nekih lijekova ili terapijskih postupaka, stresa, fizerskih i drugih tretman, kao i procesa starenja.
 
Naslijeđe. Geni koje nasljeđujemo od roditelja mogu utjecati na predispoziciju osobe za pojavu muškog ili ženskog tipa gubtika kose.
 

 

Hormonalne promjene. Hormonalni poremećaj najčešće se javlja u žena tijekom drugog do četvrtog mjeseca nakon poroda zbog smanjenja razine estrogena. Ova vrsta gubitka kose obično je prolaznog karaktera i obično nestaje unutar godinu dana ili ranije, iako u slučaju postojanja genetske sklonosti može prijeći u trajnu androgenetsku alopeciju. Ispadanje kose mogu izazvati i neka kontraceptivna sredstva i bolest jajnika kao i poremećaj rada žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (hipofize, nadbubrežne i štitne žlijezde). Uzrok može biti i pojačano izlučivanje muških spolnih hormona, androgena (koji se inače stvaraju i kod muškaraca i žena, ali u različitoj količini).
 
Mehanička i kemijska oštećenja. Kozmetički postupci, poput prečestog šamponiranja, trajne, izbjeljivanja i bojanja kose mogu pridonijeti ukupnom stanjivanju kose čineći je slabom i lomljivom. Čvrsto pletenje i zatezanje kose (trakcijska alopecija), korištenje uvijača ili vrućih uvijača i provlačenje kopči kroz čvrste kovrče također mogu oštetiti i slomiti kosu. Međutim, ti postupci ne uzrokuju ćelavost. U većini slučajeva dlake ponovno normalno rastu ako se ukloni izvor problema. Ipak, ako su folikuli dlake oštećeni, gubitak može biti trajan.
 
Lijekovi. Ispadanje kose može biti posljedica uzimanja nekih lijekova Primjeri takvih lijekova uključuju lijekove za liječenje raka (citostatici), lijekove protiv akni (vitamin A i njegovi derivati), sredstva protiv gljivica, antidepresive, beta-blokatore (lijekovi za kontrolu krvnog tlaka), lijekove za snižavanje kolesterola, antikoagulanse (npr. heparin), lijekove koji sadrže hormone (npr. testosteron, kontracepcijske pilule), lijekove za štitnjaču, lijekove protiv gihta (alopurinol) itd.
 
Terapija zračenjem (radioterapija). Također dovodi do ispadanja kose (anageni efluvij), koje može biti prolazno, ali i trajno. Kosa obično ponovno izraste nakon prestanka liječenja.
 
Opekline, ozljede. Mogu uzrokovati privremeni gubitak kose, s tim da kosa ponovno raste nakon što ozljeda zacijeli. Ako se stvori ožiljak i dođe do potpunog uništenja folikula dlake, kosa više nikada neće ponovno izrasti.
 
Bolesti i stanja. Uključuju infekcije i povišenu temperaturu (npr. upala pluća, šarlah, tuberkuloza...), infekcije vlasišta poput lišajeva (tinea capitis), poremećaj čupanja kose (trihotilomanija), kronične bolesti (npr. šećerna bolest, autoimune i maligne bolesti), bolesti štitnjače, lupus, dijabetes, anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza itd. Kod osoba koje pate od kroničnih bolesti kosa postaje tanja, bez sjaja i siromašnija pigmentom. U većini slučajeva, kada se temeljno stanje liječi, dlake će ponovno izrasti osim ako nema ožiljaka kao u nekim oblicima lupusa, lichen planusa ili folikularnih poremećaja.
 
Dijeta, manjak hranjivih tvari. Niskoproteinska dijeta ili strogo kalorijski ograničena dijeta (i brzo mršavljenje) također mogu uzrokovati privremeni gubitak kose. S gubitkom kose povezuje se nedostatak vitamina A, B, C, D i E, kao i željeza, bakra i cinka. ​
 
Intenzivan stres. Mnogi ljudi dožive opće stanjivanje vlasi nekoliko mjeseci nakon fizičkog ili emocionalnog šoka, obično nakon operativnih zahvata i velikih nesreća. Stres uzrokuje difuzno i kružno ispadanje kose koje je privremenog karaktera.
 
Kemijske tvari. Na kosu pogubno utječu kemijske tvari, kao što su teški metali, najviše olovo, živa i talij.

