Oboljeli od raka i njihovo liječenje u uvjetima pandemije COVID-19

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti doc. prim. dr. sc.   Natalija Dedić Plavetić dr. med., spec. internist, subspec.internističke onkologije

U razgovoru s oboljelima od raka najčešće se prepoznaje zabrinutost za mogućnost zaraze novim koronavirusom, ali i hoće li pandemijski uvjeti utjecati na smanjenu dostupnost onkološke zdravstvene skrbi

Pandemija koronavirusa utjecala je na živote sviju nas kao malo koja bolest do sada. Provode se brojne preventivne higijenske i socijalne mjere koje podrazumijevaju promjene u našem svakodnevnom ponašanju i funkcioniranju. Ove promjene nisu mimoišle ni oboljele od raka, kao posebno osjetljivu skupinu stanovništva.
 
U razgovoru s oboljelima od raka najčešće prepoznajem zabrinutost za mogućnost zaraze novim koronavirusom, ali i zabrinutost hoće li pandemijski uvjeti utjecati na smanjenu dostupnost onkološke zdravstvene skrbi. Ono što je važna poruka ovog članka, a koju kao internistički onkolog želim prenijeti oboljelima od raka, ali i do sada zdravim osobama koje u uvjetima pandemije otkriju na sebi “kvržicu” ili bilo koji drugi simptom ili znak koji upućuje na zloćudnu bolest, jest da rak ne čeka da pandemija prođe. Mi u ovom trenutku ne znamo koliko će posebni uvjeti rada zdravstvenih ustanova trajati te isto tako ne možemo očekivati da odgađanje dijagnoze raka i/ili početka liječenja neće nepovoljno utjecati na ishod bolesti. 

Što je COVID-19?

COVID-19 je zarazna bolest uzrokovana novim koronavirusom nazvanim SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2), prvi put opisana je u Kini u prosincu 2019. Znamo da do sada poznati koronavirusi uzrokuju infekcije organa gornje dišnog sustava, tipa obične prehlade, ali i ozbiljne infekcije donjih dišnih putova kao što su SARS i MERS. Do sada nema specifičnog, registiranog lijeka za ovu bolest, iako se određeni broj lijekova primjenjuje u liječenju srednje teških i teških oblika bolesti. Blaži oblici bolesti liječe se simptomatskim mjerama kao i druge virusne bolesti dišnih puteva.  
 
Kako su klinička ispitivanja učinkovitosti i sigurnosti potencijalnih lijekova za COVID-19 još u tijeku, najučinkovitije oružje u borbi protiv virusne bolesti COVID-19 za sada ostaje sprječavanje izloženosti SARS-CoV-2 virusu i smanjenje rizika infekcije, što se postiže brojnim higijenskim i socijalnim mjerama koje treba striktno provoditi.

Jesu li oboljeli od raka osjetljiviji na infekciju COVID-19?

Oboljeli od raka imaju smanjenu otpornost na infekcije, kako zbog utjecaja same zloćudne bolesti na imunosni sustav, tako i zbog utjecaja onkološkog liječenja (zračenje, kemoterapija, ciljana terapija, transplantacija koštane srži, itd.). Među oboljelima od raka to se osobito odnosi na one s hematološkim zloćudnim bolestima, kao i one s transplantiranom koštanom srži. Jednako tako, rak je češći u starijoj populaciji pa oboljeli od raka često imaju i druge pridružene bolesti koje ih čine osjetljivijima te povećava rizik od težih oblika bolesti COVID-19.
 
Stoga je za oboljele od raka izuzetno važno pridržavati se svih higijenskih mjera, ali i mjera držanja razmaka i ostanka kod kuće, što se pokazalo ključnim u sprječavanju širenja ove bolesti. Također, valja naglasiti da se oboljeli od raka ne mogu striktno pridržavati mjere „ostani doma“ s obzirom da njihovo liječenje podrazumijeva i česte odlaske u zdravstvene ustanove radi dijagnostičkih i terapijskih postupaka, a bez kojih bi bolest napredovala i ugrozila njihov život. Stoga je cilj ovog članka uputiti oboljele od raka na neke promjene u postupanju koje će ih dočekati prije i nakon dolaska u bolničke ustanove.

Kako se možete zaštititi?

Preporuka je da sve što možete obaviti bez dolaska u zdravstvenu ustanovu tako i učinite (telefonom, faksom, mailom). Ako je potrebno da fizički dođete u zdravstvenu ustanovu proći ćete proces tzv. provjere i trijaže, prilikom kojeg će vam izmjeriti tjelesnu temperaturu i s par pitanja izvršiti provjera postoje li simptomi koji upućuju na COVID-19, a prije ulaska dodatno ćete morati dezinficirati ruke.

Zaštitna maska bi svakako bila preporučljiva za vas i osobe u vašoj pratnji tijekom boravka u zdravstvenoj ustanovi. Broj osoba u pratnji ograničen je na jednu i samo za slučajeve kada je zbog općeg stanja oboljelog pratnja nužna. Pridržavajte se toga jer su te mjere donesene u svrhu vaše zaštite, a time se osigurava i siguran razmak u čekaonicama te sprječava njihova prenapučenost. Držanje razmaka od drugih osoba u čekaonicama osobito je važno kao i dolazak u zakazano vrijeme, nikako ranije, kako biste što manje nepotrebno boravili unutar zdravstvene ustanove koja jest mjesto povećanog rizika za prijenos infekcije. Ne zaboravite na često i pravilno pranje ruku i ne dodiruje lice rukama!

