Je li vitamin D novi vitamin C?

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari Borna Tićak

Vitamin D postaje sve popularniji mikronutrijent, jer je njegov blagodatni utjecaj na održavanje zdravlja neupitan, što potvrđuju brojne dosad provedene studije

U posljednjih nekoliko godina fokus javnosti je sve više usmjeren na „novi“ mikronutrijent - vitamin D, a sve to je kulminiralo s pojavom pandemije novog koronavirusa. Iako se još donedavno kao glavna funkcija tog vitamina navodilo održavanje zdravlja kostiju, otkriven je i njegov pozitivan učinak na funkciju imunosnog sustava. Paralelno s otkrivanjem novih blagodati vitamina D, njegova popularnost sve više raste. Stoga se s pravom možemo zapitati je li vitamin D doista novi vitamin C?

Ukratko o vitaminu D

Vitamin D spada u skupinu vitamina topljivih u mastima. Dio ukupnog vitamina D sintetizira se u ljudskoj koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama. Tako nastaje neaktivni oblik, vitamin D3 (kolekalciferol), koji zatim cirkulacijom stiže do jetre gdje se obrađuje i nastaje također inaktivni 25(OH)D. Potom se 25(OH)D pretvara u aktivni oblik 1,25(OH)2D - kalcitriol. prvenstveno u bubrezima (ali i nekim stanicama imunosnog sustava). Vitamin D3 koji se unosi u organizam putem hrane također prolazi kroz cijeli proces ove pretvorbe.

Kako unosimo vitamin D?

Tri su načina na koja ljudi mogu dobiti dovoljnu količinu vitamina D: odgovarajuća prehrana, izlaganje suncu i dodaci prehrani (suplementi). Dok unos tog mikronutrijenta hranom najviše ovisi o prehrambenim navikama pojedinca, sinteza vitamina D izlaganjem suncu ovisi o razdoblju godine, boji kože, genskoj predispoziciji, geografskoj poziciji i vremenu izloženosti, ali i životnim navikama (vrsti odjeće i uporabi krema za zaštitu od sunca).
 
Jedan od najvažnijih čimbenika koji definira razinu vitamina D je razdoblje godine. Očekivano, najniža razina vitamina je tijekom zimskih mjeseci, dok je najviša u ljetnim mjesecima. Tako na području Republike Hrvatske (koja se otprilike nalazi u rasponu od 42° do 46° sjeverno od ekvatora) tijekom zimskih mjeseci osoba ne može proizvesti dovoljnu količinu vitamina D samo činjenicom da se izlaže suncu. U razdoblju od ožujka do svibnja te tijekom rujna i listopada osobe svjetlije puti trebale bi se izlagati suncu otprilike 20 minuta dnevno kako bi se proizvele dovoljne količinu vitamina D. Od lipnja do kolovoza, zbog pojačanog sunčeva zračenja, dovoljno je tek 10 minuta izloženosti sunčevim zrakama kako bi se osigurala odgovarajuća količina vitamina D. Naravno, ovi podaci mogu poslužiti tek kao smjernice s obzirom da se odnose na izloženost suncu cijelog tijela u razdoblju od 10 do 14 sati bez korištenja zaštitnog faktora. Pri tome se nikako ne smije zanemariti štetan utjecaj sunčevih UV zraka na ljudsku kožu. Stoga se ne preporuča izlagati suncu u takvim uvjetima samo da bi se sintetizirala dovoljna količina vitamina D, jer stalno treba imati na umu da se u dijelu dana kada je sunce najjače koža može oštetiti i u manje od 15 minuta.

Koja je prava mjera?

Europska agencija za sigurnost hrane je u svojim smjernicama definirala vrijednosti unosa vitamina D u slučaju minimalne sinteze putem kože. Preporučeni dnevni unos vitamina D je 400 IU za djecu od 7 do 11 mjeseci, dok je za djecu stariju od godine dana, kao i za odrasle osobe 600 IU. Gornji limit vitamina D za djecu od 1 do 10 godina iznosi 2.000 IU, dok za djecu stariju od 11 godina i odrasle osobe gornji limit unosa vitamina D koji se smatra sigurnim iznosi 4.000 IU.
 
S obzirom da je vitamin D topljiv u mastima (a ne u vodi) potrebno je pridržavati se smjernica za njegov dnevni unos. Ujedno je važno naglasiti kako je za ostvarenje zaštitnog učinka poželjnija dnevna ili tjedna primjena vitamina D u dozama propisanima smjernicama nego jednokratna veća doza.

Učinak vitamina D

Funkcija vitamina D u očuvanju zdravlja kostiju te apsorpciji kalcija i fosfata iz crijeva poznata je dulje vrijeme. Tako su prva istraživanja pokazala kako je nedostatan unos vitamina D povezan s razvojem osteomalacije i rahitisa - bolesti koje nastaju zbog poremećaja mineralizacije kostiju. Iz tog razloga vitamin D se koristi kao vid prevencije, ali i terapije osteoporoze.
 
Nadalje, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, a pretpostavlja se kako postoji i poveznica između nedostatka vitamina D i povećane učestalosti dijabetesa tipa I i II.
 
U novije vrijeme se sve više govori o vitaminu D kao potencijalnom imunomodulatoru. Tako postoje određeni dokazi da upravo kalcitriol igra važnu ulogu u poticanju urođene imunosti, što u konačnici dovodi do pojačanog antimikrobnog učinka stanica imunosnog sustava. Osim toga, vitamin D pridonosi i proizvodnji antimikrobnih proteina.
 
Niska razina 25(OH)D u organizmu se povezuje s povećanom sklonošću akutnim infekcijama dišnog sustava. Provedena istraživanja su pokazala da kod djece sklone infekcijama donjeg dijela dišnog sustava nedostatak vitamina D nije bio rijetka pojava. Čak postoje određene naznake kako osobe kod kojih je prisutan deficit vitamina D razvijaju teži oblik COVID-19 u slučaju zaraze novim SARS-CoV-2, no spomenutu povezanost ipak trebaju ekskluzivno potvrditi dodatna istraživanja na većem uzorku ljudi.
 
Neizbježna je činjenica kako vitamin D u suvremenom svijetu postaje sve popularniji mikronutrijent, jer je njegov blagodatni utjecaj na održavanje zdravlja neupitan, što potvrđuju brojne dosad provedene studije. A vrijeme će pokazati hoće li vitamin D uspjeti svrgnuti vitamin C s mjesta najpopularnijeg vitamina...
Datum objave članka: 27. 1. 2021.
izdvojeni proizvodi