Glavni simptom alopecije je gubitak više kose nego inače, što može biti teže prepoznati nego što se misli.
 
Rani znakovi prekomjernog gubitka kose uključuju:

• primjećivanje više dlaka na jastuku
• puno dlaka na četki za kosu ili češlju
• gubitak više kose nego inače tijekom pranja kose.

 


Znakovi i simptomi gubitka kose:

• Postupno stanjivanje i prorjeđivanje vlasi na tjemenu. Ovo je najčešći tip gubitka kose koji pogađa ljude kako stare:
  • kod muškaraca kosa se često počinje povlačiti na rubnim dijelovima čela, a kasnije i na tjemenu
  • kod žena se vidi dio koji se proširuje - ako se razdijeli kosa, može se primijetiti kako se razdjeljak širi, što može biti znak prorijeđene kose. Sve češći obrazac gubitka kose kod starijih žena je povlačenje linije kose (frontalna fibrozna alopecija).

 

• Okruglaste ćelave mrlje. Neki ljudi gube kosu u obliku okruglih ili nepravilnih područja na tjemenu, bradi ili obrvama. Prije nego dlake otpadnu može se osjećati svrbež ili bol.
• Naglo ispadanje kose. Fizički ili emocionalni šok može uzrokovati naglo ispadanje kose. U tom slučaju, u rukama ostaje puno vlasi tijekom češljanja ili pranja kose pa čak i nakon laganog povlačenja. U ovom slučaju izraženo je sveukupno stanjivanje vlasi, ali je privremeno.
• Gubitak dlaka po cijelom tijelu. Neka stanja i medicinski tretmani, poput kemoterapije za liječenje raka, mogu rezultirati gubitkom dlaka po cijelom tijelu, koje nakon terapije obično ponovno izrastu.
• Ljuskanje koje se širi po tjemenu uz prateći svrbež. Znak je lišajeva (gljivične infekcije, tinea capitis) i može biti praćeno lomljivom kosom te crvenilom i oteklinom vlasišta.

Posavjetujte se s liječnikom u sljedećim situacijama:

• uznemireni ste upornim pojačanim ispadanjem kose
• primjećujete povlačenje linije kose (frontalna fibrozirajuća alopecija kod žena)
• primjećujete iznenadno ili lokalizirano ispadanje kose ili pojačano ispadanje prilikom češljanja ili pranja kose, što može signalizirati neko temeljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje.

Tijekom prikupljanja anamnestičkih podataka, liječnika će zanimati detalji o prehrani i rutini njege kose te o nedavnim bolestima i/ili operacijama, eventualnim životnim stresorima i obiteljskoj povijesti bolesti.
 
Tijekom pregleda svakako spomenite sve druge neobične simptome koje ste primijetili, kao što su umor, neobjašnjivi gubitak težine, vrućica, promjene u pražnjenju crijeva, osip ili druge kožne promjene na tjemenu ili tijelu, nedavne operacije ili medicinske zahvate, promjene u prehrani, podvrgavanje imunizaciji ili uzimanje lijekova.
 
Potom slijedi fizikalni pregled, nakon kojeg je moguće napraviti i određene pretrage. Pri tom je važno imati na umu da je rast kose složen proces i da će možda biti potrebno više dijagnostičkih testova kako bi se otkrilo što uzrokuje gubitak kose.
 
Test povlačenja kose. Pomaže u određivanju razvojne faze dlake. Izvodi se tako što se nježno povuče nekoliko desetaka dlaka da se vidi koliko će ih otpasti. Kod osoba s alopecijom uobičajen je gubitak oko 10 do 15 vlasi.
 
Pregled vlasišta.  Daje infomaciju o postojanju znakova ljuštenja, crvenila i gubitka kose.
 
Biopsija kože vlasišta. Izvodi se u slučaju sumnje na autoimuno stanje ili neko drugo stanje kože, a uključuje uzimanje uzoraka kože s područja vlasišta gdje je došlo do gubitka kose i njihovu analizu
 
Krvne pretrage. Služe za provjeru razine određenih vitamina i minerala (poput vitamina D, vitamina B, cinka i željeza) i razine hormona (uključujući hormone štitnjače i spolne hormone) s ciljem otkrivanja prehrambene ili hormonske neravnoteže, ali i provjeru nekih drugih parametara u dijagnostici nekih drugih medicinskih stanja na koje se eventualno sumnja.
 
