Nove spoznaje o magneziju

U posljednje vrijeme magnezij se strelovitom brzinom popeo na ljestvici popularnih dodataka prehrani - što zbog činjenice da je esencijalan za osnovne fiziološke funkcije organizma, što zbog pristupačnosti i neškodljivosti.

Igra iznimno važnu ulogu u metabolizmu, a o tome svjedoči i činjenica da je potreban za odvijanje više od 300 enzimskih reakcija u tijelu. Potreban nam je u količini od 300 do 420 mg dnevno, ovisno o dobi i spolu (muškarcima je potrebno više magnezija nego ženama).

Neki od pozitivnih učinaka tog minerala su normalizacija probave (dok se nedostatak u prehrani povezuje s povećanom učestalošću opstipacije, dodatni unos može imati blagi laksativni učinak, budući da opušta stijenku crijeva i pomaže zadržavanju vode u debelom crijevu), otklanjanje migrene i grčeva u mišićima, poticanje razvoja mišićno-koštanog sustava i prevencija srčanoga udara.

Posebne blagodati magnezija dolaze do izražaja tijekom trudnoće, kad su potrebe općenito povećane (kod žena u reproduktivnoj dobi potrebe za magnezijem iznose približno 310 mg, dok se tijekom trudnoće povisuju na 350 mg): djeluje blago laksativno, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, ublažava grčeve u listovima koji su učestali u kasnim razdobljima trudnoće i može biti od koristi kod migrene.

Studije pokazuju kako približno polovica ljudi u razvijenim zapadnim zemljama ne unosi propisane količine magnezija putem hrane. Budući da su najbogatiji izvori magnezija sjemenke, orašasti plodovi i žitarice, ne čudi što je prehrana siromašna tim mineralom. Posebice uzmemo li u obzir da se tipična zapadnjački orijentirana prehrana temelji uglavnom na industrijski prerađenoj hrani i vrlo rijetko sadrži bitne količine namirnica bogatih magnezijem. U tim situacijama posebno su korisni dodaci magnezija.

Osim za nadopunu prehrane i osiguravanje dobro poznatih blagotvornih učinaka, magnezij se u posljednje vrijeme razmatra i u svrhu prevencije i terapije brojnih bolesti i stanja s kojima se prije nije povezivao.

Smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva - Nova epidemiološka studija, objavljena u travanjskom izdanju časopisa Journal of Nutrition, pokazala je kako magnezij djeluje i antikarcinogeno. Studiju, koja je trajala osam godina, proveli su japanski znanstvenici na više od 87.100 ljudi, prosječne dobi 57 godina. Uočeno je, doduše samo kod muških ispitanika, da svakodnevna konzumacija magnezija smanjuje rizik od karcinoma debeloga crijeva za čak 52 posto. Koncentracija aktivne tvari iznosila je više od 327 mg magnezija na dan.

Dobra vijest za astmatičare - Američki znanstvenici sa Sveučilišta u Kenmoreu poručuju da se astma u određenom opsegu može zauzdati redovitim uzimanjem magnezija. Svoja opažanja objavili su u veljači u znanstvenom časopisu Journal of Asthma. Istraživanje, provedeno na 50-ak astmatičara od 21 do 55 godina, u trajanju od šest i pol mjeseci, pokazalo je značajno poboljšanje u kvaliteti života. Plućna funkcija, izmjerena tzv. peak-flow metrom, poboljšala se šest posto, dok su bronhi postali otporniji na utjecaj bronhokonstriktora (tvari koje sužavaju dišne putove) za 20 posto, što je pridonijelo boljoj ventilaciji pluća i općem boljem osjećanju. Za takav učinak, postignut u slučajevima blage i srednje teške astme, bilo je potrebno dodati 340 mg magnezija dnevno.

Čak i protiv moždanog udara - Finski znanstvenici analizirali su prehrambene navike 26.556 muških pušača, prosječne starosti od 50 do 69 godina. Znanstvenici su proučavali i stupanj tjelesne aktivnosti te razinu krvnog tlaka. Nakon gotovo 14 godina istraživanja, rezultati su pokazali 15 posto manji rizik od moždanog udara u muškaraca koji su unosili najveće količine magnezija (prosječno 589 mg dnevno), u usporedbi s onima koji su unosili najmanje magnezija (373 mg dnevno). Znanstvenici smatraju da je za pozitivno djelovanje magnezija zaslužna njegova sposobnost da smanji visoki krvni tlak, što je čimbenik rizika za moždani udar.

Štiti od metaboličkog sindroma i šećerne bolesti - Sve više znanstvenih studija nastoji istražiti vezu magnezija i metaboličkog sindroma, s posebnim naglaskom na utjecaj magnezija na regulaciju glikemije. Prema nedavno objavljenom istraživanju, unos magnezija može se povezati sa smanjenim rizikom za razvoj metaboličkog sindroma. Među ostalim važnim funkcijama u organizmu, magnezij igra ulogu u regulaciji glukoze u krvi, krvnoga tlaka te srčanog ritma. Istraživači sa Sveučilišta Northwestern tijekom 15 godina promatrali su više od 4500 mlađih odraslih osoba, bilježeći njihov unos magnezija te dokumentirajući učestalost metaboličkog sindroma. Nakon uzimanja u obzir različitih životnih i prehrambenih varijabli, rezultati su pokazali da je kod osoba s najvišim unosom magnezija učestalost metaboličkog sindroma bila najniža, dok su osobe s najnižim unosom magnezija imale znatno veću vjerojatnost za razvoj metaboličkog sindroma.

Za zdrave kosti adolescenata - Unos magnezija u obliku dodataka prehrani tijekom adolescencije, ključnog razdoblja za formiranje kostiju, znatno povećava gustoću kostiju i može smanjiti rizik od osteoporoze u kasnijem životu, navodi nedavno provedeno istraživanje, objavljeno u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism. U istraživanju je sudjelovalo 120 zdravih djevojčica, od osam do 14 godina, koje su dnevno unosile manje od 220 mg magnezija. Djevojčice su podijeljene u dvije skupine. Prva je dnevno dobivala dodatke magnezija (300 mg), a druga placebo kroz razdoblje od 12 mjeseci. Nakon 12 mjeseci utvrđena je znatno veća gustoća koštanog tkiva u kukovima djevojčica koje su dobivale dodatke magnezija u usporedbi s placebo skupinom.