Rak dojke i korona kriza

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti doc. prim. dr. sc.   Robert Šeparović dr. med., spec. internistički onkolog

Vjerojatno je da će korona kriza utjecati na novodijagnosticirane osobe od raka dojke na način da bi se bolest mogla dijagnosticirati tek u višem stadiju, što će utjecati na ishod liječenja i povećati potrebu za neoadjuvantnim pristupom

U svega nekoliko mjeseci korona virus se proširio širom svijeta te je od strane Svjetske zdravstvene organizacije proglašeno stanje pandemije. Uznemiravajuće vijesti koje smo putem medija dobivali iz Kine ili Italije na svu sreću nisu se kod nas ponovile u tom opsegu. Međutim, dogodila se značajna promjena u našem svakodnevnom funkcioniranju. Zatvoreni su vrtići, škole, uslužne djelatnosti, većina trgovina, ograničeno je dnevno kretanje… Neminovno, došlo je i do promjena u organizaciji zdravstvenog sustava, prvenstveno s ciljem osiguranja kapaciteta za potrebe zbrinjavanja većeg broja oboljelih od koronavirusa na razini svake zdravstvene ustanove. U tom lancu skrbi o oboljelima sudjeluju administrativne i pravne službe, nezdravstveno osoblje, farmaceuti, farmaceutska industrija, dobavljači, prijevoznici…, tako da je utjecaj pandemije na zdravstvenu skrb puno veći nego što se  inicijalno može steći dojam. Na žalost, Grad Zagreb je u ožujku 2020. godine pretrpio i jak potres, što je dodatno zakompliciralo situaciju u nastojanju održanja kontinuiteta zdravstvene skrbi s obzirom na kapacitete zagrebačkih zdravstvenih ustanova u odnosu na ostatak zemlje.
 
Kako bi se umanjio rizik proboja COVID-19 u zdravstvene ustanove uveden je čitav niz mjera, prvenstveno temeljenih na održavanju socijalne udaljenosti.  To se posljedično moralo izravno odraziti u smislu racionalizacije postupanja prema oboljelima. S obzirom da je skrb prema onkološkim bolesnicima u doba koronavirusa ostala prioritetni zadatak, sustav se morao prilagoditi novonastaloj situaciji. Sva ova zbivanja treba sagledati vrlo dinamično, jer su se informacije mijenjale iz sata u sat i trebalo je puno truda, požrtvovnosti i razumijevanja kako bi se zamišljeno i realiziralo.

Rak dojke - obolijevanje

Godišnje je u Republici Hrvatskoj oko 2700 novooboljelih od raka dojke, kod kojih je uglavnom u pitanju rani rak dojke, za kojeg smatramo da je potencijalno izlječiva bolest. Inicijalno će od svih novooboljelih, njih 10 posto u trenutku postavljanja dijagnoze raka dojke imati proširenu, znači neizlječivu bolest. Na žalost, unatoč provedenom onkološkom liječenju, u oko trećine bolesnika s ranim rakom (veliku većinu čine žene) doći će do rasapa (metastaziranja) bolesti u druge dijelove tijela, najčešće kosti, jetru i pluća, čime će bolest postati neizlječiva.

Uspjesi u liječenju raka dojke

Zadnjih desetak godina postigli smo značajne napretke u ishodu liječenja određenih podtipova raka dojke, a možemo biti vrlo ponosni i na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj dostupna većina najznačajnijih lijekova kao i dijagnostičkih postupaka. Ovaj uspjeh temelji se na etabliranju multidisciplinarnosti u pristupu, što je kod raka dojke presudan čimbenik koji izravno utječe na ukupni ishod liječenja. To je osobito važno u tzv. neoadjuvantnom pristupu, kada se prije operativnog pristupa kod ranog raka dojke primjeni neki vid sustavnog liječenja (kemoterapija i/ili biološka terapija), kojim se smanjuje veličina tumora. To posljedično olakšava kirurški zahvat i smanjuje potrebu radikaliteta u kirurškom postupanju. U određenim podtipovima raka dojke (npr. kod pojačane izraženosti HER2 proteina na površini stanice) neoadjuvantnim pristupom možemo u gotovo 80 posto bolesnica u potpunosti uništiti tumor na mikroskopskoj razini. To će se izravno translatirati u duže ukupno preživljenje, odnosno smanjenje rizika povrata bolesti u budućnosti.  
 
I u slučajevima metastatske bolesti imamo sjajne rezultate, kojima postižemo dugogodišnju kontrolu bolesti, uz očuvanje kvalitete života, prvenstveno u prethodno spomenutom HER2 pozitivnom podtipu, ali i u najvećoj populaciji oboljelih, koju čine oni čiji tumori pokazuju pojačanu izraženost estrogenskih receptora unutar stanice, a nemaju pojačanu izraženost HER2 proteina na površini stanice.

Kako postupati s rakom dojke u doba korona pandemije?

U okolnostima koje su nas sustigle, nekoliko je ključnih pitanja: kako zadržati ovu razinu skrbi o oboljelima od raka dojke u doba korona krize; kako osigurati kontinuitet opskrbe lijekovima, pravno-regulatornu održivost te u konačnici dostupnost dijagnostičko-terapijskog postupanja?
 