Analiza vlasišta i korijena dlake. Liječnik struže uzorke s kože ili otkida nekoliko vlasi s vlasišta kako bi pregledao korijen kose pod mikroskopom. To može pomoći u određivanju infekcije kao uzroka gubitka kose.


 
Svjetlosna mikroskopija. Pregled dlake podrezane pri dnu pod svjetlosnim mikroskopom, što pomaže u otkrivanju mogućih poremećaja stabljike dlake.

Neke osobe više preferiraju ne poduzimati ništa po pitanju gubitka kose, druge ga prikrivaju na razne načine, dok treće odabiru neki od dostupnih tretmana za sprječavanje daljnjeg gubitka kose ili ponovni rast.
 
Zaustavljanje gubitka kose na neodređeno vrijeme ovisi o temeljnom uzroku. Kao opće pravilo, što prije počnete liječiti gubitak kose, veća je vjerojatnost da ćete uspjeti preokrenuti ili smanjiti stopu gubitka kose.
 
Neki uzroci gubitka kose ne mogu se poništiti. To na primjer vrijedi za oštećene folikule dlake od prenategnutih frizura, kemikalija nanesenih na kosu i oštećenja uzrokovana određenim autoimunim bolestima. U takvim slučajevima mnogi ljudi koriste perike ili umetke za kosu, dok se neki tetoviraju kako bi simulirali izgubljene obrve i trepavice.
 
Postoji niz mogućnosti liječenja gubitka kose, a najbolja opcija ovisit će o tome što uzrokuje gubitak kose.
 
U slučajevima kada je gubitak kose uzrokovan načinom stiliziranja kose (zatezanje kose - uske pletenice ili repovi, primjena kemikalija i vrućih tretmana…) liječenje znači ne raditi stvari koje su uzrokovale štetu.
 
U slučaju dokazanih nedostataka u prehrani, moguće je uzimati manjkave nutrijente u formi dodataka prehrani.
 
Ako je gubitak kose uzrokovan nekom bolešću, bit će potrebno liječenje temeljne bolesti.
 
Ako određeni lijek uzrokuje gubitak kose, liječnik može savjetovati prekid terapije spornim lijekom na nekoliko mjeseci, smanjenje doze ili uvođenje novog lijeka u terapiju. 
 
Kada je gubitak kose uzrokovan stresom ili hormonskim promjenama poput trudnoće, možda neće biti potrebno liječenje. Gubitak kose će nakon nekog vremena prestati.
 
Kortikosteroidi
 
Ako se čini da je gubitak kose povezan s nekim autoimunim stanjem, liječnik može propisati protuupalne lijekove poput kortikosteroida. Kortikosteroidima se može liječiti alopecija areata kao autoimuni poremećaj. Ako su u pitanju manja žarišta, moguća je direktna primjena kortikosteroida u područja ispadanja kose na tjemenu. Tretman može biti donekle bolan i uzrokovati stanjenje kože na mjestima ubrizgavanja. Ako su žarišta veća, kortikosteroidi se mogu primijeniti na cijelo vlasište ili, rjeđe, peroralno (na usta). Kod oralne primjene kortikosteroida treba imati na umu njegove potencijalne nuspojave, koje uključuju debljanje, metaboličke abnormalnosti, pojavu akne i menstrucijskih nepravilnosti kod žena. Njegovi pozitivni učinci često su samo privremeni. U blažim slučajevima ponekad dolazi do spontanog izlječenja i ponovnog rasta kose kroz nekoliko mjeseci. No, ako je u pitanju opsežan gubitak kose, manja je vjerojatnost ponovnog spontanog rasta.).
 
Lijekovi za liječenje (nasljedne) ćelavosti
 
Najčešće uključuju primjenu lokalnih ili oralnih lijekova, što će vjerojatno biti prvi ciklus liječenja.

1. Lijekovi koji se izdaju bez recepta  

Općenito se sastoje od krema, gelova, otopina ili pjena za lokalnu primjenu koje se nanose izravno na vlasište. Najčešći aktivni sastojak u takvim proizvodima je minoksidil.
 