Kako pandemija COVID-19 utječe na svakodnevni rad u onkološkim ustanovama?

Tijekom pandemije COVID-19 zbrinjavanje onkoloških bolesnika ima dva na prvi pogled suprotna cilja: spriječiti, odnosno smanjiti mogućnost zaraze koronavirusom SARS-Co-V2 te održati kontinuitet onkološkog liječenja na način da uvjeti u pandemiji ne dovedu do pogoršanih ishoda liječenja.
 
Onkološka skrb u Republici Hrvatskoj može se, osim u kliničkim bolničkim centrima i kliničkim bolnicama, pružiti u većini županija u županijskim i općim bolnicama, s izuzetkom nekoliko županija.
 
Valja napomenuti da su se promjene u organizaciji onkološke skrbi prilagodile specifičnim lokalnim uvjetima pa su tako u nekim bolnicama specijalisti onkolozi uključeni u dežurstva u hitnom prijemu ili na odjelima gdje su liječe oboljeli od COVID-a, što zasigurno utječe na njihovu dostupnost u samoj onkološkoj skrbi. Stoga je jako važno pratiti upute i informacije koje bolničke ustanove objavljuju na svojim mrežnim stranicama .
 
Oboljeli od raka prvenstveno bi trebali ostati u kontaktu sa svojim nadležnim onkologom, ali i s obiteljskim liječnikom. Kako bi dobili sve potrebne informacije, preporuča se komunikacija telefonom i elektroničkom poštom (e-pošta, e-mail), a ne dolazak osobno u ustanovu samo radi dobivanja potrebnih informacija. Većina ustanova je telefone i e-pošta adrese objavila na svojim mrežnim stranicama.
 
Oboljelima od raka omogućeno je da onkološku sistemsku terapiju  (kemoterapija, ciljana terapija), koju su do sada primali u kliničkim bolnicama, nastave primati blizu mjesta stanovanja u najbližoj bolničkoj ustanovi koja ima prijavljenu onkološku djelatnost. Izuzetak su lijekovi koje je HZZO označio oznakom KL i KS, u koju spadaju i lijekovi koji se koriste u imunoterapiji raka, ali i neki drugi onkološki lijekovi.
 
Sa svim poduzetim mjerama nastoji se smanjiti broj nepotrebnih dolazaka oboljelih od raka u zdravstvene ustanove, npr zbog dobivanja informacija ili naručivanja te istodobno nastaviti sa specifičnim onkološkim liječenjem tamo gdje se to ne može odgoditi a da ne dovede do štetnih posljedica po ishod bolesti.
 
Stoga će se većina kontrolnih pregleda kod osoba koje su završile s onkološkim liječenjem i bez simptoma su i znakova povrata bolesti ili odgoditi ili će se ponuditi konzultacija putem telefona ili video poziva uz pregled medicinske dokumentacije i nalaza učinjene kontrolne obrade. Za oboljele od raka, kao i one koji su završili svoje liječenje raka prije ove pandemije važno je da samoinicijativno ne preskaču preglede te dijagnostičke i terapijske postupke, već da se svakako o tome posavjetuju sa svojim nadležnim liječnicima. Ne bi bilo dobro da strah od koronavirusa prevagne nad strahom od raka!

Mijenja li se pristup liječenju oboljelih od raka u uvjetima pandemije?

Važno je i dalje sve odluke donositi na razini multidisciplinarnih timova, sastavljenih od specijalista različitih struka uključenih u liječenje oboljelih od raka (kirurzi, patolozi, onkolozi, radiolozi, itd.), makar se radi rizika prijenosa virusa ne preporuča njihovo „fizičko“ sastajanje, već komunikacija putem telefona, videokonferencije i slično. Na taj način najbolje se određuju prioriteti i procjenjuje koje postupke treba učiniti odmah (kirurški zahvat, kemoterapija, terapija zračenjem), koji postupci se mogu promijeniti i prilagoditi novonastaloj situaciji, a koji se mogu odgoditi bez štetnih posljedica. Pri tome je jako važno uzeti u obzir ne samo karakteristike zloćudne bolesti (lokalizaciju, agresivnost, stupanj proširenosti), već i karakteristike oboljele osobe (dob, prisustvo drugih kroničnih bolesti). Na taj način ćemo najbolje procijeniti koliki je rizik pojedinca i prilagoditi postupanje svakom oboljelom ponaosob. Prilagodit će se i pojedini kemoterapijski protokoli i raspored davanja lijekova, dio lijekova će se umjesto u infuziji davati u obliku tableta, ali sve na način da se ne ugrozi ishod liječenja.
 
Onkološko liječenje ne smije se odgoditi ili prekinuti na način da to nepovoljno utječe na konačni rezultat liječenja. Imajte povjerenja u svoj onkološki tim. Povjerite im svoje strahove i nedoumice, ali slijedite upute i poduzete mjere opreza, te ostanite dostupni za eventualne promjene termina terapije i pregleda koji su najčešće rezultat promjena u organizaciji rada, a ne volje vaših liječnika.
 
Unatoč pandemiji, nitko ne bi trebao biti zakinut za pravodobnu ranu dijagnozu raka, kao niti za optimalno liječenje svoje već dijagnosticirane zloćudne bolesti.  
Datum objave članka: 24. 4. 2020.
izdvojeni proizvodi