Izljev krvi u mozak - alarmantna situacija

Bolesti i stanja / Živčani i mentalni sustav Vida Demarin akademkinja

Nakon prsnuća krvne žile dolazi do nakupljanja krvi i stvaranja ugruška koji čini pritisak na mozak i ometa njegovu opskrbu kisikom, nakon čega se, obično iznenada, pojavljuju simptomi...

Hemoragijski moždani udar javlja se znatno rjeđe nego moždani udar ishemijskog tipa, a i mehanizam nastanka potpuno je različit. Oko 15 - 20 posto svih moždanih udara hemoragijskog su tipa i nastaju kad pukne krvna žila u mozgu i razlivena krv ošteti moždano tkivo. Iako se hemoragijski moždani udar može javiti kod svake osobe, rizik se ipak povećava s dobi. Prema nekim podacima iz stručne literature, muškarci su pod većim rizikom od žena.

Zašto puca krvna žila

Povišen krvni tlak najčešći je uzrok krvarenja u moždano tkivo. U mlađih ljudi nalazimo još jedan čest uzrok, a to je prirođena malformacija krvne žile (aneurizma ili arteriovenska malformacija). Aneurizma se razvije u slučajevima kad na jednome mjestu nije razvijen jedan od tri sloja stijenke krvne žile, zbog čega se posljedično na tom mjestu krvna žila izbočuje i poprima oblik kuglice ili vretena. S obzirom na to da je na tom mjestu stijenka tanja, može, posebno kod napora, prsnuti, kada dolazi do razlijevanja krvi po prostoru između moždanih ovojnica (subarahnoidalni prostor), a taj oblik hemoragijskog moždanog udara naziva se subarahnoidalno krvarenje. Ovisno o veličini aneurizme i mjestu gdje se nalazi (bliže površini mozga ili dublje u moždanom tkivu), indiciran je operativni zahvat i isključenje aneurizme iz optoka krvi takozvanim „klemanjem“, to jest postavljanjem zavojnice na vrat krvne žile, čime se proširenje isključi iz krvnog optoka.

Osim prsnuća aneurizme ili arterio-venske malformacije (prirođena malformacija u kojoj arterije i vene direktno komuniciraju tako da formiraju takozvani žilni tumor), hemoragijski moždani udar može još nastati zbog ozljede glave, poremećaja zgrušavanja krvi (na primjer, u slučaju hemofilije ili anemije srpastih stanica), krvarenja iz tumora mozga ili uporabe kokaina (može uzrokovati ozbiljno povišenje krvnog tlaka koji može dovesti do krvarenja).

Iznenadni i prepoznatljivi simptomi

Nakon prsnuća krvne žile dolazi do nakupljanja krvi i stvaranja ugruška (hematoma), koji čini pritisak na mozak i ometa njegovu opskrbu kisikom, nakon čega se, obično iznenada, pojavljuju simptomi koji uključuju:

  • slabost, trnce ili paralizu jedne strane lica, ruke ili noge,
  • naglu i intenzivnu glavobolju koju osobe koje, na primjer, pate od migrenske glavobolje opisuju kao glavobolju „kao nikada do sada“,
  • probleme s vidom na jednom ili oba oka,
  • gubitak ravnoteže i koordinacije te vrtoglavicu,
  • poremećaj govora - nemogućnost govora ili nerazumijevanje govora,
  • mučninu, povraćanje,
  • apatiju, pospanost, letargiju, gubitak svijesti, a katkad i epileptički napadaj,
  • zbunjenost, delirij.


U slučaju pojave navedenih simptoma potrebna je neodgodiva i žurna obrada koja uključuje neurološki pregled i primjenu metoda prikaza moždanog tkiva (kompjutorizirana tomografija mozga – CT), temeljem čega je moguće brzo ustanoviti o kojoj vrsti moždanog udara je riječ. Ako je riječ o aneurizmi, potrebno je još napraviti i angiografiju (pregled krvnih žila pomoću kontrastne neuroradiološke pretrage) kako bi se točno lociralo mjesto izljeva. Na temelju rezultata krvnih pretraga može se ustanoviti eventualno postojeći poremećaj imunosnog sustava, upala ili problem zgrušavanja krvi.

Oporavak nakon hemoragijskog moždanog udara uvelike se razlikuje od osobe do osobe, a ovisi o nekoliko čimbenika koji uključuju dob i opće zdravstveno stanje, mjesto krvarenja i opseg oštećenja

Ovisno o mjestu krvarenja te koliko je dugo mozak bio bez kisika, mogu se javiti komplikacije poput umora, problema s gutanjem, gubitka vida, oduzetosti jedne strane tijela uz oštećenje osjeta na toj strani, upale pluća, kognitivne disfunkcije (gubitak pamćenja, teškoće rasuđivanja, smetenost), edema mozga, epileptičkog napadaja, depresije, emocionalnih problema...

Neodgodiva terapijska intervencija

Iako hemoragijski moždani udar nije tako čest kao ishemijski (kada se krvna žila začepi ugruškom krvi), riječ je o vrlo teškom i ozbiljnom stanju koje zahtijeva neodgodivu dijagnostičku obradu i liječenje u jedinicama za liječenje moždanog udara ili na odjelu intenzivne skrbi.

Ako je provedivo, a ovisno o području mozga koje je zahvaćeno i veličini krvne žile, primjenjuje se endovaskularno liječenje, to jest primjena neuroradioloških metoda koje pomoću zavojnica ili podvezivanjem „zakrpaju“ nastalo puknuće i ponovno uspostave normalnu funkciju krvne žile.

U određenim je slučajevima neurokirurškim putem potrebno smanjiti tlak unutar lubanje odvođenjem krvi i tekućine pomoću katetera u venski sustav. Ako je nastao ugrušak (hematom), njega također u određenim slučajevima treba kirurški odstraniti. Postavljanje indikacije za operativni zahvat ovisi o više čimbenika, primjerice, o mjestu u mozgu na kojem je ugrušak, o njegovoj veličini, dobi bolesnika i njegovu općem stanju... Liječenje lijekovima ovisi o simptomima: kod glavobolje se propisuju lijekovi protiv bolova, kod epileptičkih napadaja antiepileptici, kod eventualne infekcije - antibiotici.

Kad se nakon akutne faze bolesti bolesnik oporavi, potrebna je neurorehabilitacija, koja se obično provodi u centrima za rehabilitaciju s ciljem smanjenja stupnja invalidnosti i poboljšanja kvalitete života oboljeloga. Oporavak nakon hemoragijskog moždanog udara uvelike se razlikuje od osobe do osobe, a ovisi o nekoliko čimbenika koji uključuju dob i opće zdravstveno stanje, mjesto krvarenja i opseg oštećenja. Obično je dugotrajan - kod nekih osoba može trajati mjesecima, pa i godinama. Kod većine bolesnika nakon hemoragijskog moždanog udara zaostane određeni stupanj invalidnosti, no uz podršku članova obitelji i stručnu pomoć, i nakon tako teškog oblika moždanog udara moguć je kvalitetan i sadržajan život.

Da bi se smanjio rizik nastanka hemoragijskog moždanog udara, preporučuje se liječiti eventualne srčane smetnje i povišen krvni tlak, održavati šećernu bolest pod kontrolom i, općenito, nastojati se što bolje saživjeti sa zdravim životnim navikama (prestati pušiti i ne počinjati pušiti, paziti na prehranu, ne zanemarivati tjelesnu aktivnost, naučiti kako se nositi sa stresom itd.).

Datum objave članka: 1. 6. 2018.