Minoksidil dolazi u obliku otopine, pjene i šampona. Za postizanje najboljeg učinka, potrebno je nanositi proizvod na kožu vlasišta jednom dnevno za žene i dva puta dnevno za muškarce. Proizvodi s minoksidilom pomažu mnogim ljudima da im kosa ponovno izraste ili usporavaju stopu gubitka kose ili oboje. Kako bi se spriječilo daljnje ispadanje i pokrenuo ponovni rast kose bit će potrebno najmanje šest mjeseci tretmana, a može proći i još nekoliko mjeseci da se utvrdi je li liječenje djelotvorno. Ako se utvrdi da pomaže, treba nastaviti s korištenjem lijeka na neodređeno vrijeme kako bi se učinak zadržao.

Učinci najviše obećavaju kod mlađih ljudi koji tek počinju pokazivati znakove ćelavosti ili imaju male ćelave mrlje, dok se ne smatra učinkovitim kod muškaraca koji već imaju opsežnu mušku ćelavost.
Moguće nuspojave uključuju suhoću, svrbež i i iritaciju vlasišta, kao i neželjeni rast dlačica na susjednoj koži lica (primjerice obrazima i čelu - zato nakon nanošenja minoksidila treba oprati lice i izbjegavati dodirivaje drugih područja tijekom nanošenja). Ovaj proizvod ne bi se smjele koristiti žene ako planiraju trudnoća i tijekom same trudnoće i dojenja. 

2. Lijekovi koji se izdaju na recept  

Finasterid je lijek koji se izdaje na liječnički recept. Izvorno se koristio u većim dozama za liječenje problema s prostatom, a sada se koristi i za liječenje muške ćelavosti. Da bi se usporio gubitak kose, ovaj lijek uzima se svakodnevno. Djeluje tako što blokira inhibira enzim 5-alfa reduktazu tipa II koja pretvara testosteron u jači oblik - dihidrotestosteron i tako blokira njegov učinak u koži koji može uzrokovati gubitak kose. Mnogi muškarci koji uzimaju finasterid iskuse usporavanje daljnjeg androgenog gubitka kose, a kod nekih se čak pokaže rast nove kose. Može proći i nekoliko mjeseci da se utvrdi djeluje li, nakon čega ga treba nastaviti uzimati kako bi se zadržale sve prednosti. Finasterid možda neće djelovati dobro na muškarce starije od 60 godina. Rijetke nuspojave finasterida uključuju smanjeni seksualni nagon i seksualnu funkciju te povećan rizik od raka prostate. Finasterid ne smiju koristiti žene u reproduktivnoj dobi jer lijek može uzrokovati urođene mane, a žene koje su ili bi mogle biti trudne moraju izbjegavati dodirivanje zdrobljenih ili razlomljenih tableta.
 
Dutasterid je jači od finasterida. Djeluje tako što inhibira ne samo enzim 5-alfa reduktazu tipa II (kao i finasterid), nego blokira i enzim 5-alfa reduktazu tipa I (koji također ima učinka u pretvorbi testosterona u jači dihidrotestosteron). Nije odobren za liječenje ženskog tipa gubitka kose.
 
Spironolakton je antagonist receptora aldosterona (hormona koji potiče zadržavanje vode i natrija u tijelu, a smanjuje koncentraciju kalija u tijelu) i spada u katerogoriju diuretika, lijekova koji pojačavaju izlučivanje tekućine iz tijela. Obično se koristi u liječenju stanja poput visokog krvnog tlaka, hiperaldosteronizma (povišene razine aldosterona) te bolesti i stanja u kojima dolazi do pretjeranog zadržavanja tekućine u tijelu. No, spironolakton ujedno usporava i proizvodnju androgena, muških spolnih hormona, uključujući i testosteron. Smanjena proizvodnja androgena može usporiti napredovanje gubitka kose uzrokovang androgenom alopecijom, a može i potaknuti ponovni rast dlake. Liječnici ga propisuju kod​​ gubitka kose po ženskom tipu, moguće i u kombinaciji s oralnim kontraceptivima. Važno je napomenuti da žene u premenopauzi ne bi trebale uzimati lijekove za liječenje gubitka kose bez korištenja kontracepcije. Točna doza i/ili kombinacija lijekova koje liječnik predloži ovisi o opsegu gubitka kose i uzimaju li se paralelno drugi lijekove za gubitak kose ili neka druga stanja.
 
