Mala kućna ljekarna

Bolesti i stanja / Opća medicina Marina Gradinac dr. med.

Pravilnim odabirom proizvoda bez nepotrebna pretrpavanja kućne ljekarne pokrit ćete različite iznenadne situacije

Samoliječenje je trend koji se polako, ali nezaustavljivo širi i na našim prostorima, zahvaljujući sve višoj razini informiranosti o zdravom načinu življenja, suvremenim OTC proizvodima i osnovnim spoznajama o njihovu djelovanju, posebice među osobama koje nemaju formalno medicinsko ili ljekarničko obrazovanje. Lijekovi za samoliječenje mogu pomoći kod iznenadnih tegoba, no ipak ne treba zaboraviti da je osnovni korak u liječenju bilo koje bolesti posjet liječniku. Samoliječenje je dopušteno samo ako se lijek može uzimati bez neprihvatljiva rizika, pa bi ga trebalo ograničiti samo na suzbijanje simptoma kraćeg trajanja i na uporabu lijekova čije su granice sigurnosti i neškodljivosti prilično široke.

Unatoč navedenom, dobro je kod kuće imati neke lijekove koji se koriste kod najčešćih, većinom sezonskih tegoba, primjerice protiv kašlja, povišene temperature, bola, za saniranje lakših ozljeda, itd. Tome treba dodati i lijekove koje je propisao liječnik, a služe kao svakodnevna terapija u liječenju kroničnih bolesti.

Pritom ne zaboravite da proizvodi koji se kupuju u ljekarni bez liječničkog recepta mogu imati i potencijalno opasne popratne učinke, ako se ne upotrebljavaju prema uputama. Čak ni prirodni pripravci od ljekovitog bilja (biljni čajevi, kreme, masti, tinkture...) nisu posve neškodljivi, jer i oni sadrže različite djelatne tvari koje mogu štetiti zdravlju ako se nepravilno i/ili pretjerano koriste.

Što se preporučuje

Sadržaj kućne ljekarne svakako ovisi o broju ukućana, njihovoj dobi i zdravstvenom stanju, što se razlikuje od obitelji do obitelji.

Općenito, svaka kućna ljekarna trebala bi sadržavati sljedeća sredstva:

  • protiv bolova (analgetik);
  • za mjerenje tjelesne temperature (toplomjer);
  • za sniženje povišene tjelesne temperature (antipiretik);
  • protiv kašlja i/ili za olakšavanje iskašljavanja (biljni sirup);
  • aktivni ugljen (za prevenciju i liječenje probavnih tegoba i trovanja);
  • za nadoknadu tekućine i elektrolita kod povraćanja i proljeva;
  • za obradu ozljeda (univerzalni antiseptik, flaster u nekoliko veličina, sterilna gaza različitih veličina, zavoji različite širine i dužine, škarice);
  • za tretiranje alergijskih kožnih reakcija (antihistaminski gel, mast, krema).

O izboru lijekova trebalo bi se svakako posavjetovati s ljekarnikom ili liječnikom. Naime, nije svejedno koji ste lijek za sniženje temperature ili protiv bolova izabrali, što je osobito važno ako imate malu djecu. Primjerice, acetilsalicilnu kiselinu (Andol) zabranjeno je davati djeci do 12 godina starosti jer može izazvati opasne simptome skupnog naziva Reyev sindrom.

Oprez je potreban i u stanjima kao što su trudnoća i dojenje, kad su neki lijekovi kontraindicirani, kao i kod kronično oboljelih, čija terapija može djelovati u interakciji s povremeno uzetim lijekovima ili međusobno ako se nekoliko lijekova uzima istodobno, te promijeniti učinak i djelotvornost drugog lijeka.

Ne pretjerujte s količinama

Ne treba pretjerivati s količinom lijekova koje imamo kod kuće u pričuvi. Nije preporučljivo stvarati zalihe, jer lijekovi imaju rok valjanosti, nakon čijeg isteka postaju manje djelotvorni, a neki i štetni. Ako vam neki lijek iznenada zatreba, a nemate ga pri ruci, uvijek vam je na raspolaganju dežurna ljekarna.

Najmanje dva puta godišnje treba prekontrolirati stanje kućne ljekarne - čega je ponestalo, kakvi su rokovi valjanosti lijekova kojih još imate, jesu li možda neki od njih promijenili boju ili konzistenciju... Lijekove s isteklim rokom valjanosti ili oni koji su na bilo koji način promijenjeni treba na pravilan način zbrinuti, a to znači odložiti ih u za to predviđeni kontejner u ljekarni.

Napomena: U kućnoj ljekarni trebaju se nalaziti samo nužni lijekovi i svakodnevna terapija za kronične bolesti koju je propisao liječnik!

Gdje i kako čuvati lijekove

Posebnu pozornost treba obratiti na mjesto na kojem čuvamo lijekove. Ono treba biti suho, hladno, zaštićeno od svjetla i izvan dohvata djece. Kod odabira mjesta za kućnu ljekarnu ne smijemo smetnuti s uma da nema te prepreke, visine ili skrovišta koji bi spriječili male radoznalce, koji guraju svoje nosiće u svaki kutak u kući. S obzirom na to da djeca svašta guraju u usta, česta su slučajna trovanja, što je glavni razlog zašto lijekovi u kući predstavljaju potencijalnu opasnost i zbog čega morate strogo voditi računa da sve te šarene kutijice ne pohranjujete u vidokrugu ili dosegu djeteta.

Pravilnim odabirom proizvoda uz liječnički ili ljekarnički savjet moći ćete bez nepotrebna pretrpavanja kućne ljekarne "pokriti" različite iznenadne situacije koje vam se mogu dogoditi.

Datum objave članka: 1. 10. 2009.