Onkološka zajednica na svjetskoj, kao i domaćoj razini, navela je nekoliko prioriteta:   
  • osiguranje kontinuiteta primjene započetog sustavnog liječenja (kemoterapija, imunoterapija, antihormonska, biološka itd.). To je od najvećeg značaja upravo u populaciji oboljelih od metastatske bolesti. Protokoli koji se primjenjuju u njihovu liječenju bi, po mogućnosti, trebali biti prilagođeni što rjeđem dolasku u bolnicu, kako bi se smanjila mogućnost infekcije oboljelih, ali i svih djelatnika zdravstvene ustanove koji mogu biti u potencijalnom kontaktu.
  • u slučaju iradijacije preporučeno je racionalizirati terapijski pristup u smislu što rjeđeg dolaska u bolnicu
  • u kirurškom pristupu prioritet će imati akutne kirurške komplikacije ili revizije te operativni zahvati vezani za liječenje ranog raka dojke (osobito agresivnijih podtipova poput HER2 pozitivne bolesti i trostruko negativnog raka dojke), dok će se rekonstrukcijski ili profilaktički zahvati moći privremeno odgoditi
  • sva dijagnostička procedura vezana za onkološke bolesnike, osobito novodijagnosticirane i one u aktivnom terapijskom postupanju, treba ostati prioritet
  • kontrolne preglede u zdravstvenim ustanovama osoba koje nisu u aktivnom onkološkom liječenju moguće je privremeno odgoditi na način da se oboljeli posavjetuju s odabranim liječnikom obiteljske medicine o trenutačnom zdravstvenom stanju i dijagnostičkom postupanju
  • značajna je i odgovornost oboljelih od raka dojke te članova njihovih kućanstava, odnosno obitelji. S obzirom da su oboljeli na kemoterapiji ili oni podvrgnuti operativnom zahvatu u skupini najugroženijih, nužno je zadržati svjesnost značaja održavanja socijalne udaljenosti i osobne higijene kako bi smanjili rizik za sebe, ali i sve one osobe s kojima će potencijalno biti u kontaktu.
  • u slučaju da se oboljeli od raka dojke, u kojeg je u tijeku aktivno onkološko liječenje, zarazi koronavirusom, preporučeno je napraviti pauzu u onkološkom liječenju. U tom trenutku prioritet je izlječenje od virusne infekcije.

Rak dojke u situaciji popuštanja kriznih mjera

Unatoč provedenim prioritetnim mjerama, ipak ostaje činjenica da će se smanjiti preventivni programi te da će čak i oboljeli od metastatske bolesti u strahu od infekcije ili u cilju zaštite svojih bližnjih zanemariti potrebu redovitog primanja terapije ili procjene učinkovitosti liječenja ili novonastalih simptoma. Smanjit će se broj kontrolnih pretraga, koji bi potencijalno detektirali promjenu kliničkog stanja i generirali terapijsku promjenu. S vremenom će oslabjeti discipliniranost socijalnog udaljavanja i život će se na neki način pokušati vratiti barem približno u normalu. Što to može značiti za oboljele od raka dojke?
 
Vjerojatno će korona kriza utjecati na novodijagnosticirane osobe od raka dojke. Bolest bi se mogla dijagnosticirati u višem stadiju (tumori većeg obujma te lokalno širenje u pazušne limfne čvorove), što će utjecati na ukupni ishodi liječenja i povećati potrebu neoadjuvantnog pristupa.
 
U populaciji oboljelih s proširenom bolešću mogao bi se povećati broj simptomatskih osoba koje će imati veći obujam zloćudne tumorske bolesti, čime će se povećati potreba brzog terapijskog odgovora i suportivnog i simptomatskog liječenja.
 
Rizik za oboljele od raka dojke u smislu koronavirus infekcije ostat će nepromijenjen, što znači da će se povisiti ukoliko se odstupi od provođenja mjera socijalnog udaljavanja i održavanja osobne higijene, osobito u situaciji kada članovi njihova kućanstva ili obitelji intenziviraju socijalne kontakte.

Koronavirus pandemija kao prilika za razvoj

Iz svega navedenog vidljivo je da smo se odjednom potpuno neočekivano našli u društveno nepojmljivoj situaciji, u kojoj će najranjiviji članovi naše zajednice biti pod najvećim rizikom po zdravlje.
 
Zadatak cijelog sustava je da se u najvećoj mogućoj mjeri prilagodi novonastalim uvjetima. Mislim da smo do sada kao država, zdravstveni sustav i onkološka zajednica pokazali zavidnu razinu organiziranosti i entuzijazma. Skrb o oboljelima od raka dojke zasigurno će doživjeti dodatna poboljšanja i uvjeren sam da će se u najvećoj mogućoj mjeri umanjiti izazovi proizašli iz korona krize.
 
Ovu ozbiljnu situaciju treba gledati i kao priliku da se uvođenjem digitalizacije poveća mobilnost i omogući bolja komunikaciju među svim sudionicima skrbi o oboljelima od raka dojke, ali i od drugih onkoloških bolesti. U tom smislu, brzina kojom smo do sada reagirali svima nama ostavlja prostora za optimizam u nadolazećim vremenima.
Datum objave članka: 4. 5. 2020.
izdvojeni proizvodi