Transplantacija kose

Presađivanje kose moguće je rješenje kod najčešćeg tipa trajnog gubitka kose - androgenetska alopecija - za tretiranje muškog tipa gubitka kose, ali uspješno se koristi i kod žena.
 
Podrazumijeva premještanje malih komada kože s dijelova vlasišta koji sadrže aktivne folikule dlake (najčešće s područja iza uha i sa zatiljka) na ćelava područja. Novijim postupcima transplantacije kose, koji se nazivaju folikularne jedinice presađivanja kose (FUT), mogu se presaditi jedan do četiri folikula dlake vrlo blizu jedan drugome, za prirodniji izgled. Ujedno je dostupna i ekstrakcija folikularne jedinice (FUE), koja uključuje uzimanje finijih dlačica sa zatiljka za korištenje na liniji kose ili za obrve. Iako transplantirana kosa može otpasti, nova kosa obično počinje rasti iz presađenih folikula unutar nekoliko mjeseci.
 
Postupak ne zahtijeva hospitalizaciju, ali je bolan. Mogući rizici uključuju krvarenje, modrice, otekline i infekciju Za postizanje željenog učinka možda će biti potrebno više od jednog zahvata. Ipak, unatoč operaciji nasljedni gubitak kose s vremenom napreduje. Vrijedno je napomenuti da ova metoda vjerojatno neće koristiti ili pomoći osobama s ožiljnom alopecijom.
 

Ostali tretmani
 
Noviji tretmani koji se također istražuju uključuju neke oblike laserske terapije, microneedling s PRP-om i druge oralne lijekove. Mnogi od ovih tretmana još uvijek su u ranim fazama testiranja i bit će potrebno više istraživanja.
 
Plazma bogata trombocitima (PRP). Ova terapijska metoda vrsta je tzv. regenerativne medicine, i, među ostalim, namijenjena je i poticanju rasta kose. PRP se općenito proizvodi od pacijentove krvi tako što se krv centrifugira kako bi se izdvojila plazma bogata trombocitima koja se potom ubrizgava u vlasište kako bi se potaknulo otpuštanje faktora rast koji podupiru proces cijeljenja i regeneracije tkiva.
 

Mezoterapija vlasišta. Predstavlja tretman injiciranja koktela različitih aktivnih tvari u vlasište, poput hijalurona, vitamina, minerala i drugih.

Microneedling vlasišta. Predstavlja minimalno invazivan dermatološki tretman koji se sastoji od mikro uboda iglicama s ciljem stimulacije vlasišta kroz povećanje prokrvljenosti i produkciju kolagena. Može se izvoditi samostalno ili u kombinaciji s minoksidilom ili koktelom hranjivih tvari poput vitamina i minerala.
 
Laserska terapija. Većina lasera koristi lasersku tehnologiju niske razine za stimulaciju vlasišta i folikula kose potičući protok krvi i rast kose. Obično se koristi za liječenje nasljednog gubitka kose kod muškaraca i žena. Nekoliko malih studija pokazalo je da poboljšava gustoću kose. Potrebno je više studija kako bi se pokazali dugoročni učinci.
 

Treba znati da sprječavanje gubitka kose nije moguće ako je ono posljedica nekih bolesti, fizičkih stresora (poput ozljeda), starenja ili naslijeđa (gubitak kose muškog i ženskog tipa).
 
Iako se prirodni gubitak kose ne može poništiti, može se zaštititi kosa od oštećenja koja na kraju mogu dovesti do stanjivanja. U tom smisli donosimo nekoliko savjeta.
 
Budite prirodni. Ostavite svojoj kosi prirodnu boju i teksturu. Ako to nije opcija za vas, dajte kosi vremena da se oporavi između kemijskih tretmana.
 
Pranje kose.

• Mudro birajte proizvode za njegu kose - koristite šampon i regenerator (smanjuje mršenje i lomljenje kose, olakšava raščešljavanje) primjeren vašem tipu kose.
• Ako trenutno gubite kosu, perite kosu blagim dječjim šamponom.
• Osim ako nemate izrazito masnu kosu, razmislite o pranju kose svaki drugi dan ili rjeđe.
• Izbjegavajte trljanje kose ručnikom ili uvrtanje kose unutar ručnika.
• Sušite kosu na zraku.
• Ako uvijate kosu, birajte manje oštećujuće spužvaste valjke.

