Prva pomoć kod nezgoda u dječjoj dobi 1. dio

Bolesti i stanja / Hitni medicinski postupci Igor Bićanić dr. med.

Na otvorenim, javnim prostorima djeca se najčešće ozlijede prilikom pada, a zatvoreni prostor, vlastiti dom, nosi drukčije opasnosti

"Ne diraj to, to je pec", "ne trči po stanu, past ćeš", "ne penji se na stol", "ne stavljaj figurice u usta", "ostavi bočicu, to nije za piće", samo su neka od najčešćih upozorenja koje roditelji izgovore u želji da zaštite svoje dijete od mogućih ozljeda, gušenja ili otrovanja. A upravo su padovi, gušenje stranim tijelom i otrovanja (lijekovima, raznim kemikalijama i alkoholom) najčešći uzrok nesreća kod djece u dojenačkoj i predškolskoj dobi.

Statistike pokazuju da u školskoj dobi djeca najviše stradaju u prometnim nezgodama, a padovi su drugi najčešći uzrok ozljeđivanja. Dijete je izloženo brojnim opasnostima od ozljeđivanja bez obzira na to gdje se nalazi. Na otvorenim, javnim prostorima djeca se najčešće ozlijede prilikom pada, a zatvoreni prostor, vlastiti dom, nosi drukčije opasnosti. Najopasnija prostorija u stanu za dijete je kuhinja, gdje se najčešće događaju opekline i posjekotine. Na odmoru, za ljetovanja, djeca su izložena opasnosti od utapanja te od ugriza i uboda kukaca i životinja. Upravo zbog velika broja potencijalno opasnih situacija u kojima djeca mogu naći, najveću ulogu u upoznavanju djece s tim opasnostima imaju roditelji. Uz to, važno je znati pružiti prvu pomoć ako se nesreća dogodi.

Gušenje stranim tijelom

Gušenje nastaje kao posljedica začepljenja dišnog puta, kod odraslih i veće djece naglo tijekom jela, a kod male djece tijekom igre. Osoba ne može disati, ne može govoriti i ne može kašljati. Pokušava udahnuti zrak, ali bez uspjeha. Usne i koža postaju plavkasti. Ako se ne pruži pomoć, osoba gubi svijest i za nekoliko minuta umire.

Heimlichov hvat je jednostavan postupak kojim se strano tijelo izbacuje iz dišnog puta. Pritiskom na gornji dio trbuha (ispod vrha prsne kosti) povećava se tlak u trbušnoj šupljini, s tim da istodobni porast tlaka u plućima izbacuje strano tijelo iz grkljana ili dušnika.

To je prokušana metoda koja uspijeva u većini slučajeva, ali nije bezopasna. Naime, presnažan pritisak na trbuh može ozlijediti želudac, jetru ili slezenu. Zato snagu pritiska treba prilagoditi dobi i konstituciji osobe koja se guši. Heimlichov hvat provodi se samo kod osobe s naglim i potpunim začepljenjem dišnog puta koja ne može ni disati, ni govoriti, ni kašljati.

  • Heimlichov hvat kod osobe koja stoji ili sjedi (pri svijesti) - stanite unesrećenome iza leđa i obuhvatite ga rukama. Stisnutu šaku prislonite na gornji dio trbuha, između pupka i vrha prsne kosti. Drugom šakom obuhvatite prvu. Brzo i snažno pritisnite trbuh prema unutra i gore.
  • Heimlichov hvat kod osobe koja leži (bez svijesti) - unesrećeni treba ležati na leđima. Dlanove položite na gornji dio trbuha, između pupka i vrha prsne kosti. Brzo i snažno pritisnite trbušnu stijenku prema dolje i naprijed.
  • Heimlichov hvat kod djece od godine dana do osam godina - postupak kod djeteta koje stoji ili sjedi je isti kao kod odraslih, a kod djeteta koje leži pritisak na trbuh izvodi se samo jednom rukom.
  • Postupak kod djece do godine dana - ne provodi se Heimlichov hvat. Umjesto toga dijete treba položiti potrbuške na svoju podlakticu tako da glava leži na dlanu i usmjerena je prema dolje. Drugim dlanom udarite četiri puta između lopatica.

Ostale situacije izravne ugroženosti života

Gušenje stranim tijelom samo je jedna od situacija u kojima je direktno ugrožen život djeteta, a zajedni-čka im je karakteristika da prijeti opasnost od prestanka disanja i prestanka rada srca. U takve situacije mogu se ubrojiti gubitak svijesti (ako dijete leži na leđima, zbog popuštanja tonusa mišića dolazi do zapadanja jezika u ždrijelo, pri čemu se začepi dišni put - onemogućeno je disanje, a vrlo brzo nakon toga prestaje i rad srca), zatim utapanje, različita otrovanja (npr. ugljičnim monoksidom) i sl. Zbog toga je važno znati kako pomoći djetetu koje je prestalo disati i kojem ne radi srce.

Pružanje prve pomoći kod prestanka disanja i rada srca temelji se na postupku oživljavanja koji uključuje umjetno disanje i masažu srca. Prije svega važno je znati kako otvoriti dišni put te kako se utvrđuje diše li osoba i radi li joj srce:

  • otvaranje dišnog puta - osobu bez svijesti treba okrenuti na leđa i zabaciti joj glavu podižući bradu prstima jedne ruke, dok se drugom rukom pritišće čelo. Usta moraju biti otvorena.
  • provjera disanja - da biste provjerili postoji li spontano disanje, približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenoga, držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je prikazano. Pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istodobno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenoga.
  • provjera rada srca - znakovi rada srca su: normalno disanje, kašljanje, spontani pokreti te puls nad vratnom, palčanom ili nadlaktičnom arterijom.

Specifičnosti postupka oživljavanja kod djece

Postupak kod djece do godine dana starosti

  • Dišni put se otvara podizanjem donje čeljusti i djelomičnim zabacivanjem glave.
  • Zrak se upuhuje istodobno na usta i nos djeteta. Dovoljna je količina zraka koja stane u spasiočeva usta. Umjetno disanje provodi se brzinom od oko 20 upuhivanja u minuti (tri sekunde za svaki ciklus udisaj - izdisaj).
  • Da biste odredili mjesto pritiska za masažu srca, položite kažiprst na zamišljenu liniju koja spaja prsne bradavice.
  • Jagodice srednjeg prsta i prstenjaka trebaju biti na sredini prsne kosti. Potom odmaknite kažiprst. Pritisak se izvodi jagodicama srednjeg prsta i prstenjaka. Prsnu kost treba udubiti za 1,5 - 2 cm..
  • Puls se opipava kažiprstom i srednjakom na sredini unutarnje strane nadlaktice gdje se nalazi nadlaktična arterija.

Postupak kod djece od godine dana do osam godina

  • Umjetno disanje provodi se brzinom od oko 15 upuhivanja u minuti (četiri sekunde za svaki ciklus udisaj - izdisaj).
  • Srce se masira jednom rukom. Prsnu kost treba udubiti za 2,5 - 4 cm. Masaža se provodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti.
  • Umjetno disanje i masaža srca kod djece do osam godina provodi se u ritmu 1:5 (1 upuhivanje zraka : 5 masaža srca), za razliku od postupka kod starije djece i odraslih gdje je omjer 2:15.
Datum objave članka: 1. 12. 2005.