Bolest niskog higijenskog standarda

Bolesti i stanja / Opća medicina Suzana Janković dr. med.

Crijevne zaraze čine 20 posto svih zaraznih bolesti i najčešće su bolesti niskoga higijenskog standarda

Pod crijevnim zaraznim bolestima podrazumijevamo sve zarazne bolesti čiji uzročnici ulaze u organizam kroz usta i izazivaju oštećenja u probavnom sustavu. Simptomi su gotovo uvijek grčevi u trbuhu, proljev i povraćanje, a mogu se pojaviti i opći simptomi poput mučnine, vrućice, žeđi, suhih sluznica, a u slučaju dehidracije, i zatajenje bubrega. Od dehidracije su posebno ugroženi djeca (osobito dojenčad) i starije osobe, ali i one koje već imaju neku osnovnu bolest.

Izvor zaraze

Prema vrsti uzročnika i karakterističnoj kliničkoj slici, u našim krajevima najčešći su enterokolitis i salmoneloze, koje se mogu javiti i u epidemijskim razmjerima. Uzročnici tih oboljenja dospijevaju u probavni sustav uzimanjem zagađene hrane ili vode, ali i stavljanjem zagađenih predmeta u usta. Izvor zaraze je bolestan čovjek ili kliconoša koji uzročnike izlučuje iz organizma putem stolice, a u hranu dospijevaju preko njegovih ruku. Zbog tog najčešćeg načina prijenosa te bolesti zovu se i "bolesti prljavih ruku". Drugi važan čimbenik prijenosa su muhe. Njihovo značenje veće je u higijenski zaostalim krajevima i na selu.

Opasne i nevidljive količine izmeta

U pravilu se hrana zagadi vrlo malim i nevidljivim količinama izmeta, u kojima nema dovoljno zaraznih klica sposobnih izazvati bolest. No, one i izvan tijela sačuvaju sposobnost razmnožavanja u optimalnim uvjetima, a to su dovoljno hranjivih tvari i vlage te temperatura što bliža 37 °C.

Ljeti je na sobnoj temperaturi dovoljno šest do 12 sati da se klice namnože u količini koja može izazvati bolest. Duljiim stajanjem takva hrana promijenila bi svojstva i ne bi bila za uporabu. Kad se temperatura u hrani poveća do točke vrenja, svi se mikroorganizmi unište.

Prevencija prije svega

Stoga je bolje spriječiti, pa je nužno poduzeti određene preventivne mjere kako bi se pojava crijevnih zaraznih bolesti svela na najmanju moguću mjeru, odnosno smanjili razmjeri širenja zaraze kad je do nje već došlo.

Hranu treba jesti svježe pripremljenu ili termički dobro obrađenu, pogotovo ljeti. Prije njezine pripreme valja dobro oprati ruke (kao i uvijek nakon nužde), tj. voditi računa o provođenju osnovnih higijenskih mjera, a pripremljenu hranu treba konzumirati odmah. Poželjno je izbjegavati kreme i kremaste kolače, majonezu, francusku salatu, meso peradi i jaja iz neprovjerenih izvora ili ako nisu svježe pripremljena. Nakon objeda treba dobro oprati posuđe, posebno dasku za meso na kojoj se mogu zadržati njegovi ostaci.

Kad je posrijedi kupnja hrane, sigurno je da nam je čistoća trgovine važna za odluku hoćemo li u njoj kupovati. Osjetljive namirnice treba kupovati samo ako su složene u ispravne i čiste hladnjake. U restoranu je bolje naručiti toplo jelo koje se neposredno sprema, a valja biti oprezan s raznim salatama.

Ne smijemo zaboraviti da treba voditi računa i o pravilnu odlaganju otpada.

Kad je crijevna zaraza već tu...

Kako bi se izbjegla dehidracija, u liječenju akutnih infektivnih proljeva pozornost treba obratiti nadoknadi izgubljene tekućine i elektrolita na usta ili intravenski. Sljedeći je korak dijetalna prehrana radi rasterećenja upalno promijenjene sluznice crijeva. U određenim slučajevima može biti potrebna i specifična antibiotska terapija, ovisno o uzročniku (bakteriji).

Datum objave članka: 1. 6. 2007.