 
Pravilno četkajte kosu. Pravilno četkanje kose može učiniti jednako puno za stanje kose kao i bilo koji proizvod u slobodnoj prodaji. Koristeći odgovarajuću četku (umjereno tvrda četka s prirodnim vlaknima koja će manje trgati kosu ili češalj sa širokim zupcima), koristite puni potez, što je nježnijemoguće, od tjemena do vrhova kose kako biste pravilno rasporedili prirodnu masnoću kose. Izbjegavajte četkanje mokre kose jer je tada posebno lomljiva. Na mokroj kosi najbolje je koristiti češalj sa širokim zupcima.
 
Budite nježni sa svojom kosom. Izbjegavajte frizure koje jako zatežu kosu (neka frizura bude opuštena) ili smanjite napetost kose kod frizura za koje se koriste gumice, ukosnice i pletenice. Koliko god je moguće, pokušajte ne uvrtati ili trljati kosu.
 
Izbjegavajte proizvode i alate za oblikovanje kose ili ograničite njihovu uporabu. Primjeri proizvoda ili alata koji često mogu utjecati na gubitak kose uključuju sušila za kosu, grijane češljeve, vruće uvijače, pegle za kosu, proizvode za bojanje kose, sredstva za izbjeljivanje, kemijski proizvodi za izravnjavanje (relaksatori) i sl. Mogu uzrokovati suhu, lomljivu i stanjivu kosu. Ako i odlučite oblikovati kosu grijanim alatima, učinite to samo kada je kosa suha i koristite najniže moguće postavke.
 
Zaštitite kosu. Nastojte zaštiti kosu od djelovanja vanjskih uvjeta poput sunčeve svjetlosti i drugih izvora ultraljubičastog svjetla.
 
Sljedeće životne navike također mogu pomoći kod gubitka kose:

• Borite se protiv stresa. Ograničite koliko god je moguće izvore stresa. Prakticirajte tehnike za ublažavanje stresa, kao što što su masaža, aromaterapija, terapija opuštanja i sl.
• Savjetujte se s liječnikom po pitanju lijekova i/ili dodataka prehrani koje eventualno uzimate, a koji mogu uzrokovati gubitak kose.
• Prestanite pušiti i izbjegavajte pasivno pušenje. Neka istraživanja pokazuju povezanost između pušenja i ćelavosti kod muškaraca.
• Korigirajte prehrambene navike. Težite nutritivno i kalorijski uravnoteženoj prehrani. Uključite u preharnu namirnice koje osiguravaju potrebne hranjive tvari (vitamine, minerale, proteine, zdrave masti) Pokušajte uključiti mnogo željeza i proteina u međuobroke i obroke.

Gubitak kose je vrlo složena tema, a uloga prehrane u prevenciji ili liječenju može biti donekle i kontroverzna. Iako su određene hranjive tvari vitalne za proces rasta kose, povećanje unosa tih hranjivih tvari možda i neće biti od pomoći, osobito ako je u pitanju određena vrsta gubitka kose, kao što je na primjer alopecija s ožiljcima.
 
No, u svakom slučaju, postoje neke hranjive tvari koje mogu pospiješiti rast kose i trebalo bi ih uključiti u plan prehrane.

Biotin
 
Biotin, također poznat kao vitamin B7, potiče proizvodnju keratina za povećanje rasta folikula. Nedostaci biotina obično su rijetki, a najčešći su oni s dijagnosticiranim nedostatkom enzima biotinidaze. Ovaj vitamin prisutan je u mnogim namirnicama, uključujući jaja, meso, ribu, orašaste plodove, jaja, slatki krumpir i sjemenke. Preporučeni unos za odrasle je 30 mikrograma dnevno.
 
Vitamin A
 
Stanice dlake dio su tijela koji najbrže raste, stoga ima smisla da je vitamin A savršeno gorivo za taj rast. Kada tijelo apsorbira vitamin A, ono proizvodi sebum, masnu tvar koja štiti vlasište. Nedostatak vitamina A može dovesti do gubitka kose. 
 
Ako želite konzumirati više vitamina A, trebali biste konzumirati hranu s visokim udjelom beta-karotena, koji se pretvara u vitamin A. Namirnice s visokim udjelom beta-karotena uključuju slatki krumpir, bundevu, mrkvu, špinat i kelj. Možete ga pronaći i u ulju jetre bakalara, jajima, jogurtu i mlijeku.

Preporučeni dnevni unos vitamina A je do 900 mcg za muškarce i 700 mcg za žene.
 
Vitamin C
 
Oksidativni stres jedan je od glavnih čimbenika koji pridonose gubitku kose. To se događa kada u tijelu postoji neravnoteža slobodnih radikala i antioksidansa što može dovesti do neravnoteže elektrona i rezultirati gubitkom kose.
 
Rješenje je konzumiranje hrane bogate vitaminom C. koji svojim antioksidativnim djelovanjem smanjuje oštećenje kose slobodnim radikalima tako što uravnotežuju njihove elektrone. Osim toga, pomaže u proizvodnji kolagena (sprječava preranu pojavu sijedih vlasi) i apsorpciji željeza koje može pomoći rastu kose. Pušenje, konzumiranje alkohola i loša prehrana mogu dovesti do nedostatka vitamina C.
 
Budući da ga tijelo ne proizvodi, mora se uključiti u prehranu ili uzimati u obliku dodatka. Vitamina C ima u agrumima, paprici, jagodama, rajčicama. 
 
Dnevni unos vitamina C je do 90 miligrama dnevno za odrasle muškarce i 75 miligrama za odrasle žene. Uzimanje previše vitamina C može dovesti do žgaravice, grčeva u mišićima, umora, crvenila kože i mogućih bubrežnih kamenaca.
 
Vitamin D
 
Nedostatak vitamina D može dovesti do gubitka kose kao što su ženski tip gubitka kose i pretjerano ispadanje, koje je izraženije kod ljudi u dobi od 65 godina i više.
 
Da biste unijeli više vitamina D, u svoju prehranu možete uključiti masnu ribu, ulje jetre bakalara, obogaćenu hranu (žitarice, jaja, kruh, jogurt) i gljive. Alternativno, možete uhvatiti podnevne zrake sunca.

Preporučena dnevna doza za odrasle iznosi 600 IU vitamina. Uzimanje previše vitamina D može rezultirati mučninom, gubitkom težine, dezorijentacijom i problemima sa srčanim ritmom.
 
Vitamin E
 
Vitamin E također ima antioksidativna svojstva, što znači da može obuzdati oksidativni stres uravnotežujući razinu elektrona u slobodnim radikalima. Osobe osjetljivije na nedostatak vitamina E uključuju one sa zdravstvenim problemima poput Crohnove bolesti ili cistične fibroze.
 
Vitamin E možete pronaći u sjemenkama suncokreta, špinatu, avokadu i bademima. Ako planirate ići na dodatke prehrani, preporučeni dnevni unos je 15 miligrama.
 
Željezo
 
Željezo potiče proizvodnju hemoglobina, proteina koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama koje distribuiraju kisik u sve tjelesne stanice, pomažući njihovu oporavku i rastu. Nedostatak željeza može dovesti do gubitka kose, a najosjetljivije su žene.
 
Željezo ćete pronaći u namirnicama poput jaja, crvenog mesa, leće, špinata, kamenica i školjki. Ako liječnik preporuči, možete uzeti i dodatak željeza.
 
Preporučeni dnevni unos željeza je 45 mg. Imajte na umu da uzimanje previše željeza može rezultirati zatvorom, bolovima u trbuhu i povraćanjem.
 
Cink
 
Cink potiče rast kose i održava rad lojnih žlijezda koje okružuju folikule. Ako imate manjak cinka, mogli biste doživjeti gubitak kose. Najosjetljiviji na nedostatak cinka su oni koji prekomjerno piju alkohol, osobe s Crohnovom bolešću, trudnice i dojilje te osobe s kroničnim bubrežnim bolestima.

Cink sadrže mnoge uobičajene namirnice poput govedine, špinata, pšeničnih klica, sjemenki bundeve, kamenica i leće.

Preporučena dnevna doza cinka je 11 mg za muškarce i 8 mg za žene. Uzimanje previše cinka može rezultirati gubitkom apetita, grčevima i glavoboljama, a može i sniziti dobar kolesterol (HDL).